Subota, 08 Siječanj 2022
TJEDNI RAZGOVOR: ŽUPAN NIKOLA DOBROSLAVIĆ

Tražili smo da se preispitaju dokumenti za Gornje horizonte; Hrvatsku se mora pitati o tome

Župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić Župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić Foto: DNŽ
Piše:

Godina nam je započela viješću da je Republika Srpska s Kinezima potpisala ugovor o kreditnim jamstvima za izgradnju HE Dabar koja je dio projekta Gornji horizonti. U Županiji se unazad desetak godina puno govorilo o tom projektu i njegovu lošem utjecaju na dolinu Neretve i Malostonski zaljev. Posljednjih nekoliko godina u Republici Srpskoj se dosta gradilo za potrebe HE Dabar.

Ima li naša Vlada kontakte s Republikom Srpskom oko tog projekta, a ciljem zaštite naših interesa, na to i druga aktualna pitanja u „Tjednom razgovoru” odgovara župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

- Svakako mogu potvrditi da postoji opravdana bojazan da bi realizacija projekta Gornji horizonti u RS -u posebno mogla štetiti dolini Neretve, ali i cijelom vodnom području u našoj Županiji i zato smo tražili da se preispitaju dokumenti koji su temelj za taj projekt, posebno studije utjecaja na okoliš jer imamo izjašnjavanja stručnjaka da se tim projektom vode iz sliva Neretve prevode u sliv Trebišnjice i da će se smanjiti dotok slatke vode u Neretvu i druge izvore u dolini Neretve te povećati opasnost od zaslanjenja neretvanske doline. Mi smo već odavno insistirali kod naših ministarstava da razriješe situaciju s mjerodavnim tijelima u Republici Srpskoj jer je to ipak državna razina i s naše se strane interveniralo. No, sad kad imamo nove okolnosti, ponovo ćemo provjeriti kod Ministarstva zaštite okoliša i Ministarstva vanjskih poslova što se događa u susjedstvu. Poznato je da po ESPO konvenciji susjedna država, u ovom slučaju Hrvatska, ima pravo na određene uvide u projekt i dokumentaciju, kad je riječ o projektima koji se realiziraju blizu granice i kad mogu ugroziti susjedno područje. Ne znam zbog čega se u BiH ne drže te Konvencije jer su praktički od hrvatske strane trebali dobiti određenu suglasnost na svoje studije i projekte. - govori župan Nikola Dobroslavić.

Gornji horizonti su projekt iz 50. -tih godina, iz vremena kad smo bili jedna država. Republici Srpskoj nitko ne dovodi u pitanje pravo da upregnu svoje vodne potencijale, ali Hrvatska mora zaštiti svoje interese, posebice ako je taj projekt velika ugroza za Županiju.
- Tako je, to je upravo i razlog zbog kojeg smo oko ovog projekta oprezni i tražimo da se dokaže da neće imati negativan utjecaj na vode i na naše područje i na tome ćemo insistirati kod naših ministarstava. Nismo još dobili odgovore što se trenutno s projektom događa. I mi smo iz medija čuli da su u RS-u potpisani određeni ugovori, međutim prema našim informacijama, oni nemaju završen postupak s Republikom Hrvatskom. Mi ćemo ustrajati da se sve radi sukladno ESPO konvenciji koja štiti susjedna područja od mogućeg negativnog utjecaja nekog projekta u prekograničnom području.

Gornji horizonti su jedno od pitanja koje bi Vas moglo dočekati na prvoj ovogodišnjoj sjednici Županijske skupštine. Predstavnici oporbe već pozivaju na jedinstvo.
- Vjerujem da svi u Županiji, kad su u pitanju Gornji horizonti, razmišljamo na isti način. Oko tog projekta ni dosad nije bilo različitih tonova i slažem se da nema razloga da o njemu različito razmišljamo. Potrebno je zaštiti naše područje i iskoristiti sve pravne mogućnosti koje postoje da se to i postigne.

TREBINJSKA ZRAČNA LUKA PRIJETNJA JE OMBLI

Nedavno ste upozorili na još jedan projekt u susjedstvu koji bi mogao negativno utjecati na naše vode, to je zračna luka koja se planira graditi u Trebinju, projekt Republike Srpske i Republike Srbije.
- To je isto projekt koji prijeti ugrožavanju pitke vode na izvoru Omble i naravno da smo odmah reagirali. Taj projekt još nije započeo, barem ne u fazama koje pokazuju da će se on doista i realizirati, a što nije slučaj s hidroelektranama i Gornjim horizontima koje očito idu u realizaciju. Zračna luka kod Trebinja nikako ne smije zagaditi podzemne vode iz kojih se mi opskrbljujemo pitkom vodom na jednom širem području od Prevlake do Stona i za nas je od vitalnog interesa da očuvamo vodotokove i kvalitetu vode. Naravno da naši susjedi mogu raditi projekte koje misle da im trebaju, to je njihova stvar i u to se nećemo uplitati, osim u slučaju kada se neki od tih projekata mogu negativno odraziti na našu Županiju i zbog toga reagiramo, a hoće li oni graditi taj aerodrom, koji je inače po meni vrlo čudan i ne vidim nikakvu potrebu njegove gradnje, to je njihova stvar, ali ne smiju zagađivati naše područje i zbog tog reagiramo.

S obzirom na projekte koje najavljuju, hoće li 2022. biti godina u kojoj ćemo morati malo više paziti što se događa u susjedstvu, a s ciljem zaštite naših državnih interesa?
- Apsolutno! Mi pratimo stanje i ako oni misle graditi tvornicu, hotele, bilo što, to se nas ne tiče, osim ako je u pitanju negativan utjecaj koji neki projekti mogu imati ako su u slivnom području ili blizu granice i mogu negativno utjecati na prostor Županije. Ta zračna luka je u nekih osam kilometara zračne linije od izvora Omble i apsolutno je opasnost po Omblu. Studije koje su rađene još iz vremena zajedničke države pokazuju da je to zona u kojoj se ne bi smjelo graditi tako velike projekte zbog opasnosti od zagađenja.

VLADA ZORANA MILANOVIĆA ZAUSTAVILA JE PROJEKT PELJEŠKOG MOSTA

2021. obilježila je pandemija, lokalni izbori, a to je i godina u kojoj je Pelješki most praktički završen. Puno ste energije potrošili u zagovaranje njegove izgradnje.
- Upravo tako! Doista smo od početka shvaćali tu stratešku važnost, ne samo za našu Županiju nego i za cijelu državu i ustrajali smo u njegovoj realizaciji. Od mog prvog ulaska u Županiju nakon izbora 2009., Pelješki most bio je jedan od naših prvih prioriteta i naravno da je veliko zadovoljstvo da danas imamo most koji je u godini iza nas i fizički spojen, da je Hrvatska na tom dijelu teritorija konačno spojena. Završavaju se i pristupne ceste i prema najavama iz Hrvatskih cesta, preko mosta ćemo već u lipnju. Bit će gotova i cesta do Prapratnog, a dio ceste od Prapratnog do Zaton Dola s novim mostom kod Broca, bit će pušten par mjeseci kasnije. Zahvalni smo Vladi jer je čvrsto stala iza Pelješkog mosta. Pokušavalo se i prije, vlada Iva Sanadera je bila započela gradnju, ali nažalost to je zaustavljeno. Vlada Zorana Milanovića zaustavila je projekt, nije ga htjela nastaviti pa su na kraju, kad su vidjeli da se bez tog projekta ne može, ipak započeli određene radnje, međutim Vlada Andreja Plenkovića je čvrsto stala iza Pelješkog mosta i odlučila ga je završiti i hvala Bogu s velikim naporima taj projekt ide svome kraju i jako smo zbog toga zadovoljni.

Pelješki most za Hrvatsku nije samo veliki infrastrukturni već je i jako važan gospodarski projekt koji će u dogledno vrijeme promijeniti gospodarsku sliku naše Županije pred kojom su veliki razvoji potencijali.
- To je posve izvjesno. On je iznimno gospodarski važan u svim aspektima, od turizma pa do raznih vrsta gospodarske djelatnosti. Pelješkim mostom izbjegavaju se dva prijelaza granice kod Neuma, policijske i carinske kontrole, nemogućnost prolaska određenih roba. Nemojmo zaboraviti da preko Neuma ne možemo prevoziti određene robe i terete ili živu stoku. Ljudi naime svakodnevno moraju promišljati kako će preći iz jednog dijela Županije u drugi, a da ne krše propise. Sve se to s Mostom rješava i Pelješac i Korčula, Mljet i Lastovo približavaju se ostalom dijelu Hrvatske, približava se i Dubrovnik i to je apsolutno gospodarski projekt prvog reda. To je i geostrateški projekt jer nama je izrazito važna sigurnost Županije koja je pretežno turistički orijentirana, a povezivanje ovom čvrstom brzom vezom prema ostatku Hrvatske i Europske unije, smanjuje moguće rizike i prijetnje.

Most nije jedini veliki cestovni projekt. U Strategiji razvoja Županije puno je projekata važnih za razvoj Pelješca, Korčule. Planirana je i brza cesta prema Zračnoj luci i autocesta prema Dubrovniku.
- Da, Pelješki most je prvi važan projekt koji povezuje Hrvatsku u jednu cjelinu, ali nije dovoljan i mi već poodavno razvijamo i druge projekte koji se nadovezuju na Most. To su brza cesta od Zračne luke do Dubrovnika i dalje do Osojnika, to je nastavak gradnje autoceste od čvora Metković do Osojnika i to je brza cesta od Brijeste do Perne, uključujući obilaznicu Orebića, i time ćemo konačno kvalitetnim prometnicama Županiju spojiti iznutra, ali i s ostatkom Hrvatske, i s Pelješkim mostom stvorit će se pravo gospodarsko okruženje za naše gospodarstvenike, bilo da su iz područja turizma ili neke druge grane gospodarstva jer se tako izjednačavamo s gospodarstvenicima u drugim dijelovima naše Domovine, ali i Europske unije jer ćemo konačno imati sve pretpostavke za razvoj svih gospodarskih grana. Naravno, još uvijek će nam turizam biti glavni, ali nećemo zanemarivati ni druge vidove gospodarstva.

IMAMO ISKORAKE U VINARSTVU I MARIKULTURI, U MASLINARSTVU JOŠ PUNO MORAMO NAPRAVITI

Pandemija nas je naučila da moramo smanjiti tu ovisnost o turizmu a svi ovi infrastrukturni projekti su preduvjet za razvoj drugih grana gospodarstva.
- Već sad imamo znatne iskorake u poljoprivredi u dolini Neretve koja je za razvoj poljoprivrede najsnažniji motor u Županiji. Imamo velike i kvalitetne iskorake u vinarstvu, marikulturi, u maslinarstvu još moramo puno toga napraviti. Želimo u IT industriji iskoristiti mogućnosti koje nam pružaju programi zelenog i digitalnog poduzetništva i zbog toga smo doveli u Županiju, u Dubrovnik, izdvojeni ured HAMAG BICRO-a, Agencije za kreditiranje malog i srednjeg gospodarstva, tako da bude na dohvat ruke za sve naše poduzetnike s poduzetničkim inicijativama, da ih mogu realizirati uz pomoć i potporu države.

Koliko je realizaciju nekih projekata poremetila pandemija?
- Neke je zasigurno usporila jer su ljudi bili malo nesigurni, a i kreditiranja su bila zaustavljena, ali sa zadovoljstvom moram reći da niti jedan projekt Županije koji se financira EU sredstvima, nije bio zaustavljen u vrijeme pandemije, što je jako dobro jer se tako lakše vraćamo na predpandemijsko vrijeme, ali naravno da su privatni poduzetnici bili malo pokolebani u svojim poduzetničkim aktivnostima. Važno je istaknuti i potpore koje daje država i one će pomoći da se gospodarstvo vrati u punoj mjeri. Tu se treba sjetiti mjera za zaposlene koje je Vlada dala u našoj Županiji - 600 milijuna kuna i mjera za likvidnost tvrtki koje su pomogle da gospodarstvo opstane, posebno turističke tvrtke i vjerujemo da ćemo u ovoj godini vratiti turizam.

Poprilično ste optimistični kad su u pitanju najave za sezonu koja je pred vratima. I zaključci Turističkog vijeća i Vaše izjave idu u smjeru da ćemo u 2022. ostvariti 80 posto noćenja iz 2019.
- Ja vjerujem u to jer smo i u prošloj godini projicirali i predvidjeli da ćemo ostvariti 60 posto noćenja iz 2019. i to se dogodilo, naravno zahvaljujući i velikom angažmanu samih gospodarstvenika i turističkih djelatnika uz poticaje Vlade i velike napore zdravstvenih djelatnika koji su bili zaslužni za prihvatljivu epidemiološku sliku koju smo imali prošle sezone. Zato vjerujemo da u ovoj godini možemo ostvariti 80 posto noćenja iz 2019. jer naučili smo i mi i turisti da ljeti ipak dolazi do manjeg širenja koronavirusa i vjerujemo da će tako biti i ovog ljeta. Računamo na želju i potrebu turista za putovanjem i na tome temeljimo naš optimizam.

Brojke zaraženih nam posljednjih dana jako skaču, je li trenutak za malo oštrije mjere?
- Da, brojke su nepovoljne, očito se pojavio i taj novi soj - omicron i vidimo da se to događa u cijelom svijetu, čak i u zemljama s viskom procijepljenošću. Također se vidi da je cijepljenje opravdano i potrebno jer smanjuje rizik od težih oblika oboljenja i smanjuje broj onih koji trebaju hospitalizaciju. Mi nažalost u toj kampanji za procijepljenost nismo do kraja uspjeli, nismo zadovoljni i mogu reći da sam razočaran pristupom nekih naših sugrađana, posebno onih koji propagiraju necijepljenje, mislim da je to anticivilizacijski i neodgovorno, ali i s time se moramo nositi. Važno je da nam bolnica ostane operabilna, da nema zastoja, da svaki naš sugrađanin, bez obzira je li cijepljen ili necijepljen, može dobiti potrebnu skrb i to je sada slučaj. No, još jednom poziv svima - cijepimo se, time smanjujemo opseg i intenzitet bolesti i štitimo naš zdravstveni sustav i smanjujemo broj onih koji gube bitku za život, a nije trebalo do toga doći jer imamo zdravstvo i imamo cjepivo.

PRIGOVORI NA LUČINO RAZDOLJE NISU OPRAVDANI

Što je s Centrom za gospodarenje otpadom Lučino razdolje? Rekli ste nedavno da je ponuda na zadnjem natječaju za 160 milijuna kuna manja od ponude na prvom natječaju.
- Mi smo nakon prvog prikupljanja ponuda dobili neobjektivne i nerealne, dvostruko veće cijene od onih koje je predvidjela struka i naše neprihvaćanje takvih ponuda pokazalo se ispravnim. Svjesni smo da je od izrade Studije izvodljivosti došlo do poskupljenja materijala za gradnju i da mora doći do određenog probijanja te isklične cijene, ali nerealno je da je ona bila dvostruko veća i mi smo zajedno s ministarstvom odlučili poništiti natječaj, i to smo napravili i pokazalo se da smo bili u pravu. Najniža ponuda na novom natječaju bila je 167 milijuna kuna manja, dakle puno prihvatljivija nego ponude na prvom natječaju. Bili smo na sastanku u ministarstvu jer nam treba osigurati razliku sredstva od onih koje smo dobili za projekt. Dobili smo uvjeravanja da će se od strane ministarstva iznaći nedostajuća razlika sredstava i to nam omogućuje nastavak postupka. Stručna tijela provjeravaju ponude i kad odaberemo najpovoljniju, ugovorit ćemo posao i tada kreće faza izvršenja, projektiranje i izgradnju CGO-a Lučino razdolje.

Oko tog projekta od strane oporbe je veliko nepovjerenje, tražilo se i novo trasiranje zbog moguće ugroze na kvalitetu vode.
- Razumijem da su neki oprezni prema tom projektu. I mi smo cijelo vrijeme oprezni jer to doista jest projekt koji može imati određeni utjecaj na prostor na kojem se događa, ali struka je razriješila sve dileme, od tehničkih rješenja, osigurane su sve provjere kroz Studiju utjecaja na okoliš, Studiju izvodljivosti, nadzor Jaspersa te kroz postupak lokacijske dozvole. Bilo je i pokrenutih postupaka osporavanja procedure kod upravnih sudova i svi su ti postupci završeni neuspjehom, u korist projekta. Dokazano je da prigovori nisu bili opravdani. Oprez je potreban, ali za zaustavljanje projekta nema nikakva temelja i mi s Lučinim razdoljem idemo dalje i realizirat ćemo ga. Određeni strah je očekivan i razumljiv, ali imamo i politiziranje onih koji žele stjecati određene političke poene. Insistiranje na drugom trasiranju je bilo čisto politikanstvo jer su rađena dva trasiranja s urednim rezultatima i tražiti još jedno pa onda vjerojatno još jedno i još jedno, čisto je politiziranje i na to nismo mogli pristati. Nama je CGO ključan objekt u sustavu gospodarenja otpadom u Županiji, rješava nas svih noćnih mora koje se mogu pojaviti i neće biti ni napuljskog ni makarskog scenarija. Naše ulice neće biti pune otpada jer ćemo ga zbrinjavati po najvišim europskim standardima. Taj projekt ćemo realizirati, upravo bi neodgovorno bilo ne realizirati ga jer bi svatko mogao s pravom pitati zašto nismo uradili ako smo imali dozvole i financiranje iz EU sredstava. To nećemo dozvoliti.

SURADNJA S DDS -OM JE DOBRA

Kako ste zadovoljni političkom slikom u Županijskoj skupštini?
- Najprije želim zahvaliti našim sugrađanima koji su meni i našoj listi dali potporu na izborima u lipnju prošle godine, a mi ćemo kao i do sada učiniti sve da tu potporu ničim ne iznevjerimo, to je bio i moto našeg rada svih ovih godina i bit će i nadalje. U Skupštini imamo stabilnu većinu. Naša lista je ostvarila 17 vijećničkih mandata i dva vijećnika su nam manjkala za apsolutnu većinu. Dogovorili smo suradnju s listom DDS -a i ta suradnja je dobra, pokazala se vrlo korektnom i odgovornom i ne vidim razloga da se tako i ne nastavi. Odgovorno ćemo raditi sve ono što smo obećali u našim izbornim programima. Toga se čvrsto držimo i to smo pokazali upravo kod Plana razvoja Županije do 2027., koji je usvojen na Skupštini, koji sadrži sve ono što smo u svom Izbornom programu nudili našim sugrađanima na lokalnim izborima. Time pokazujemo dosljednost da ono što smo zapisali i nosili u planovima i izbornim programima, postupno i izvršavamo.

Kakva je vaša vizija Županije za novo četverogodišnje razdoblje?
- Mi smo prije pandemije koja nas je strašno pogodila, bili među tri najrazvijenije županije po indexu razvijenosti i vjerujem da se među preostale dvije županije možemo čak izboriti za još bolje mjesto i tome ćemo težiti kroz ovaj mandat, realiziranjem svih onih projekata koji su prioritetni i koji su u našem razvojnom planu. Na taj način ćemo omogućiti gospodarstvu da se razmaše. Turizam ostaje naša glavna grana, ali punu pozornost ćemo i dalje usmjeravati prema poljoprivredi i svim drugim djelatnostima i poduzetničkim inicijativama koje nisu bazirane samo na turizam, posebno onima s naglaskom na zeleno i digitalno gospodarstvo. Želimo Dubrovačko – neretvansku županiju kao prostor za ugodno življenje i uspješno gospodarsko djelovanje u svim onim područjima u kojima postoje inicijative i mi ćemo u tome biti apsolutna potpora i vjerujem da će Županija biti nakon ovoga mandata još kvalitetnije mjesto za život.