Kad je u listopadu 2020. srpski predsjednik Aleksandar Vučić, nakon što ga je u Beogradu tada posjetio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, objavio kako će Srbija financirati, a Republika Srpska graditi zračnu luku u blizini Trebinja, malo tko ih je shvatio ozbiljno. Naime, ideja o izgradnji aerodroma kod Trebinja već je jednom neslavno propala. Mnogi su se pitali što će Trebinju zračna luka, ako u svom bližem okruženju, uz dubrovačku, postoje još tri zračne luke, jedna u Mostaru i dvije u Crnoj Gori, u Tivtu i u Podgorici.
No, da Vučić i Dodik misle ozbiljno postalo je jasno nakon što je u travnju raspisan natječaj za izradu planske i projektno - tehničke dokumentacije za izgradnju aerodroma Trebinje.
Nedugo nakon toga župan Dubrovačko - neretvanske županije Nikola Dobroslavić upozorio je kako bi izgradnja tog aerodroma, planirana osam kilometara od Omble, ugrozila izvorište kojim se Dubrovnik opskrbljuje pitkom vodom. Izgradnja tog aerodroma, mišljenja je Dobroslavić, mogla bi biti povezana i s inicijativama o tzv. srpskom svetu.
- Mi smo upozoreni na projekt izgradnje tog aerodroma. Malo je čudno da Republika Srpska ili Općina Trebinje želi napraviti zračnu luku na toj lokaciji, međutim, to bismo prepustili njihovim procjenama. Ono što je za nas važno jest mogući utjecaj te zračne luke na vode jer je taj prostor slivno područje Omble. - rekao je Dobroslavić.
Dok dubrovačko – neretvanski župan Nikola Dobroslavić traži zaštitu vodotokova, sa srpske strane traže kontrolu nad zračnim prostorom koji sad kontrolira Hrvatska.
Istaknuo je župan Dobroslavić kako je resorne ministre već obavijestio o ovom projektu.
- Ta potencijalna lokacija je na osam kilometar od izvorišta Omble i za nas je to velika ugroza te smo o svemu obavijestili Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvo vanjskih poslova i oni su nas obavijestili da su Republici Srpskoj poslali zahtjev da pojasne o čemu se radi te da pristupe kontaktima s Republikom Hrvatskom jer mi po ESPOO konvenciji imamo pravo provjeriti što se tu radi, odnosno oni nas moraju uvjeriti da taj zahvat neće imati negativan utjecaj na okoliš, odnosno na podzemne vode. - kazao je Dobroslavić.
Dodao je kako bi se gradnja zračne luke kod Trebinja mogla objasniti i kako dio nekog velikosrpskog projekta.
Župan Nikola Dobroslavić; fotografija i ilustracija JP
- Moram reći da je malo čudno da Srbija i Republika Srpska grade zračnu luku osam kilometara od Omble, od izvorišta pitke vode. To je malo čudno i bojim se da je vezano s ovim inicijativama koje čujemo o „srpskom svetu” što, naravno, nije dobro za cijelu regiju, iako se mi Srbije, niti bilo koga, ne bojimo. Mislim da je to dio ukupnog buđenja velikosrpskog projekta. - rekao je župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić.
Inače, hrvatske su vlasti već od susjedne Bosne i Hercegovine zatražile objašnjenje o gradnji zračne luke za koju je još u travnju raspisan međunarodni natječaj za izradu projektno - tehničke dokumentacije. Hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić zatražio je od ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine službene informaciju o ovom projektu. Zračna luka koju Srbija financira, a Republika Srpska gradi, planirana je na krškom području 14 kilometara zapadno od centra Trebinja, na prostoru oko preko 300 hektara.
Dok dubrovačko – neretvanski župan Nikola Dobroslavić traži zaštitu vodotokova, sa srpske strane traže kontrolu nad zračnim prostorom. Tako je srpski ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović nedavno kazao Srbija neće financirati aerodrom u Trebinju koji će koštati između 80 i 100 milijuna eura, a da kontrolu neba ima treća strana, odnosno ne BiH, ne Srbija, nego Hrvatska.
U tom kontekstu u dijelu hrvatskih medija špekulira se kako Beograd na tom aerodromu kod Trebinja zapravo kamuflira buduću vojnu namjenu tog objekta.
Inače, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je nedavno kako zračna luka u Trebinju treba biti izgrađena tijekom 2023. godine. Aerodrom Trebinje za Republiku Srpsku je označen kao strateški projekt.