Prikazujem sadržaj po oznakama: srbija

Prijevremeni parlamentarni izbori u Srbiji održat će se 18. ili 25. listopada, rekao je u četvrtak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić koji je ranije rekao da razmišlja o kandidaturi za premijera.

- Parlamentarni izbori u Srbiji održat će se, kako stvari stoje, ili 18. ili 25. listopada, a to ćemo znati za koji dan. - izjavio je Vučić javnoj televiziji.

Vučić, kojemu drugi predsjednički mandat istječe u svibnju 2027., rekao je sredinom lipnja da uskoro planira podnijeti ostavku i da razmišlja o kandidaturi za premijera.

Po ustavu, ne može se treći put kandidirati za šefa države.

Vučić, kojega kritičari optužuju za autokraciju i korupciju, suočava se s najvećim izazovom u svojoj političkoj karijeri od urušavanja nadstrešnice na željeničkom kolodvoru u Novom Sadu 2024, kada je poginulo 16 ljudi, što je pokrenulo gotovo dvogodišnje protuvladine prosvjede.

U međuvremenu, vladajuća koalicija njegove Srpske napredne stranke (SNS) i socijalista (SPS) na rubu je raspada nakon nedavne najave vođe SPS-a i ministra unutarnjih poslova Ivice Dačića da će socijalisti samostalno izaći na sljedeće izbore. 

Upitan o odluci SPS-a, Vučić je rekao da će „na jednoj strani biti SNS sa svojom listom, na drugoj sve ostale političke opcije”.

Velimir Ilić / Hina

Kordoni policije interveniraju u subotu navečer u središtu Beograda nakon mirnog prosvjeda "Studenti pobjeđuju" na kojem su sudjelovali deseci tisuća građana iz cijele Srbije, a sukob s policijom započeo je nedaleko od Pionirskog parka gdje su bile okupljene pristaše srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Pod sloganom "Studenti pobjeđuju“, studentski pokret pozvao je danas građane iz cijele zemlje na okupljanje od 18 do 20 sati na Trgu Slavija u središtu grada, gdje su 15. ožujka prošle godine održane najveće protuvladine demonstracije u novijoj povijesti Srbije, potaknute novosadskom tragedijom 1. studenog 2024 kada je u padu nadstrešnice poginulo 16 ljudi.

Prosvjed na Trgu Slavija okončan je mirno oko 20 sati, ali su se skupne prosvjednika potom sukobile s policijom koja je osiguravala paralelni skup pristaša srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, organiziran u Pionirskom parku, ispred Vučićeva ureda.

Deseci tisuća prosvjednika okupili su se u subotu u Beogradu, skandirajući "Studenti pobjeđuju" kako bi zahtijevali izbore, nadajući se revitaliziranju antikorupcijskog pokreta koji je započeo smrtonosnim urušavanjem željezničke postaje u Novom Sadu prije 18 mjeseci.

Od 1. studenog 2024. prosvjedi traju u Srbiji, na vrhuncu dosegnuvši 300.000 ljudi 15. ožujka 2025., te s razdobljima pada. Studenti se nadaju da će subotnji prosvjedi, za koje se očekivalo da će biti masovni, ponovno oživjeti pokret i potaknuti predsjednika Vučića da raspiše prijevremene izbore.

(Hina)

Pravi rat priopćenjima razbuktao se u petak između ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Srbije, nakon što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić priopćio da neće doći u Podgoricu na proslavu 20 godina od obnove neovisnosti kojom se "slavi odcjepljenje od Srbije”, te da bi tim postupkom “pljunuo sebi u lice”.

Reagiralo je crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova priopćivši da Vučić, povodom dva desetljeća od obnove crnogorske neovisnosti, nastavlja s retorikom koja ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima i međusobnom poštovanju.

Vučića su podsjetili da se Crna Gora nije “odcijepila” od Srbije, niti je ikada bila dio Srbije u smislu u kojem to on želi predstaviti.

“Naprotiv, Crna Gora i Srbija bile su ravnopravne članice državne zajednice nastale nakon raspada bivše SFRJ, a obnovom svoje neovisnosti Crna Gora omogućila je i Srbiji nastavak svog državno-pravnog kontinuiteta kao samostalne države. Zato je neprihvatljivo i politički neodgovorno da se jubilej obnove crnogorske neovisnosti pokušava predstavljati kao čin usmjeren protiv Srbije ili srpskog naroda”, navodi se u reakciji MVP-a Crne Gore.

Dodaje se da Crna Gora svoju neovisnost ne slavi protiv bilo koga, već u čast slobodno izražene volje svojih građana, svoje povijesne, državne i identitetske posebnosti, kao i prava svakog naroda da demokratski odlučuje o svojoj budućnosti.

Na ovo priopćenje reagiralo je srbijansko ministarstvo vanjskih poslova navodeći da Beograd ne treba šutjeti pred pokušajima da se povijesna istina i činjenice izbrišu ili relativiziraju. Također se navodi da MVP Crne Gore bez ikakvog stvarnog povoda i potrebe konstruira povod za javni napad na srbijanskog predsjednika, zadajući nepotreban udarac međudržavnim odnosima.

“Predsjednik Vučić, koristeći svoje neotuđivo pravo da iznese vlastito mišljenje, nijednu ružnu riječ nije uputio na račun ili u vezi s Crnom Gorom. Iznio je sasvim legitiman i ni po čemu uvredljiv stav da ne želi slaviti razdvajanje dvije bliske i bratske države”, stoji u priopćenju srbijanskog MVP-a.

Uskoro je uslijedio odgovor crnogorskih kolega koji su napisali da Crna Gora ne slavi bilo čiji poraz niti bilo kakvo “razdvajanje od Srbije”, već “naprotiv, slavimo slobodu na kojoj smo utemeljeni, kao i pravo obje države da samostalno odlučuju o svojoj budućnosti”.

“Stoga je afirmativno za buduće odnose Crne Gore i Srbije što MVP, isticanjem prava predsjednika Vučića na osobno mišljenje, istovremeno šalje poruku da se ograđuje od njegovih stavova. Građanima obje države nije teško procijeniti koja strana, u kojem obimu i na koji način daje doprinos dobrosusjedskim odnosima”, stoji u priopćenju crnogorskog MVP-a.

Crna Gora 21. svibnja proslavit će dvadeset godina od obnove neovisnosti.

Crnogorska vlada organizirala je niz svečanosti koje će kulminirati velikim prijemom premijera Milojka Spajića u Podgorici 20. svibnja, a dan kasnije u glavnom gradu održat će se koncert svjetske zvijezde Rickyja Martina.

Crna Gora je 21. svibnja 2006., nakon provedenog referenduma, obnovila neovisnost od tadašnje Državne zajednice Srbije i Crne Gore.

Prema službenim rezultatima, na referendumu je glasalo 86,5 posto ukupnog broja birača, a obnovu crnogorske samostalnosti podržalo je 55,5 posto građana, dok je za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom bilo 44,5 posto.

Skupština Crne Gore prethodno je usvojila Zakon o referendumu, koji je dogovoren uz preporuku Europske unije. Za uspjeh referenduma bilo je potrebno da ga podrži 55 posto birača koji su izašli na glasanje.

(Hina)

Srbija ponovno uvodi vojni rok, objavio je u četvrtak predsjednik Aleksandar Vučić rekavši da je zabrinut zbog navodnog formiranja vojnih saveza protiv Srbije.

Obvezno služenje vojske uvest će se krajem 2026. ili početkom 2027., rekao je Vučić nakon sastanka s vojnim čelnicima.

Srbija je redovni vojni rok ukinula 2011., ali je ostavila mogućnost dragovoljnog odlaska u vojnu službu.

"Vrlo smo zabrinuti zbog formiranja vojnih saveza u našem okruženju protiv Srbije i sukladno tome se ponašamo odgovorno, ozbiljno, ne provocirajući bilo koga, ali želeći da odvratimo svakoga ko bi izvršio agresiju na našu zemlju", rekao je Vučić.

Dodao je da su "drastično i dramatično" uvećani obrambeni kapaciteti ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane odbrane.

"Imamo rekordna izdvajanja oko 2,65 posto BDP-a za sustav obrane i sigurnosti, čak i nešto više, ali ne na najdirektniji način, a od tog velikog novca  čak 54,1 posto su investicije", rekao je Vučić.
Prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda, bruto domaći proizvod Srbije za 2025. je 100,05 milijardi dolara, odnosno 15.322 dolara po stanovniku kojih je u Srbiji  6,689 milijuna.

(Hina)

Deseci ozlijeđenih i uhićenih, među kojima i državljanin Hrvatske, suzavac, naguravanje s kordonima policije i žandarmerije, povremene tučnjave i demolirane stranačke prostorije SNS-a obilježili su treće uzastopne protuvladine prosvjede u Srbiji završene u petak poslije ponoći.

Višemjesečna politička i društvena kriza i prosvjedi koji traju od pogibije 16 ljudi nakon pada nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. studenoga prošle godine, prerastaju posljednjih dana u otvorene sukobe demonstranata i pristaša vladajuće Srpske napredne stranke predsjednika Aleksandra Vučića. Treći dan prosvjeda izveo je u četvrtak navečer tisuće ljudi u tridesetak gradova diljem Srbije nakon što su u utorak u sinkroniziranom napadu pristaše SNS-a u dva vojvođanska grada zasule prosvjednike vatrometom, bakljama i raznim predmetima.

PROSVJED U BEOGRADU / FOTO: CROPIX

Srpski ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić priopćio je poslije ponoći da policija bila izložena brutalnom nasilju i da su ozlijeđena najmanje 42 policajca, najviše u Beogradu - 26 , sedam u Valjevu i devet u Pančevu.

Uhićeno je 37 ljudi među kojima i jedan državljanin Hrvatske, identificiran kao B. H. (23), koji je, kako tvrdi Dačić, napao žandarmeriju.

- Toliko o tome da ovi prosvjedi nemaju veze s vanjskim faktorom. - rekao je Dačić, inače i potpredsjednik srprske Vlade koja prosvjede naziva obojenom revolucijom, uz optužbe da su podržani i plaćeni izvana.

Dačić je rekao da se uhićenja nastavljaju i da će odgovarati svi koji su napali policiju.

U sukobima s policijom ozlijeđeni su i brojni demonstranti, ali se zasad ne znaju podaci i procjene koliko ih je zatražilo liječničku pomoć. Mnogi su ozlijeđeni i u tučnjavi s pristašama SNS-a, najčešće maskiranim i s kapama i kapuljačama na glavi, čije nasilje je - prema svjedočenjima sudionika prosvjeda i objavama na društvenim mrežama - policija najčešće ignorirala.

Među ozlijeđenima je i zastupnik oporbene Stranke slobode i pravde (SSP) Peđa Mitrović kojeg je, prema priopćenju SSP-a i njegovom svjedočenju desetak „batinaša i kriminalaca Srpske napredne stranke” u četvrtak u 22 sata na raskrižju Kneza Miloša i Birčaninove napala šipkama i teško ozlijedila. Zbog posjekotine na glavi i obilnog krvarenja pomoć su mu ukazali medicinski volonteri na prosvjedu.

Prosvjede u četvrtak navečer obilježilo je i demoliranje prostorija Srpske napredne stranke u Novom Sadu. Prema objavama medija, demolirane su prostorije gradskog i još dva lokalna novosadska odbora SNS-a. Većina mlađih prosvjednika koji su sudjelovali u tom napadu bila je maskirana i s kapuljačama, a u stranačkim prostorijama nije bilo pristaša SNS-a odakle su srijedu ispaljivali pirotehnička sredstva prema prosvjednicima.

Predsjednik stranke Miloš Vučević nazvao je napad divljačkim. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić je u telefonskom uključenju za provladinu TV Informer rekao da „pobjeđuju ljudi i ideje, a ne prostorije” i ocijenio kako se sad „u Europskoj uniji ne mogu praviti da to nisu vidjeli”.

Reporteri beogradskih medija izvijestili su da su na policajce u kordonima nasrtali uglavnom maskirani mlađi muškarci s namjerom da izazovu reagiranje policije.

Policija je u Novom Sadu i Beogradu potisnula prosvjednike poslije ponoći i situacija se smirila. Novi prosvjedi očekuju se i u petak navečer.

(Hina)

Na protuvladinu prosvjedu u subotu navečer u Beogradu ozlijeđeno je 48 policajaca, 22 osobe zatražile su liječničku pomoć, a privedeno ih je 77, među kojima i jedan maloljetnik, priopćio je u nedjelju srbijanski ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić, dok oporba optužuje vlast za brutalnu silu kojom se želi ugušti bunt građana.

Policija je sinoć intervenirala poslije službenog završetka masovnog studentskog prosvjeda u središtu Beograda s kojeg je ponovljen zahtjev za raspisivanje prijevremenih izbora. Studenti su nekoliko minuta prije 22 sata objavili kraj svog do tada mirnog prosvjeda na kojem su okupili desetke tisuća ljudi. Po službenoj procjeni policije na prosvjedu je bilo oko 36.000 sudionika, dok je organizacija Arhiv javnih skupova procijenila da se na Slaviji i okolnim ulicama okupilo oko 140.000 ljudi.

Od 77 privedenih prosvjednika, zadržano je 38 i protiv 35 bit će podnesene kaznena prijave, uz prekršajni postupak protiv 26 osoba, rekao je Dačić novinarima na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem koji je sinoćnju intervenciju policijskih snaga protiv demonstranata nazvao - pobjedom države.

- Najvažnije je da je Srbija pobjedila, nju ne možete pobjediti nasiljem, nije stala i neće. - rekao je danas Vučić novinarima.

Komentirajući sinoćnji prosvjed, Vučić je optužio rektora beogradskog sveučilišta Vladimira Đokića da je podrškom studentima sudjelovao u pokušaju rušenja države.

U svom govoru na prosvjedu Đokić je sinoć rekao da je ponosan na studente i poručio da „kao što tiha vodi brijeg roni, tako i nenasilna borba donosi trajnu i duboku promjenu u društvu”.

Iz oporbenog korpusa poslije prosvjeda u međuvremenu stižu optužbe na adresu vladajućih, napose šefa države.

Po ocjeni stranke Srbija centar bivšeg generala Zdravka Ponoša Vučić „snosi isključivu odgovornost za sve što se dešavalo poslije mirnog i dostojanstvenog prosvjeda”, te da „građanska neposlušnost i zajednička, nenasilna borba mogu dovesti do mirne smjene režima”.

Ta stranka navodi da je „skupina maskiranih batinaša isprovocirala akciju policije”, a da je „Srbija već sedam mjeseci u najvećoj političkoj i društvenoj krizi u novijoj povjesti”.

Vučiću isključivu odgovornost pripisuje i Stranka slobode i pravde (SSP) s lijevog centra.

Po ocjeni SSP-a, „sedam mjeseci Vučić i njegov režim odbijaju ispuniti zahtjeve studenata i građana Srbije svo vrijeme nazivajući ljude koji traže pravdu teroristima, nacistima, stranim plaćenicima dok vlast istodobno opstruira istragu o ubojstvu 16 ljudi u Novom Sadu nastavljajući s uništavanjem i pljačkom Srbije”.

Iz oporbe stižu i optužbe da su prosvjednici napadnuti brutalnom uporabom sile s namjerom da se uguši narodni otpor.

U prvim reagiranjima iz studentskog pokreta stigle su poruke da neće napustiti jedni druge.

„Nećemo se povući i nećemo se izgubiti”, objavili su studenti u blokadi na Instagramu.

Studenti su se u nedjelju okupili ispred Policije uprave Beograda zahtijevajući da njihov kolega, koji je sinoć priveden u skupini od 77 prosvjednika, bude pušten na slobodu.

(Hina)

Čelnici država članica Europske unije održat će na svom sljedećem sastanku na vrhu ozbiljnu raspravu o recentnim zbivanjima u jugoistočnoj Europi, izjavio je u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Signalizirao sam svojim kolegama da na idućem sastanku Europskog vijeća moramo povesti ozbiljnu raspravu o o situaciju u našem susjedstvu, s obzirom na recentna zbivanja u Bosni i Hercegovini i Srbiji, što je i prihvaćeno”, rekao je Plenković nakon završetka samita EU-a u Bruxellesu.

Na pitanje novinara je li Hrvatska na prethodnim pripremnim sastancima na nižim razinama tražila nešto jači tekst zaključaka o zapadnom Balkanu, Plenković je rekao da su Hrvatska i Slovenija to tražile, ali da je riječ o “praktički samo dvije rečenice” i da je to “skroz nebitno”.

Dodao je da se na današnjem sastanku o drukčijem tekstu zaključaka o zapadnom Balkanu nije ni razgovaralo jer “nije ni bilo realno s obzirom na prepuni dnevni red”.

U zaključcima Europskog vijeća kaže se samo da se “raspravljalo o situaciju na zapadnom Balkanu i da se poziva Vijeće (ministarska razina) da se time bavi u travnju.”

(Hina)

Nakon što se srpski predsjednik Aleksandar Vučić sinoć nakon masovnih prosvjeda u Beogradu obratio naciji jasno je kako je i njemu konačno sinulo da bi uskoro mogao biti, kako kažu u Srbiji – gotov. Vučićev nastup pred kamerama i novinarima, odnosno pred javnosti, bio je ispodprosječno bahat. Iako je to u njegovoj prirodi i ne može to nikada izbjeći, zamjetno manje arogancije nije se moglo primijetiti samo iz njegovih riječi, koje su bile blaže, pomirljivije sa sudbinom ili čime već, nego je uz to na koncu svega zapravo najavio kako bi Srbi mogli ponovo na izbore. Sramežljiva je to najava bila. Hoće li se ona i ostvariti ovisit će isključivo o studentima, a ne (samo) o Vučiću, tj. koliko će oni biti ustrajni u svojim prosvjedima protiv vlasti, jer nisu ovo više prosvjedi samo za 15 poginulih ispod nadstrešnice u Novom Sadu. Odavno su to i prestali biti, ali tih 15 imena su postali simbol borbe protiv svega što u toj državi ne valja, a da se ne zavaravamo i šire od srpskih granica.

Jednako tako da se ne zavaravamo, neće Vučić tek tako otići s vlasti iako mu je sinoć glavom vjerojatno prostrujalo da bi se mogao i zanjihati na kakvoj „banderi”. Od takve sudbine dijelio ga je možda tek jedan krivi potez nekog od policajaca i žandara pa kad kaže kako nitko pendrek nije izvadio (iako je upitno bi li snage reda u potpunosti takvu zapovijed i poslušale) onda to moramo promatrati iz rakursa da se to nije dogodilo više zbog njegove guzice nego što bi on brinuo za zdravlje studenata. Jedan pendrek, jedan metak u zrak u usijanoj atmosferi vrlo lako prosvjed je mogao povesti u sasvim drugom pravcu od onoga kako je završio.

No, ovih dana gledamo jednu drugu Srbiju, puno osvješteniju od Vučića i njegovih jataka, gledamo nenasilni ustanak građanske Srbije, mladih koji se nisu rodili u vrijeme ratova pri raspadu Jugoslavije, ni vremenu bombardiranja NATO-a, mladih koje u većini „boli uvo” za neko tamo Kosovo i mitove, mladih koji u budućnosti žele živjeti u normalnoj državi, mladih koji nisu dopustili da se u njihove prosvjede umiješaju i poberu vrhnje oporbeni političari, mladih koji nemaju neke istaknute vođe da ih vode kako bi kasnije na valu tisuća izvukli pojedinačnu korist. Korist ovih prosvjeda ogledat će se na svakom građaninu Srbije.

Imali su Srbi i prije masovnih prosvjeda, ugušeni su oni 1992. godine, osam godine kasnije bili su uspješniji, oslobodili su se Slobe, ali sve te prosvjede vodila je oporba, a ovi, ovi su sasvim drukčiji, istinski revolucionarni potakli od onih na kojima će Srbija graditi budućnost, a ne oživljavati prošlost.

U jednom zapravo Vučić ima pravo kad kaže kako u Srbiji neće biti „obojene revolucije”. Neće, uistinu neće, ova revolucija više je nekako „crno – bela”, ili jesu ili nisu, ili se neće osloboditi iz kandži Vučića, korupcije i politike nekakvog srpskog oblika izolacionizma prema zapadu ili će jednostavno – biti.

Prosvjed „15. za 15” za kojeg se u analizama tvrdi da je jedan od najvećih u povijesti Beograda, završen je u subotu navečer prije planiranoga vremena poslije izgreda u kojima je ozlijeđeno 56 osoba, 22 su uhićene, a poslije prvoga incidenta studenti su se povukli i poručili da to više nije studentski prosvjed.

Skup je protjecao mirno sve do poslije 19 sati kad je pod čudnim okolnostima prekinuta 15-minutna šutnja kojom je odavana počast za 15 poginulih na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. studenoga.

U javnosti su se pojavile tvrdnje da je tijekom komemoriranja na Trgu Slavija korišten tzv. zvučni top, što su u priopćenju ocijenile i pojedine oporbene stranke. Ubrzo je MUP zanijekao te tvrdnje, a nešto kasnije i srpski predsjednik Aleksandar Vučić u obraćanju javnosti učinio je isto.

Informaciju o 56 ozlijeđenih i 22 uhićene osobe novinarima je objavio upravo Vučić, navodeći da nema teško ozlijeđenih, a da će svi koji su se ogriješili o zakon odgovarati prekršajno ili kazneno.

Vučić je naveo procjene triju agencija - da je na skupu bilo između 88 i 107 tisuća ljudi, dok se u preliminarnoj analizi organizacije Arhiva javnih skupova tvrdi da je bilo puno više, odnosno između 275 i 300 tisuća. Studenti tvrde i pola milijuna.

Sve središnje beogradske ulice tijekom dana bile su prepune ljudi, a službeni dio skupa na koji su pozvali studenti u blokadi, umjesto da se održi ispred Skupštine premješten je na Trg Slavije, gdje su oko 16 sati studenti u obraćanjima poručili da se bore „za prave vrijednosti, razvidnost i odgovornost svih koji upravljaju njihovom budućnošću”.

Jedna od studentica koje su govorile istaknula je da zahtjevi studentskoga pokreta nisu ispunjeni i da, ako se tako nastavi, ostaju na ulicama, u blokadama i nastavljaju borbu.

- Naši su konkretni zahtjevi objavljivanje cjelokupne dokumentacije o rekonstrukciji nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, jer moramo znati točne podatke kako bi se otkrile nepravilnosti i spriječile slične tragedije u budućnosti. - naglasila je studentica.

Vučić je pak nakon prosvjeda ponovno ustvrdio da su studentski zahtjevi ispunjeni, ali i da je „uvijek spreman na provjeru svog legitimiteta kroz referendum ili izbore u roku od četiri ili pet mjeseci, a možda i u kraćem razdoblju od tri mjeseca”.

- Mi smo dobro razumjeli poruku, svatko treba razumjeti poruku kad se okupi toliko ljudi, a s druge strane nadam se da su neki dobro razumjeli poruku većinske Srbije, da građani ne žele obojene revolucije, nasilje i da na izborima žele mijenjati svoju vlast. - rekao je Vučić.

Dok se Vučić obraćao iz Palače Srbija građani koji su ostali na ulicama poslije prekida prosvjeda razišli su se, promet je normaliziran, a većina postrojba policije i žandarmerije je povučena.

Velimir Ilić / Hina

Predsjednica srpskog parlamenta Ana Brnabić izjavila je da su tri zastupnice ozlijeđene u današnjim neredima u skupštini, među kojima je i jedna koja je dobila moždani udar, javlja Beta.

"Zastupnica Jasmina Obradović dobila je moždani udar kada su na nju oporbeni zastupnici bacili šok bombu. Ona je u životnoj opasnosti", kazala je.

Drugoj zastupnici, koja je u osmom mjesecu trudnoće, pozlilo je, a liječnici se navodno bore za život za djeteta.

Treća je teško ozlijeđena kad joj "šok bomba udarila u glavu", kazala je Brnabić.

Dimne bombe, tučnjava i opći metež obilježili su početak proljetnog zasjedanja srpskog parlamenta u utorak, javili su beogradski mediji.

Tanjug javlja da je do nereda došlo kad su zastupnici oporbe krenuli prema stolu predsjednice parlamenta Ane Brnabić, ali ih je u tome spriječilo skupštinsko osiguranje.

Nakon toga, javlja Tanjug, oporbenjaci su zapalili baklje i bacili suzavac te raširili transparent na kojem piše "Srbija ustaje da režim padne".

Brnabić im je rekla da ih jedino mogu zaustaviti rad vladajućih na boljitku Srbije "tako da ih ubiju".

Situacija se u međuvremenu smirila. 
 
(Hina)