U stalni postav Pomorskog muzeja Orebić „vratila” su se tri vrijedna eksponata koja su bila na restauraciji u dubrovačkom odjelu Hrvatskog restauratorskog zavoda. To su portolan, odnosno zbirka karata mediteranskih luka, iz 1800. godine, zatim karta Pelješkog kanala s označenim dubinama iz 1869. godine te zemljopisna karta Otrantskih vrata i Pelješca iz 19. stoljeća.
- Radi se o vrlo vrijednim i rijetkim eksponatima koji imaju iznimno veliki značaj. U Pomorskom muzeju Orebić trudimo se sačuvati kulturnu baštinu i što kvalitetnije prezentirati je javnosti, ali kao i u svakoj muzejskoj ustanovi vremenom se zahtijeva obnova i modernizacija. Stoga nam je jako drago i sretni smo kad imamo priliku za obnovu predmeta koji i nisu baš u dobrom stanju. - kazala je kustosica orebićkog muzeja Milena Grego Njakara.
Restaurirane karte. Foto: Pomorski muzej Orebić
Prema njezinim riječima, ovi vrijedni eksponati obnovljeni su u okviru višegodišnjeg projekta Hrvatskog restauratorskog zavoda za obnovu izložbenog fonda u Pomorskom muzeju u Orebiću kojeg financira Ministarstvo kulture i medija.
- Kroz ovaj projekt predmetima koji su dio našeg stalnog postava, vraća se život, što diže i razinu muzeja. S druge strane, činjenica da nisu više u lošem stanju omogućava i daljnja znanstvena istraživanja u kojima se oni koriste. Izuzetno je bitno vratiti sjaj i svježinu muzejskoj građi jer onda cijeli muzej bolje i kvalitetnije izgleda. Stoga smo jako sretni što imamo mogućnost biti dio tog projekta, jer nam je kao malom muzeju na periferiji to od velikog značenja u prvom redu zbog financijske potpore jer bismo teško mogli sami isfinancirati tako skupe i zahtjevne restauracije. - kazala je Milena Grego Njakara, kustosica u orebićkom muzeju koji se bavi isključivo pomorstvom i kao specijalizirani muzej spada tek u jedan posto sličnih ustanova u Hrvatskoj.
Hrvatski restauratorski odjel gotovo istodobno s povratom preuzeo je druge predmete na restauraciju, a riječ je o Bellinovoj zbirci karata iz 18. stoljeća, diplomi kapetana duge plovidbe Mata Kovačevića iz Vignja iz 1869. godine te zemljopisnoj karti nepoznatog autora iz 1881. godine.
