Nedjelja, 08 Listopad 2023
INTERVIEW Župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić (2. dio)

U PLANU NOSIMO MOST KORČULA. KRSTIČEVIĆ? NE DOPRINOSI ODNOSIMA DA BI ČOVJEK POŽELIO POĆI KOD NJEGA

Župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić Župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić Foto: jp
Piše:

Nakon što je prvom dijelu intervjua za Južni govorio o prometnim projektima, poglavito brzoj cesti Osojnik – Zračna luka Dubrovnik i cestovnom povezivanju Plješca, župan dubrovačko – neretvanski u drugom dijelu razgovora govorio je o odnosima s dubrovačkim HDZ-om, pločanskim gradonačelnikom Mišom Krstičevićem, očekivanjima od HDZ-a na Korčuli, a otkrio je i kako je DORH posjetio Općinu Smokvica.

U kakvom ste odnosu s dubrovačkim HDZ-om. Nije tajna da ste se razmimoišli u mišljenjima s gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem po pitanju trase brze ceste kroz Rijeu dubrovačku, ali i po pitanju odnosa s predsjednikom Zoranom Milanovićem. Za naše čitatelje koji to možda nisu pratili na koordinaciji ste odlučili kako ga nećete pozvati na 30. obljetnicu oslobođenja hrvatskog juga, a gradonačelnik Franković je s predsjednikom Milanovićem ipak otišao položiti vijence na Boninovo.
- A dobro, tu se nismo razumjeli, to je točno, ali ne mislim da je to sad neki preteški problem. Franković je smatrao da on kao gradonačelnik, kada je pozvan od predsjednika da dođe položiti s njim vijenac, a o tome se tada radilo, da ne može to odbiti. Tu treba razlučiti situacije kad se poziva nekog visokog dužnosnika od one kad protokol nas poziva. Pozivanje nekoga je naša stvar. Mi uzimamo sebi za pravo hoćemo li pozvati predsjednika Sabora, predsjednika Vlade, predsjednika države i tu stojimo iza te odluke. Je li ona dobra ili nije, naravno, može svatko imati svoje mišljenje. Mi smo uvjereni da smo postupili ispravno. A druga je situacija kad protokol predsjednika najavi da predsjednik dolazi u Dubrovnik, onda se naravno i mi odazovemo. Dakle, Mato Franković za 30. Obljetnicu oslobođenja nije zvao predsjednika, nego se odazvao polaganju vijenaca. Tu je međutim bilo nekorektno od Ureda predsjednika da je na to polaganje zvao gradonačelnika, a nije zvao npr. župana.

Biste li se odazvali da su vas pozvali iz Ureda predsjednika?
- Bilo je za tu obljetnicu s Uredom predsjednika dogovoreno zajedničko polaganje vijenaca u 9 sati, ali je Ured predsjednika od toga odustao i samovoljno odlučio da će predsjednik sam polagati u 10 sati na što nismo bili pozvani.

dobroslavic interview 081023 1 min

Nakon dugo godina pošli ste u Ploče.
- Što znači nakon dugo godina?

Jeste li u prvom mandatu Miše Krstičevića ikako išli u Ploče, jer Krstičević zna reći kako izbjegavate doći.
- Pa išao sam ja u Ploče. Kako nisam išao. Meni bi Mišo Krstičević trebao objasniti zašto on nije bio ni na jednom sastanku koji je organizirao župan. To bi morao prvo odgovoriti. Drugo, mi smo u Pločama, sami ili s Gradom Pločama, ali mi kao nositelji, provodili nekoliko važnih projekata. Jedan je, poduzetnički inkubator koji funkcionira odlično. Drugi je projekt zaštite prirodnih vrijednosti s vjetro orguljama s Domom, odnosno obnovom stare škole u Baćini... Mi nemamo neke posebno dobre odnose, ali mi uvijek sa svima inzistiramo na korektnim odnosima.

U puno ste boljim odnosima s ostalim SDP-ovcima. Vidim da Vi, a i ministar Branko Bačić, odlično funkcionirate s Katarinom Gugić u Veloj Luci.
- Mi ne pravimo razliku između načelnika općina, odnosno gradonačelnika, jer smatramo da je svaki od tih gradonačelnika i načelnika ili načelnica izabran na izborima i ima svoj legitimitet. Tu nam ništa nije sporno. Mi sa svoje strane uvijek nastupamo otvoreno i korektno, a samo je pitanje kakav je odaziv s druge strane. Primjer je gospodin Krstičević koji se ne odaziva na sastanke koje je organizirao župan. Naravno, on to može. Ne mora doći na sastanak, ali to nije doprinos korektnim odnosima da bi sad čovjek poželio poći kod njega u posjet. Ostali, da tako kažem s lijevog političkog spektdra, ponašaju se drugačije. Doista, tako da nema nikakva razloga da se mi ne odazivamo recimo na sastanke kad nas zovu, bez obzira iz koje su političke opcije.

dobroslavic interview 081023 2 min

Spašavali ste i Kuzmu Tomašića u Smokvici.
- Jesmo, pomagali smo mu.

Na koncu ipak niste blokirali račun Općine Smokvica zbog dugovanja za Muzej zlata i srebra.
- Pa nismo ga blokirali, jer smo se s njim sporazumjeli i dogovorili, potpisali da će on te svoje obveze vraćati u ratama. I taj je sporazum i sada na snazi. On mora svaki mjesec određeni iznos uplatiti. Ako slučajno ne bi uplatio, tada ćemo ići na te zadužnice, samo neće ići ona velika zadužnica, na cijeli iznos, nego smo mu omogućili da plaća parcijalno i ako se ne uplati rata pustili bismo zadužnicu na taj iznos neplaćene rate. Mi, sve i kad bismo željeli, nemamo pravo nikome oprostiti dug prema proračunu županije. To nije naš novac, to je javni novac.

Je li otvoren Muzej?
- On je zapravo završen, ali nije otvoren. Muzej ima i drugih problema osim ovoga, mislim da su tamo bile podnesene neke kaznene prijave i onda je, prema obavijesti od načelnika, on morao predati dokumentaciju DORH-u.

Kaznene prijave za što?
- Pa ne znam točno, ali ne bih u to niti ulazio jer ne znam o čemu se radi niti jesu li osnovane pa niti tko ih je podnio, ali je načelnik nama prenio kako mu je DORH oduzeo tu dokumentaciju temeljem tih prijava. Što se tu događa mi ne znamo.

dobroslavic interview 081023 3 min

Kako je HDZ izgubio sve izbore na Korčuli? Istina je da HDZ ima većinu u blatskom općinskom vijeću, da je bilo tijesno u Korčuli, Lumbradi, ali činjenica je da ste na otoku Korčuli kao stranka „u banani”.
- Izgubili smo čelna mjesta u jedinicama lokalne samouprave, to je točno, ali nismo izgubili podršku i biračko tijelo Tamo imamo dakle imamo Velu Luku, gdje je objektivno naš politički suparnik uvijek bio jak i tamo je uvijek bilo nekako na vagi. Imali smo i mi naše mandate, HDZ-ove načelnike, ali je bilo i SDP-ovih. Na prošlim izborima je prevagnulo na stranu SDP-a, a i u Korčuli također ioako smo vjerovali da se u Korčuli neće izgubiti izbori zato što se kvalitetno radilo uz puno projekata. Međutim, dogodilo se kako se dogodilo. Ipak, nismo izgubili biračko tijelo na Korčuli, niti u gradu, niti u Lumbardi, niti našim redovima, to je poznato, praktički unutar HDZ-a pa je to dovelo i do toga da je naš bivši član sada nezavisni načelnik. Ali želim reći da mi nismo izgubili biračko tijelo na Korčuli, recimo za primjer da smo na izborima za župana i za Županijsku skupštinu pobijedili na otoku. Mislim da je jedino u Veloj Luci bio nešto lošiji rezultat. Dakle, očito je da su to neki lokalni prijepori koji su doveli do ovog rezultata. Nama je Korčula važna i mi na Korčuli radimo kako najbolje možemo i vjerujem da će se to preokrenuti na sljedećim izborima. Županija sama radi na otoku iznimno veliki broj projekata.

Ali evo u Veloj Luci terminal nikako da dobije uporabnu dozvolu.
- Nedostaje još kućice za prodaju karata i za čekaonicu za putnike. To projektom nije bilo obuhvaćeno, a mora se naravno i to napraviti, jer ne možete pustiti promet, negdje mora biti biljetarnica, negdje moraju ljudi moći čekati brod, mora postojati usluga nekog kafića s javnim WC-om... Dakle, to je ono što je sad zadnja faza tog projekta. Inače, sve drugo je napravljeno i to je jedan veliki, važan projekt, skup projekt od 110 milijuna kuna. Ogroman projekt s pristanima i zaista fantastično izgleda. Doista je velika dobit to za Velu Luku i bit će to za koji dan sve gotovo.

Most Pelješac – Korčula... Ako se pita tamošnje načelnike i načelnice, gradonačelnicu Korčule, oni su izgleda izričito protiv. Kako to tumačite? Kako netko može biti protiv toga da se Korčulu poveže mostom s kopnom?!
- Mi u prostornom planu nosimo Most Korčulu, ali doista postoji jedna nedoumica na Korčuli oko toga treba li most ili ne. Ne bih to sad posebno komentirao. Neka se ljudi sami oko toga odrede. Ima dio ljudi koji misle da bi trebalo, dio ljudi koji misle da ne treba. I naravno, sama činjenica da sada radimo te dvije luke u Perni i Polačišću odgađa nužnost toga određenja na dulji rok.

I opet ima protivnika i luke Polačište, ceste...
- To mi je čudno. To mi je zaista čudno. Mislim da je tu više politikantstva nego protivljenja. Protivit se takvom jednom objektu, toj modernoj cesti koja ide do Račišća, to je nevjerojatno. Ali u demokraciji smo pa svatko ima pravo čak i na to.

Svaki projekt nailazi na neke otpore, a Centar za gospodarenje otpadom možda na najveće. Kad će krenuti taj projekt, u kojoj je fazi?
- On se provodi. On je dobar i nužan projekt. Na kraju će svi vidjeti kako je on dobar, isto kao što se vidi za Pelješki most. I oko mosta je bilo svakakvih mišljenja. Sada cijela Hrvatska vidi da je to super projekt. Tako će biti i za autocestu, tako će biti i za brzu ceste, a tako će i biti za Centar za gospodarenje otpadom i za luke. Nitko to nije ad hoc smislio. Sve je to netko planirao s razlogom u ovih mojih 14 godina u Županiji. Projekt Centra za gospodarenje otpadom trebao bi trajati tri godine, ukupno izvođenje radova, a dio tog roka je već protekao, gotovo godinu dana za projektiranje, vidimo da je prva građevinska dozvola za cestu je dobivena i sad će se ići u realizaciju, ali za dvije i pol godine mora biti gotov.

dobroslavic interview 081023 4 min

Županiji je jedan od većih izazova upravljanje pomorskim dobrom. Riječ je o ogromnom prostoru, dugoj obalnoj crti, imate li neki, barem približan podatak koliko je dosad pomorskog dobra ucrtano ucrtano i uneseno u planove?
- Mi smo se usredotočili na one dijelove koji su gospodarski zanimljivi i delikatni za javnost. Mislim pri tome na hotelske i druge plaže i na marine. Dakle, sve ono što je bio predmet interesa, mi smo to uredili u smislu pomorskog dobra i zahvata. Raspisali smo koncesije, uredno ih proveli. Ubiremo znatna sredstva za državu. I držimo svo pomorsko dobro otvoreno za sve građane.

Što se događa s presudama za plažu u Uvali Lapad? Je li koncesionar tamo uopće legalno?
- Postoji čudna presuda Visokog upravnog suda. Riječ je zapravo o dvije presude koje su kontradiktorne i zato Županija po njima nije mogla postupiti, nego smo tražili da se utvrdi kako uopće imamo postupiti i podnesen je zahtjev Vrhovnom sudu da razriješi tu situaciju. Mi smo uvjereni da smo postupili ispravno. Ministarstvo je isto podržalo to kako smo mi postupili.

Dakle, ako sam dobro shvatio iz vaših riječi jedna presuda govori kako je koncesija uredna, a druga da ju morate oduzeti.
- Tako nekako. Dva različita suca na istom upravnom sudu donijela su dvije različite odluke. Bila su dakle dva predmeta koja su se zapravo odnosila na isti postupak. Postupke su pokrenuli oni koji nisu prošli na natječaju, a to je bilo još prije osam godina. Mi ćemo postupiti po konačnoj presudi.

Što kažete na novi Zakon o pomorskom dobru?
- Plaže moraju biti biti otvorene za svih. I prije ovog zakon smo mi to tako postavili, a sad zakon to i potvrđuje. Ja nemam tu ništa protiv, i kad smo mogli davati zatvorene koncesije nismo ih davali. No, s druge strane moramo razumjeti i poslovne interese npr. hotela, treba postići neki balans da se ne dogodi da npr. rijeka ljudi dolazi na plažu hotela Excelsior jer trebamo razumjeti i da oni žele čuvati privatnost svojih gostiju. No, u načelu podržavam zakon. Imam malo tu dvojbu kako se postaviti prema spomenutom problemu, ali mislim da u konačnici sami ljudi neće ići u neke krajnosti.