Nedjelja, 10 Rujan 2023
Inspekcije nedovoljno rade

UVEZENO VOĆE DEKLARIRA SE KAO HRVATSKO

Domaća proizvodnja pokriva tek polovinu potreba za jabukama Domaća proizvodnja pokriva tek polovinu potreba za jabukama Foto: ulleo / Pixabay


Procjenjuje se da će ovogodišnji urod jabuke biti nešto veći nego lani, u visini od oko 65 tisuća tona, pa domaća proizvodnja pokriva tek polovinu domaćih potreba za tim voćem, a stanje uz izuzetak mandarine nije bolje ni kod drugih kultura, kaže predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota.

Ove godine, kako je naveo, na urod jabuke utjecali su proljetni mrazevi u nekim dijelovima Hrvatske, relativno slabo oprašivanje, mjestimične ljetne oluje i izuzetno kišan kraj srpnja i početak kolovoza. To se u nekim voćnjacima odrazilo na komercijalnu kvalitetu (veličina, boja, oštećenja) tako da će oko 30 posto uroda završiti u preradi kao industrijska jabuka.

HVZ je u svojim analizama i koristeći iskustva zapadnih zemalja zaključio da je proizvodna cijena jabuke koja je pogodna za komercijalnu prodaju trgovinama oko 60 centi za kilogram. Markota ističe kako je HVZ tu cijenu predložio otkupljivačima i trgovcima kao minimalnu, koja voćarima donekle omogućuje opstanak proizvodnje koja je svake godine sve manja zbog smanjenja površina i znatno otežanih i neizvjesnih uvjeta proizvodnje.

Upozorava da je voćarska proizvodnja u Hrvatskoj iz godine u godinu sve manja i pokriva tek oko polovice potreba. "Kako sada stvari stoje proizvodimo jedino znatno više mandarina nego što nam treba, a što se tiče jabuke kao druge glavne hrvatske voćarice, na granici smo samodostatnosti", kaže Markota i napominje da šljive, kruške, trešnje, breskve, nektarine, marelice i drugo voće Hrvatska većim dijelom uvozi.

Iako su zadnjih nekoliko godina površine pod voćnim kulturama povećane s oko 35 na gotovo 40 tisuća hektara, što u ukupnim poljoprivrednim površinama čini svega 3,5 posto, proizvodnja voća se nije povećala nego opada, kaže Markota.

"Voćarska proizvodnja je izuzetno zahtjevna radno intenzivna proizvodnja, određena i ovisna o vremenskim prilikama. Skupa zaštitna sredstva kojih je sve manje jer se ide sve više na preventivna blaga zaštitna sredstva, nedostatak radne snage, nedovoljna konkurentnost kao posljedica neudruženog nastupa na tržištu, nedostatak moderne skladišne i logističke infrastrukture, izuzetno velika ulaganja u opremanje voćnjaka sa zaštitama od mraza, tuče, suše i slijedom toga jako slaba ili nikakva dohodovnost te proizvodnje, određuju i interes, pogotovu mladih, koji je sve manje", ističe Markota.

Sve to, kako je rekao, utječe i na to da je domaćeg voća sve manje na policama trgovačkih lanaca. Sve manje je proizvođača voća koji mogu osigurati količine, kvalitetu i kontinuitet u isporuci, što su osnovni zahtjevi svakog trgovačkog lanca, kaže Markota i dodaje da trgovački lanci traže ozbiljne proizvođače.

Svjedoci smo, kaže, situacija de se u Hrvatsku često uvozi voće iz Europe ili trećih zemalja koje kvalitetom ne zadovoljava, ali cijenom je trgovcima prihvatljivo i to je često "reper cijena" po kojoj bi se domaći voćar trebao tržišno prilagođavati. No to je, smatra, neprihvatljivo i neodrživo, a rezultira krčenjem voćnjaka.

Poseban problem su, naveo je, situacije da se tako uvezeno voće deklarira kao hrvatsko, pogotovo na tržnicama, a inspekcijske su nedovoljno aktivne. Takve situacije, kako je rekao, uz sve druge objektivne okolnosti, uništavaju ili smanjuju domaću proizvodnju.

Što se tiče cijena u trgovačkim lancima, ocjenjuje da su one uglavnom niže nego u zapadnim zemljama. U zadnje vrijeme, kako je naveo, primjetna je velika razlika cijena istog sortimenta voća na tržnicama, na kojima dominiraju preprodavači, i na policama trgovačkih lanaca.

(Hina)