Povjerenik Europske komisije za energiju i stanovanje rekao je u utorak u Europskom parlamentu da će predloženi Akt o priuštivom stanovanju donijeti pravnu sigurnost državama članicama u području ograničavanja kratkoročnog najma, dok su eurozastupnici upozorili da zakon ne smije ići na štetu malih obiteljskih iznajmljivača. 

U posljednjih 13 godina cijene stanova u EU-u narasle su za više od 60 posto, a prosječne stanarine za oko 20 posto, pri čemu je taj rast izraženiji u gradovima. Tek šest do sedam posto stambenog fonda bloka čine socijalni stanovi, 20 posto stanova i kuća je prazno, a od 2018. do 2024. kratkoročni najam porastao je 93 posto.

Komisija je u rujnu predložila Akt o priuštivom stanovanju kojim se želi osigurati povećanje dostupnosti stambenog prostora i to po pristupačnijim cijenama. 

Slijede pregovori o konačnom zakonu koji bi, prema prijedlogu Komisije, trebao javnim tijelima u državama članicama, među ostalim, pružiti veću pravnu sigurnost za zaštitu priuštivosti i dostupnosti stambenog prostora na područjima koja se suočavaju s najvećim pritiskom. Odluka o mjerama prepušta se nadležnim tijelima, no za uvođenje mjera moraju dokazati da stambene nekretnine koje se koriste za kratkoročni najam, sekundarno stanovanje ili su prazne doprinose lokalnim stambenim pritiscima. 

Europski povjerenik za energiju i stanovanje Dan Jørgensen rekao je u utorak eurozastupnicima na raspravi o tom zakonskom prijedlogu da "kratkoročni najam, vikendice i prazne nekretnine nisu uzrok ovih problema, ali u nekim dijelovima Europe, uključujući u nekim od naših najvećih gradova, doprinose ovom problemu i dio su izazova". 

Jørgensen je rekao da se ovim Aktom "želi strah zamijeniti slobodom" i odgovoriti na zahtjeve lokalnih dužnosnika za većom pravnom sigurnošću. 

"Dajemo pravnu sigurnost, određujemo zajedničke kriterije za identificiranje područja koja su pod pritiskom za stanovanje te dajemo regijama i državama članicama mogućnost da djeluju tamo gdje je potrebno na odgovarajući i proporcionalan način", rekao je Jørgensen na raspravi o predloženom Aktu o priuštivom stanovanju. 

Hrvatska eurozastupnica Nikolina Brnjac (EPP/HDZ) izdvojila je u utorak kao najproblematičniji dio Komisijinog prijedloga mogućnost uvođenja ograničenja vezanih uz kupnju ili korištenje druge nekretnine, naglasivši da takva mjera "nije tražena, nije najavljena i nije prihvatljiva". 

Koordinatorica pučana u Posebnom odboru EP-a za stambenu krizu u Uniji (HOUS) također je kritizirala u raspravi što je u Planu za priuštivo stanovanje "najavljeno ne samo rješavanje pitanja kratkoročnog najma, nego i pojednostavnjenje prostornog planiranja i izdavanja dozvola", a onda je Komisija za brže dozvole, više gradnje, prenamjenu postojećih zgrada i mobiliziranje investicija donijela tek neobvezujuću Preporuku.

Brnjac je dodala da je potrebno uzeti u obzir različite okolnosti država članica, regija i gradova kad je riječ o kratkoročnom najmu, kao i da je takav najam važan izvor prihoda velikom broju europskih građana.

"Akt o priuštivom stanovanju trebao je snažnije odgovoriti na glavni problem - nedostatak stanova. Umjesto obvezujućih rješenja za brže izdavanje dozvola, više gradnje, obnovu i mobiliziranje investicija, dobili smo nažalost Uredbu koja uvodi mogućnost ograničavanja kupnje ili korištenja druge nekretnine. Ne dolazi u obzir da se kažnjavaju građani koji su svoju ušteđevinu uložili u kupnju druge nekretnine. Europska povelja o temeljnim pravima garantira svim našim građanima pravo na vlasništvo nad zakonito stečenom imovinom. Nažalost, Akt o priuštivom stanovanju dovodi u pitanje to temeljno pravo. Ako želimo riješiti stambenu krizu, moramo omogućiti da se gradi više, brže i jednostavnije", istaknula je Brnjac.

Hrvatski eurozastupnik Gordan Bosanac (Klub zastupnika Zelenih/Možemo!) i zamjenski član Posebnog odbora HOUS podržava strožu regulaciju kratkoročnog najma. 

"Uredba ide u smjeru da pruži autonomiju i ovlasti gradovima i regijama da se uhvate u koštac sa stambenom krizom u segmentu ograničavanja kratkoročnog najma. Diljem EU-a gradovi su i ranije provodili mjere restrikcije, ali bi često završavali na sudovima, tj. Europska komisija je čak pokretala i postupke povrede EU prava prema pojedinim državama članicama zbog tih mjera gradova. Sada se to uređuje na način da ako grad ili regija nedvojbeno pokažu da su pod tzv. stambenim stresom, imaju zakonsko pravo provoditi restriktivne mjere", rekao je u izjavi Hini hrvatski eurozastupnik Gordan Bosanac (Klub zastupnika Zelenih/Možemo!). 

Bosanac također ističe da ne vidi problem u malim obiteljskim iznajmljivačima te u samom konceptu kratkoročnog najma. 

"Uredba trenutno ide protiv iznajmljivanja bilo koje dodatne nekretnine u slučaju stambenog stresa, što nije pošteno u našem kontekstu gdje su prihodi naših obitelji značajno manji nego u nekim drugim EU članicama. Iznajmljivanje jedne dodatne nekretnine služi najčešće da si obitelji nadopune mjesečni budžet, a ne da debelo zarađuju. Ono što je problem da mi vidimo sve više privatnih i pravnih osoba koji kupuju niz nekretnina u starim jezgrama gradova i drže ih samo u kratkoročnom najmu. Tu vrstu aktivnosti treba ozbiljno ograničiti", rekao je Bosanac. 

Ono što će Zelenima biti među prioritetima u pregovorima o konačnom zakonu jest da se pojednostavi metodologija izračuna stambenog stresa u regijama i gradovima, koji se odnosi na trajan i neodrživ jaz između tržišnih cijena nekretnina i najma te prihoda građana, dodaje. 

"Ako vam je prosječna cijena nekretnina jednaka onome koliko zaradite u svojih osam ili više godina rada, onda ste kao društvo stvarno u problemu jer jasno je da s takvom plaćom nikada nećete moći kupiti stan. Kod nas je situacija još gora jer se ta brojka penje i na preko 15 godina! U tom smislu, ova Uredba može jako široko zahvatiti Hrvatsku, ali i problem priuštivog stanovanja je jako široko rasprostranjen po Hrvatskoj tako da zahtijeva snažan odgovor. Ono na što ću se fokusirati na ovom aktu je da se metodologija pojednostavi, moja je bojazan da trenutna metodologija izračuna stambenog stresa može biti prekomplicirana za manje gradove i općine", rekao je Bosanac, koordinator kluba zastupnika Zelenih u odboru HOUS. 

Komisija svojim prijedlogom želi uspostaviti zajednički okvir bez zalaženja u nacionalne stambene politike, a hrvatski eurozastupnik Marko Vešligaj (SDP/S&D) kaže da će gradovi imati dovoljno autonomije u rješavanju specifičnih lokalnih stambenih kriza, no upozorava da to neće biti moguće ostvariti bez dostatnih sredstava u novom Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2028. do 2034. 

"Gradovi će imati dovoljno autonomije, ali ono što nedostaju jesu financijska sredstva kroz koja će oni moći provoditi mjere iz tog zajedničkog okvira. Bez namjenskih sredstava u novom VFO-u, sve će ovo potencijalno ostati samo slovo na papiru", rekao je Vešligaj u izjavi Hini. 

Vešligaj, zamjenski član odbora HOUS, rekao je da su socijaldemokrati uglavnom zadovoljni prijedlogom Komisije "jer upravo na našu inicijativu i od strane S&D povjerenika dolazi prvi takav akt na razini EU-a" te je "dobro što je jasan fokus na tome da gradovi moraju imati ključnu ulogu". 

"No, vidimo prostora za poboljšanje teksta i na tome ćemo sada raditi kroz zakonodavni postupak u Parlamentu, osobito u području borbe protiv špekulanata, jačanja javnog stambenog fonda i prava stanara te okončanja beskućništva", rekao je Vešligaj. 

Hina