Prikazujem sadržaj po oznakama: vili beroš

U Hrvatskoj, koja u nedjelju obilježava Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i koja uživa status jedne od vodećih zemalja svijeta u području darivanja i presađivanja organa, prošle je godine izvršeno 300 transplantacija solidnih organa.

- S ponosom možemo reći kako je hrvatska transplantacijska medicina perjanica našeg zdravstvenog sustava te se svrstava među prvih pet država u svijetu po broju transplantacija jetre na milijun stanovnika. - izjavio je ministar zdravstva Vili Beroš.

Hrvatskim primateljima prošle je godine uspješno presađeno - 141 bubreg, 48 srca, 12 pluća, 108 jetri, 5 gušterača, te je izvršeno 5 kombiniranih transplantacija gušterača - bubreg, dvije transplantacije bubreg - jetra i kombinirana transplantacija jetra – srce.

- Uspješnim organizacijskim modelom, povećanim brojem darivatelja i transplantacija te članstvom u Eurotransplantu, hrvatska transplantacijska medicina predstavlja jedinstveno područje hrvatske medicine i zdravstvenog sustava te je integralni dio EU zdravstvenog sustava. - naglasio je Beroš.

Poručio je i kako je Nacionalni dan prilika da svi zajedno zahvalimo darivateljima organa i njihovim obiteljima, kao i zdravstvenim djelatnicima koji provode transplantacijski program. Odlukom Hrvatskog sabora, iz 2006. godine, 26. svibnja proglašen je Nacionalnim danom darivanja i presađivanja organa i tkiva s ciljem izražavanja solidarnosti i podrške svima koji čekaju na presađivanje te zahvale darivateljima i njihovim obiteljima na plemenitoj odluci o darivanju.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Petak, 03 Svibanj 2024 12:55

ZAPLOVIT ĆE DVIJE BRODICE – LJEKARNE

Vlada je u petak na sjednici prihvatila odluku o pribavljanju nefinancijske imovine Ministarstva zdravstva nabavom plovila, a riječ je o dvije mobilne brodice ljekarne s medicinskom i uredskom opremom te softverom.

Vrijednost tog projekta iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. je 1,8 milijuna eura.

- Nakon uspješne uspostave Hitne helikopterske medicinske službe i Hitne pomorske medicinske službe, koja uključuje šest brzih brodica, ovim činimo još jedan reformski iskorak prema unapređenju zdravstvenih, ali i ljekarničkih usluga za naše građene i posjetitelje s naglaskom na udaljena, ruralna i deprivirana područja. - istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš.

- Nakon provedenog javnog natječaja javne nabave 10. travnja 2024. donesena je odluka kojom se odabire ponuda za nabavu polovila - dvije brodice, mobilne ljekarne s medicinskom i uredskom opremom te ljekarničkim informacijskim sustavom. - dodao je.

Iznos nabave je milijun i 875 tisuća eura s PDV-om, novčana sredstva su osigurana u državnom proračunu RH za 2024. i projekcijama za 2025. i 2026., a odabrana je ponuda ponuditelja Brodogradnja Pičuljan d.o.o.

- Navedena nabava odnosi se na plovila, mobilne ljekarne, namijenjene za povećanje dostupnosti ljekarničkih usluga u područjima na kojima nema ljekarne niti ljekarničkog depoa, a sve u sklopu provedbe projekta iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti od 2021. do 2026. - rekao je Beroš.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Subota, 23 Prosinac 2023 17:07

LISTE ČEKANJA ODGOVORNOST SU RAVNATELJA BOLNICA

Ministar zdravstva Vili Beroš u razgovoru za Hinu iznosi mjere koje očekuju bolnički sustav u idućoj godini, nakon prijenosa upravljačkih prava nad općim bolnicama sa županija na državu, kao i plan kako će smanjiti liste čekanja.

S prvim danom Nove godine država preuzima upravljanje općim bolnicama, to je reformska mjera koju ste najavili radi financijske održivosti i organizacijske reforme bolničkog sustava. Što slijedi?
- Procedura i hodogram je vrlo jasan. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti prenose se osnivačka prava sa županije na državu, u roku od tri mjeseca imenovat ćemo nova upravna vijeća sa sedam članova u kojima će biti i predstavnici županija, kako bi oni i dalje sudjelovali u upravljanju bolnicom. Upravna vijeća će potom u roku od osam dana imenovati ravnatelje, uz suglasnost ministra. Do 1. srpnja bolnice trebaju izraditi nove statute, a prijenos prava, ali i obveza, definirat će se sporazumima između županija i države. U postizanju održivosti sustava važan je i financijski aspekt. Stoga će se opće bolnice implementirati u sustav državne riznice te će Ministarstvo financija u svakom trenutku imati uvid u njihove aktivnosti, što mislim da je dobra poluga u postizanju financijske održivosti. Valja napomenuti da će županije i dalje dobivati decentralizirana sredstva, no ona će biti umanjena za iznos koji se odnosi na bolnički sustav. Primjerice, ove godine imali smo 54 milijuna eura decentraliziranih sredstava, od kojih je 20 milijuna usmjereno u bolničku zaštitu, a ukupni iznos smo za iduću godinu dodatno povećali pa će po toj osnovi županije dobiti 43 milijuna eura.

Krapinsko-zagorska i Međimurska županija te Grad Zagreb protive se preuzimanju bolnica, zatražena je ocjena ustavnosti te odluke. Što očekujete?
- Svatko tko misli da nije u adekvatnoj poziciji, odnosno da su mu prekršena ustavna prava ima pravo na to. U odnosu na postupke ocjene ustavnosti Vlada se očitovala Ustavnom sudu da oni nisu utemeljeni te je predložila da se ne prihvate. No, moramo pričekati odluku Ustavnog suda i kakva god ona bila, mi ćemo je poštivati.

Preduvjet za strukturalne i organizacijske promjene u bolnicama jest donošenje nove Mreže javne zdravstvene zaštite. Kada će biti usvojena i što će donijeti novoga?
- Novom Mrežom, koju ćemo donijeti u prvom kvartalu 2024, omogućit će se reorganizacija bolničkih kapaciteta. U skladu s reformskim ciljevima smanjit ćemo broj akutnih kreveta tamo gdje je to opravdano te povećati kapacitete dnevnih bolnica i broj kreveta za palijativnu skrb i dugotrajno liječenje. Nije nam cilj da svaka bolnica radi sve specijalističke postupke već da nastavi pružati one koje u kontinuitetu obavlja kvalitetno i učinkovito. Ministarstvo je u suradnji s relevantnim dionicima, uključujući i predstavnike bolnica i osnivača, izradilo nacrt nove Mreže uzimajući u obzir niz kriterija, poput popunjenosti postelja i izvršenosti za 2019., 2022. i prvih šest mjeseci 2023., vrstu i broj djelatnosti u svakoj bolničkoj ustanovi, stanje ljudskih resursa, gravitaciju pacijenata prema županiji te geografski položaj bolnice u odnosu na regionalni centar. I to je temelj za donošenje nove Mreže.

beros 231223 2 min

Koji su kriteriji za smanjenje broja akutnih kreveta i spajanje odjela, možete li navesti neke primjere?
- Na bolničkim odjelima s popunjenošću akutnih posteljnih kapaciteta na godišnjoj razini od 30 do 60 posto smanjit će se broj kreveta u skladu sa potrebama pacijenata. Odjele s popunjenosti preko 70 posto nećemo dirati, jer nam je cilj doseći popunjenost 80-85 posto. Tako ćemo, primjerice, broj akutnih kreveta smanjiti u KBC-u Rijeka za 10 posto, u varaždinskoj bolnici za 11 posto, a u vinkovačkoj bolnici za 12 posto. Primjerice, bilježi se kontinuiran pad popunjenosti postelja u djelatnosti oftalmologije i optometrije, otorinolaringologije, pedijatrije, ginekologije i opstetricije. S druge strane nedostaju kapaciteti za palijativno liječenje. Zato je plan povećati palijativne kapacitete, npr. u OB Bjelovar sa šest na 50, Koprivnici s pet na 30 a u OB Pula s pet na 15. Svemu tome će se pristupati na razini same ustanove i u skladu sa stvarnim potrebama sustava. Ne može se operirati karcinom crijeva ako se ne može osigurati optimalan nastavak liječenja maligne bolesti. Ali se mogu raditi druge operacije za koje postoji stručan kadar, odgovarajuća medicinska oprema i dovoljan broj slučajeva kako bi se zadržala kvaliteta zdravstvene zaštite i osigurali dobri ishodi liječenja. Uz to, bolnice ćemo regionalno povezati pa će i to biti dio rješenja.

Koliki je zdravstveni proračun za 2024, što je sa sanacijom dugova i hoće li rasti limiti bolnica?
- Moram zahvaliti ministru financija Marku Primorcu, koji prepoznaje složenost zdravstvenog sustava i intenzivno sudjeluje u provedbi i osmišljavanju zajedničke financijske politike. Zdravstveni proračun za sljedeću godinu iznosi 7,1 milijardu eura, za 41 posto je veći nego 2022. godine te od ovogodišnjeg koji je iznosio 6,5 milijardi eura. Činjenica je da se porast dugova u zdravstvu smanjuje. Vlada je odgovornom fiskalnom politikom u zdravstvu u 2022. osigurala 467 milijuna eura a u 2023. godini 221 milijun eura, što je 50 posto manje nego 2022. To je pokazatelj da reformski učinci postizanja financijske održivosti postaju sve više vidljivi. Također, HZZO je racionalizirao trošak imunoterapije za oko 60 milijuna eura kroz smanjenje cijena tih lijekova, pa će bolnice za njih plaćati manje, a to bi trebalo utjecati na smanjene duga prema veledrogerijama kad su u pitanju skupi lijekovi. Ideja nam je također prijeći s limitnog plaćanja na plaćanje bolnicama po izvršenoj usluzi, odnosno kvaliteti i učinkovitosti rada, no za to je potreban određeni prijelazni rok. Time se posebno bavi ekonomska struka u okviru Ministarstva zdravstva.

Jedna od glavnih reformskih mjera od koje se puno očekuje je objedinjena javna nabava, što je tu napravljeno?
- Obvezali smo se da ćemo do kraja godine objediniti 85 posto svih nabavnih procesa. Sada smo na više od 80 posto, ali ćemo do kraja godine sigurno ostvariti zadani cilj do 85 posto. Moje je mišljenje da bi, s obzirom na važnost i opseg nabave u zdravstvu, trebala postojati središnja državna agencija koja bi se bavila nabavom u zdravstvu. Sve to vodi prema standardiziranju usluga i smanjenju cijena nabave. U sljedećoj godini planiramo uštedu koja će doseći značajnih 5 posto od cjelokupne javne nabave u javnom zdravstvenom sustavu.

Duge liste čekanja najviše muče građane. Rekli ste da ćete do kraja godine smanjiti prosječno čekanje na dijagnostiku na 270 dana kao prvi korak.
- Ostvarili smo ambiciozan plan, postigli smo prosječno čekanje od 270 dana za sve dijagnostičke postupke unutar bolničke zdravstvene zaštite. Naravno, to se ne odnosi na hitne slučajeve koji se rješavaju u kratkim rokovima i za koje smo uveli i onkološke uputnice. Vezano za dijagnostičke postupke za koje liječnik procijeni da pacijent može čekati, trenutno imamo 188.604 narudžbi, na koje se prosječno čeka 167 dana. U usporedbi s lipnjem, kada se čekalo 207 dana, bilježimo pad lista čekanja za 19 posto. Liste čekanja odgovornost su ravnatelja bolnice i ako netko ima listu čekanja preko 300 dana, odgovor zašto je to tako krije se u jednom od četiri faktora - broju uređaja, broju doktora, organizaciji rada i broju naručenih pacijenta.

beros 231223 3 min

U slučaju nedostatka uređaja, ravnatelj mora upozoriti i Upravno vijeće i Ministarstvo i predložiti način rješavanja problema. To može biti zahtjev za nabavom opreme a kod ostalih faktora može drugačije organizirati rad, dodatno ugovoriti liječnike iz drugih bolnica ili domova zdravlja, odnosno povezati se drugim bolnicama u regiji. Ravnatelji bolnica moraju aktivno upravljati procesima lista čekanja. Financijski preduvjeti za to su riješeni, Vlada i Ministarstvo zdravstva pružili su sve poluge. Međutim, događaju se situacije da saznam da je u određenim bolnicama, i to prije samih ravnatelja, čekanje recimo za magnet abdomena 700 dana. Trideset ustanova je na svojim web stranicama objavilo transparentne liste čekanja, no 32 još nisu. Kao ministar imam odgovornost prema hrvatskoj javnosti, ali imaju odgovornost i ostali a ponajviše ravnatelji. Imam potrebu dodatno naglasiti da nas na smanjenje lista čekanja nije prisilila Europska komisija, kao što je nedavno bio naslov u novinama, ja sam kao ministar svjestan da je to veliki problem i želim ga riješiti. Stoga i u sljedećoj godini nastavljamo jednakim tempom smanjivanja listi čekanja. Jer naš glavni indikator je zdravlje naših pacijenata.

Hoće li i kada obiteljska medicina dobiti administratore koje traže radi administrativnog rasterećenja, da se mogu više posvetiti pacijentima, te što se poduzima po pitanju nedostatka kadrova u primarnoj zaštiti?
- Cilj nam je administrativno rasteretiti liječnike i ja to apsolutno podržavam. Jačanje primarne zdravstvene zaštite jedan je od specifičnih ciljeva reforme. Pomaka ima ali ne dovoljno odnosno može bolje. Trenutno HZZO radi na tome i na dobrom je tragu uvođenjem e-HZZO aplikacije koja će uvelike pojednostaviti procese i olakšati rad. Osim toga, aktivno se radi na modelima uvođenja administrativne podrške u radu primarne zdravstvene zaštite, što bi išlo s novim modelom ugovaranja. U okviru izrade nove Mreže razmatramo i mogućnost određenog smanjenja standardnog broja osiguranika po jednom obiteljskom liječniku. Kada je riječ o kadrovima, doista želim da nam se nikada više ne dogodi da se specijalizacije ne raspisuju 10 godina.

Stoga smo napravili sve što je moguće da izvučemo maksimalna sredstva iz europskih fondova za financiranje specijalizacija. Na razini primarne zaštite osigurali smo financiranje 922 specijalizacije iz ESF Fonda i Nacionalnog programa oporavka i otpornosti te ESF+ fonda. Specijalizaciju je dosad započelo 660 specijalizanata, a neki su već i završili. Početkom iduće godine raspisat će se poziv za 243 specijalizacije doktora medicine i 35 specijalizacija za magistre farmacije koji će se financirati iz ESF+ fonda. Naravno, svoj dio morat će odraditi i lokalna samouprava da bi privukla liječnike u svoju sredinu.

Onkološki bolesnici još čekaju na provedbu Nacionalne strategije za borbu protiv raka koja je donesena 2021. a uključuje uspostavu nacionalne onkološke mreže, bazu podataka, bolju dostupnost terapije, praćenje ishoda liječenja. Što im poručujete?
- Akcijski plan je pred donošenjem nakon duljeg procesa međuresornog usuglašavanja, a idući tjedan će na sjednici Vlade biti odluka o sklapanju ugovora o nabavi 21 linearnog akceleratora s obzirom na završenu javnu nabavu. Riječ je o dosad neviđenom ulaganju od 85 milijuna eura europskog novca za pet KBC-ova i zadarsku bolnicu kako bi se poboljšala dostupnost radiološke dijagnostike i terapije. S bolnicama su potpisani ugovori s krajnjim rokom za pripremu prostora za smještaj uređaja do kraja 2024. godine kako bi se uređaji u ugovorenom roku mogli staviti u pogon. Nabavlja se i druga oprema, a sredstava su osigurana i za izgradnju osam tzv. bunkera u kojima će uređaji biti smješteni.

Za izradu softwarea za onkološku bazu podataka u tijeku je žalbeni postupak u sklopu nabavnog procesa, na što ne možemo utjecati i čekamo ishod, ali Ministarstvo je napravilo sve potrebno. Jedan od pozitivnih primjera izvrsnosti hrvatske medicine je zasigurno Klinika za tumore u kojoj smo prošlog tjedna predstavili nove iskorake u organizaciji bolničkih procesa u smislu eliminiranja lista čekanja, primjerice na operacije tumora dojke, kolorektalnog karcinoma i drugih malignih tvorevina. Mi to prepoznajemo te će bolnica dobiti dodatnu opremu i idemo u njezinu dogradnju, što je pravi smjer prema stvaranju jednog od nekoliko centara izvrsnosti koji će grupirati onkološke pacijente i pružati im najveća dostignuća medicine u tom području. Radi uspješnog liječenja onkoloških bolesnika više ulažemo u preventivu. Uvodimo nove modele pružanja preventivnih usluga, čime država i zdravstveni sustav aktivno brine i pruža jednake mogućnosti brige o zdravlju samih građana. Preventivom želimo očuvati zdravlje i što ranije prepoznati razvoj bolesti jer su i time ishodi liječenja značajno bolji.

Tamara Marinković (Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je u četvrtak kako nema "razloga za paniku i daljem širenju straha" oko štetne konzumacije pića jer su nalazi pokazali da se radi o izoliranom slučaju, onome iz Rijeke, te je poručio da nije dobro nasjedati na lažne poruke.

- Definitivno u ovom trenutku nema razloga ni panici ni daljem širenju straha. To govorim poglavito sada kada smo zaprimili nalaz provedenih vještačenja u centru Ivan Vučetić. - kazao je Beroš novinarima nakon sjednice Vlade.

Rezultati vještačenja tekućine iz čaše koju je konzumirala oštećena osoba u Rijeci pokazali su da se radi o jako lužnatim vodenim otopinama sa pH vrijednostima preko 13. Temeljem utvrđenog kemijskog sastava može se zaključiti da se radi o nekakvom sredstvu za pranje i/ili odmašćivanje.

Ministar je istaknuo i da se analizom u forenzičkom centru isključilo postojanje bilo kakvih stranih elemenata u uzorcima koji su dobiveni iz Zagreba.

- Ono što nije dobro, nije dobro nasjedati i poklanjati povjerenje lažnim, neprovjerenim porukama, uznemirujućim elementima, jer to samo doprinosi širenju panike i straha. Zasad se čini da se radi samo o jednom dokazanom slučaju kemijske ozljede probavnog trakta i to uzrokovane određenom lužnatom tekućinom. - poručio je.

Izrazio je uvjerenje da je riječ o izoliranom slučaju.

To se, kaže, uvijek može dogoditi, na temelju kriminalističkog istraživanja koje je u tijeku, utvrdit će se sve okolnosti koje su dovele do ovakvog događaja. Može se, dodaje, raditi o podmetanju, ali isto tako se može raditi o grešci, nenamjernoj greški.

Naveo je da od 45 ljudi koliko se dosad ukupno javilo na pregled, samo četvero su imali određene promjene na sluznici probavnog trakta na nivou prvog stupnja, samo crvenilo i otok sluznice, koji mogu, ali i ne moraju biti u vezi s uzimanjem lužnate tvari.

- U svakom slučaju, ova koncentracija lužnate tvari uzrokovala bi upravo teške tegobe i kliničku sliku kao što je uzrokovala u Rijeci i ne bi se nikako mogla podudarati s blažim kliničkim simptomima. - ustvrdio je.

Većina pacijenata, osim njih dvoje, otpuštena je na daljnje kućno liječenje.

Beroš je naveo da je razlog zašto je jedan još zadržan u jednoj zagrebačkoj bolnici zato što on ima promjene na jednjaku u sklopu određenog GERB sindroma koje mogu koincidirati s kemijskim ozljedama.

- Prema tome, isključilo se i u njegovom slučaju postojanje jasne uzročno-posljedične veze između konzumiranja bilo kakvih pića i kemijske ozljede probavnog trakta. - rekao je.

Ministar preporuča ljudima da i dalje piju vodu iz vodovodne mreže, koja se svakodnevno provjerava, jer je to i dalje najzdravije piće.

Upitan zašto država od subote do utorka nije izlazila ni sa kakvim informacijama o trovanjem Beroš je odgovorio:

- Što vam je trebala reći? Da se radi o incidentalnom slučajnom trovanju, koje se događa na tjednoj bazi svugdje u Hrvatskoj.

- Jedan incidentalan slučaj trovanja ne predstavlja javnu zdravstvenu ugrozu. - dodao je.

Beroš je zahvalio svim zdravstvenim djelatanicima koji su u ovih dana, koliko traje ova kriza, bili na dispoziciji i koji su pružili zdravstvenu pomoć te je izrazio uvjerenje da je država ovakvim pristupom doista svima pokazala da im je zdravlje i sigurnost ljudi na prvom mjestu.

- Sve hrvatske institucije od prvog dana rade svoj posao, prate i nadziru situaciju, te transparentno o tome i promptno izvještavaju javnost, tako ćemo to činiti i u budućnosti. - kazao je ministar poručivši da će i dalje pratiti ovu situaciju i zbivanja.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je u srijedu kako postoje određene indicije što bi mogao biti uzrok trovanja građana, dodavši kako je moguće da prilikom procesa čišćenja boca dolazi "do nekakvih nedovoljno definiranih elemenata koje posljedično mogu izazvati takva zbivanja".

- Dosta je toga neobično, međutim, postoje određene indicije što bi moglo biti uzrok, ali prepustit ćemo to Državnom inspektoratu... S obzirom na vrstu oštećenja, rasprostranjenost i činjenicu da je ipak isti vlasnik, moguće da dolazi prilikom procesa čišćenja boca do nekakvih nedovoljno definiranih elemenata koje posljedično mogu izazvati ovakva zbivanja. - rekao je Beroš u Dnevniku HRT-a.

Dodao je, međutim, da o tome ne bi htio razgovarati jer to nije njegovo kao ministra zdravstva.

Na pitanje o nalazu 16 izuzetih bočica u Rijeci koji pokazuje da u njima nije bilo ničega spornog, uzvratio je kako nam to govori da "i dalje ne znamo što je uzrok tih štetnih i neželjenih događaja".

- Ono što je nezgodno je da broj onih koji prijavljuju simptome raste. Do sada smo imali ukupno 14 pregledanih pacijenata u bolnicama u cijeloj Hrvatskoj, od toga u KBC-u Rijeci taj jedini prvi bolesnik je hospitaliziran i ima najteže ozljede, zatim u KBC-u njih sedam, u Varaždinu jedan, na Merkuru dvoje, u Karlovcu jedan bolesnik te u KBC-u čak tri bolesnika. Od njih 14, četvero imaju dokazane lezije probavne sluznice, ostali nemaju i većina tih bolesnika je otpuštena na kućno liječenje. - rekao je Beroš.

Jedino što je dobro u ovoj situaciji je, ističe, da klinička slika takvog akutnog oštećenja sluznice probavnog trakta nije teška.

- Što je uzrok, još uvijek ne znamo, stoga institucije rade i zadatak nam je što prije detektirati... - rekao je ministar.

Na pitanje o tome zašto se o događanjima u Rijeci još od subote zakasnilo upozoriti građane uzvratio je kako se nije zakasnilo.

- Ne bih rekao da se zakasnilo upozoriti građane. U subotu je to bio jedan jedini slučaj gdje uopće i sada ne znamo što se dogodilo. Upozoriti građane o čemu? - pitao je.

- Alert i našu granicu za postupanje je potaknuo drugi događaj. Dva sata nakon saznanja o drugom događaju u KBC-u Rebro, koji je već ukazao na povezanost određenih zbivanja, smo postupali. Ja sam bio u KBC-u i dao izjave javnosti. Mi moramo postupati na osnovu provjerenih i argumentiranih teza. - rekao je Beroš.

Nakon jednog pojedinačnog slučaja, uvjerava resorni ministar, nije bilo razloga intervenirati i obavijestiti javnost.

- Bilo je razloga za postupanje, policija je obaviještena, državni inspektorat je obaviješten, DORH je obaviješten i postupanje je završeno. Da se tada detektiralo da je uzrok tog događaja neko piće, sigurno bi obavijestili javnost. - istaknuo je.

Upitan zašto šuti inspekcija, odgovorio je kako ne može biti odvjetnik bilo koje državne institucije, no da je komuniciranje prema njima "vrlo promptno i adekvatno".

- Je li njihov stav da prema javnosti neće izlaziti s tezama dok nisu dokazane, stvarno ne mogu reći. Međutim, unutar sustava, mi, policija, državni inspektorat i zdravstvo funkcioniraju besprijekorno. Ja se na bazi nekoliko sati čujem s ministrom, s glavnim državnim inspektorom, s ravnateljem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. I tu je komunikacija potpuno u redu. - ustvrdio je.

Državni inspektorat je, kaže Beroš, vrlo adekvatno postupio, povukao je iz prodaje određene proizvode što je najbolji način da se smiri strah građanstva i da se onemoguće daljnji događaji.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Ministar zdravstva Vili Beroš potvrdio je u utorak navečer da su u zagrebačkom KBC-u primjene dvije osobe, stare 29 i 38 godina, zbog sumnje na slučaj trovanja uslijed konzumacija bezalkoholnih gaziranih pića, od kojih je jedna imala lakša oštećenja te je otpuštena na kućno liječenje

U dva su grada, Zagrebu i Rijeci, potvrđena dva slučaja kemijske ozljede sluznice probavnog trakta, a sumnja se i na treći, potvrdio je Beroš.

- Najozbiljniji je slučaj u KBC Rijeka, s obzirom da je prvi pacijent koji je došao ovdje u KBC već otpušten na kućno liječenje, naravno treba piti lijekove i mirovati te biti pod određenim nadzorom. A ovaj treći slučaj je tek u fazi evaluacije, on je suspektan na kemijsku ozljedu sluznice probavnog trakta, to treba još dokazati zbog niza drugih okolnosti. - izjavio je ministar Beroš ispred zagrebačkog KBC-a gdje je stigao kako bi obišao pacijente.

U riječkoj bolnici ranije je hospitalizirana jedna osoba zbog sumnje na kemijsku ozljedu jednjaka zbog konzumacije kontaminirane mineralne vode u jednom kafiću. Premda se radi o teškim ozljedama, prati se stanje, a pacijent je stabilno, rekao je ministar.

- Mi nemamo elemenata na osnovu kojih bi mogli upozoriti javnost da se pazi određenih pića. No ono što možemo reći je jedna opća odredba da, ukoliko bilo tko osjeti bilo koje tegobe uslijed konzumacije vode i pića, da se javi svom obiteljskom liječniku. - kazao je ministar.

Ministar ističe da sve institucije postupaju glede ovih slučajeva - uključujući Državni inspektorat, Državno odvjetništvo i policiju, a ako bude informacija koje ukazuju na povezanost ovih događaja, javnost će bit obavještena, poručuje Beroš.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) analizira uzorke bezalkoholnog pića iz Rijeke koje im je u poslijepodnevnim satima dostavila Sanitarna inspekcija.

Riječ je o "dva kompozitna uzorka koji se sastoje od 16 bočica, ukupno 8 litara tekućine", potvrdio je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

- Riječ je vjerojatno o nekim korozivnim sredstvima i tu je najbitnije da vidimo postoje li neki strani elementi u tom piću, jer piće samo po sebi i sav sadržaj koji je unutra ne mogu takve ozljede uzrokovati. - naglasio je Capak.

Rezultati analize bit će poznati sutra, o čemu će biti obaviješten Državni inspektorat, a u tijeku su policijska istraga i postupanje DORH-a.

Odluku o povlačenju proizvoda s tržišta može donijeti jedino Državni inspektorat, dodao je ravnatelj HZJZ-a

- Mi u ovom trenutku ne možemo savjetovati da se pije ovo ili ono piće. Svi mogu konzumirati vodu za piće iz vodovodne mreže koja je zdravstveno ispravna, pod kontrolom Sanitarne inspekcije i ovlaštenih laboratorija. - kazao je Capak.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Utorak, 10 Listopad 2023 17:04

U DOMOVE ZDRAVLJA VRAĆAJU SE PSIHOLOZI

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je u utorak na Svjetski dan mentalnog zdravlja da pokretanjem Programa osnaživanja mentalnog zdravlja u domovima zdravlja vraćaju psihologe u domove zdravlja nakon trideset godina poručivši kako time iznova stavljaju pacijenta u fokus

"Činimo značajan iskorak u očuvanju zdravlja naših pacijenata. Zahvaljujući snažnom partnerstvu i financijskoj podršci HZZO-a, vraćamo psihologe u domove zdravlja nakon trideset godina", rekao je Beroš povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

Istaknuo je kako time iznova stavljaju pacijenta u fokus te čine oštar zaokret prema prevenciji i boljim ishodima liječenja.

Istaknuo je kako je ove godine slogan Svjetskog dana mentalnog zdravlja "Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo" ali i nit vodilja Programa osnaživanja mentalnog zdravlja kojeg na današnji dan pokreću u u Domu zdravlja Zagreb Istok i Domu zdravlja Splitsko – dalmatinske županije.

Najavio je i i da će se uskoro otvoriti vrata posebnih psiholoških savjetovališta i u drugim dijelovima Hrvatske, u Domovima zdravlja Osječko-baranjske i Krapinsko-zagorske županije, Domu zdravlja Zagreb Zapad i Domu zdravlja Čakovec, a zatim u cijeloj Hrvatskoj.

Beroš je kazao da će pacijenti podršku stručnjaka dobiti bez uputnice u svojoj zajednici – Domu zdravlja kao nositelju postojećeg Programa, ali i budućih dispanzera za mentalno zdravlje u kojima će se pružati sveobuhvatna skrb stanovništvu, kao i putem mobilnih timova.

Naveo je i kako već danas psihološki timovi u Domu zdravlja Zagreb Istok i Domu zdravlja Splitsko – dalmatinske županije počinju s radom okupljajući kliničke psihologe, psihologe i medicinske sestre kako bi pružili zdravstvenu skrb građanima koji osjećaju mentalne poteškoće.

Termin u zagrebačkom Domu zdravlja za mlade i djecu mogu se ugovoriti putem telefonskog broja 01 6468 333 ili e-mail adrese: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., a za termin u splitskom Domu zdravlja sve dobne skupine mogu nazvati broj 021 386 915 ili 021 640 082 te uputiti e-mail na adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Beroš je kazao i kako to nije samo novi projekt, već izraz predanosti ove Vlade i zdravstvene administracije da osiguraju veću dostupnost zdravstvenih usluga, poboljšaju kvalitetu života onih koji se suočavaju s teškoćama te smanje stigmu u traženju pomoći i smanjujemo potrebe za liječenjem na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite.

"Kada uspijemo osigurati podršku na vrijeme, to znači manje patnje za osobu, bolje ishode liječenja, manji rizik za stacionarno liječenje, a i bolje ishode za obitelj i zajednicu“, poručio je. Dodao je i da će se u suradnji sa stručnjacima i pacijentima kroz evaluaciju proširiti ovakvi psihološki timovi u domovima zdravlja širom Hrvatske.

Beroš je i zahvalio svima koji su omogućili da se pokrene taj Program - Hrvatskoj psihološkoj komori na podršci, svim stručnjacima, liječnicima i medicinskim sestrama i psiholozima koji će raditi na terenu.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je u petak kako se problemi u radu Centralnog zdravstvenog informatičkog sustava (CEZIH), zbog kojih građani jučer i danas prijepodne nisu mogli u ljekarnama podići lijekove putem eRecepta, događaju zbog preseljenja CEZIH-a na novu lokaciju.

"Do problema u sustavu dolazi zbog migracije iz HZZO-a u prostorije Centra dijeljenih usluga", istaknuo je Beroš na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljena nova operacijska sala u zagrebačkoj Klinici za traumatologiju.

CEZIH se seli na novu lokaciju zbog nadogradnje i održavanja, a sam proces migracije trajat će oko godinu dana i donositi povremene poremećaje u funkcionalnosti sustava.

Naime, zbog problema u CEZIH-u građani jučer i danas prijepodne nisu mogli u ljekarnama podići lijekove putem eRecepta, a nisu bili dostupni ni eUputnice i eNalazi.

"Na provideru usluga je da probleme promtno riješava. Molimo pacijente, ljekarnike i liječnike za strpljivost jer se ovakve stvari događaju u svim europskim državama. Žao nam je što se ovo događa, ali nije neočekivano“, rekao je ministar zdravstva.

Istaknuo je i da je održavanje CEZIH-a iznimno skupo, te je za prošlo trogodišnje održavanje iznosilo između 90 i 100 milijuna kuna.

Ministar Beroš komentirao je i objavljivanje lažnih oglasa o tzv. ljekovitim proizvodima i metodama na internetu, u kojima se pojavljuju izmišljene izjave ili intervjui liječnika, pa se tako lažno objavljene i njegove navodne preporuke za upotrebu lijeka protiv bolova u zglobovima.

“Upozoravamo građane da ne nasjedaju na prijevare. Na to smo upozoravali i kada je bio slučaj s dr. Paladinom, a sada su i meni ukrali identitet", rekao je Beroš.

O svemu je, kaže, obaviještena policija, a većina servera s kojih se događa krađa identiteta, nije smještena u Hrvatskoj, što predstavlja dodatan problem.

Beroš se osvrnuo i na širenje hripavca u Dalmaciji.

“Trenutno su potvrđena 63 slučaja, od kojih su 43 u Splitsko-dalmatinskoj županiji", rekao je te ponovno istaknuo odgovornost roditelja i obavezu cijepljenja.

Upozorio je i da je glavni uzrok ove mini epidemije hripavca odbijanje roditelja da cijepe djecu čime ih nesvjesno dovode u opasnost te je apelirao na odgovorno ponašanje.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u
Ponedjeljak, 11 Rujan 2023 13:16

BEROŠ O UKIDANJU ŽUPANIJSKIH BOLNICA

Ministar zdravstva Vili Beroš odbacio je u ponedjeljak tumačenja da bi zbog toga što će država preuzeti upravljanje županijskim bolnicama moglo doći do ukidanja nekih od njih, poručivši da je svrha centralizacije reorganizacija poslovanja radi veće kvalitete zdravstvenog sustava.

Ministar je u izjavi novinarima u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, nakon otvorenja radova na Zavodu za pedijatrijsku hematologiju i onkologiju podsjetio da je izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz travnja previđeno da se na državu prenesu osnivačka prava.

- Ali samo osnivačka prava, ne i vlasništvo ili neki drugi elementi. - rekao je Beroš.

Naglasio je da građane i pacijente "apsolutno ne zanima tko je vlasnik, nego način na koji se upravlja zdravstvenim ustanovama".

- On nije u cijeloj Hrvatskoj jednak. A da bismo mogli transformirati hrvatski zdravstveni sustav, reorganizirati bolnički zdravstveni sustav, moramo imati alate, poluge da to i realiziramo. A osnivačka prava svakako su jedan od važnih elemenata u pravcu rješavanja problema na dobrobit i korist hrvatskih građana i čitavog zdravstvenog sustava. - rekao je.

Prijenos osnivačkih prava nije političko pitanje, niti je svrha sama sebi već, naglasio je ministar ima zadatak zdravstvenoj administraciji "olakšati niz sljedećih koraka u organizaciji bolničkog zdravstvenog sustava".

- Mislim da se svi skupa možemo složiti da ga je potrebno reorganizirati ne samo na opseg financijskih troškova koji se generiraju, nego i s obzirom na rezultate liječenja. - dodao je.

- Normalno je da postoji i zabrinutost i zainteresiranost pojedinih subjekata koji će probati osporavati navedena promišljanja, a na zdravstvenoj administraciji je da sagleda sve elemente. U razgovoru sa svim županima ima onih koji jedva čekaju da se to dogodi, a ima i onih koji na neki način misle da to nije dobar korak pri čemu ističu dosadašnja ulaganja županija u te zdravstvene ustanove. - kazao je ministar.

Na te primjedbe odgovorio je da će i dalje jednakomjerno nastaviti ulagati u te županije te "nigdje ništa neće biti odneseno".

- Sve ono što je u pojedinoj županiji u kontekstu općih bolnica, to će i dalje služiti našim pacijentima, međutim, u jednom prijelaznom, drugačijem modelu funkcioniranja. - objasnio je.

Ističe da će se i dalje uvažavati specifičnosti pojedinih županija, poput broja stanovnika i starosti, a cilj je unaprijediti pružanje bolničke zdravstvene zaštite.

Odbacio je tumačenja da je centralizacija korak prema ukidanju nekih bolnica.

- Ne. S ovog mjesta mogu jasno reći, čak dapače, garantirati da neće biti ukidanja bolnica u Hrvatskoj. Ali ono što moramo napraviti je reorganizirati taj sustav. - rekao je.

Naveo je pritom da je analiza koju je Ministarstvo provelo pokazala da su pojedine djelatnosti ispunile 20 ili 30 ili 40 posto svog ugovorenog opsega posla u pojedinim bolnicama.

- Recite, da li biste kao dobar gospodar i dalje držali tamo prijašnji broj kreveta ili bi odgovorili novim izazovima razmještajući te postotke? - upitao je te dodao da je "u situacijama kad je utvrđeno da nema dovoljne popunjenosti kapaciteta u pojedinim bolnicama smanjen broj stacionarnih kreveta i povećan broj stolaca dnevne bolnice kako bi se zadržale sve djelatnosti".

- Svatko bi volio da zdravstveni problem može riješiti u svojoj županiji, ali to nije realno. - dodao je Beroš.

Naveo je da je stoga jedan od reformskih koraka koji će jamčiti bolje rezultate liječenja stvaranje centara izvrsnosti u kojima će se grupirati kapaciteti, kao što su materijalni, tehnički i kadrovski.

U njima će biti, pojasnio je, veliki broj pacijenata i liječnici će svakodnevno usavršiti svoje rezultate liječenja.

- Jer nije dobro da neki vrhunski kirurg jednom ili dva puta mjesečno operira neki veliki tumor u nekoj manjoj županijskoj bolnici. Njegovi rezultati bez obzira što je vrhunski ne mogu biti na tragu rezultata u centrima izvrsnosti. - naveo je ministar zdravstva Vili Beroš.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Petak, 25 Kolovoz 2023 21:03

JE LI BEROŠ BANALIZIRA ULOGU RADIOLOGA?

Hrvatsko društvo radiologa od ministra zdravstva Vilija Beroša zatražilo je u petak da pojasni svoju izjavu da mu “za nekog pacijenta treba dvije minute da očita CT(...)”, istaknuvši da se ona može shvatiti i kao banalizacija uloge radiologa u suvremenoj medicine.

U otvorenom pismu, HDL se osvrnuo na izjavu ministra Beroša o vremenskim normativima predloženim u novom Planu i programu mjera zdravstvene zaštite za pojedine preglede i medicinske postupke.

Reagirajući na kritike koje su na taj prijedlog uputile liječničke udruge, Beroš je u izjavi, među ostalim, iznio podatak o tome da mu kao iskusnom liječniku neurokirurgu, “za nekog pacijenta treba dvije minute da očita CT i dvije da ga pita kako se osjeća”, ali da mu za drugog, kompleksnijeg, pacijenta treba 40 minuta.

Iz HDL-a su od ministra zatražili pojašnjenje te izjave, istaknuvši da se njime "mogu izbjeći neželjene posljedice izjave koja se nažalost u krajnjoj mjeri može shvatiti i kao banalizacija uloge radiologa u suvremenoj medicini”.

Spornu izjavu, ističu, Beroš je iznio kao nadležni ministar tijekom rasprave o iznimno bitnom dokumentu za organizaciju svakodnevnog rada liječnika i osiguravanje jednake i primjerene kvalitete zdravstvene zaštite građanima.

Smatraju da su njome radiolozi stavljeni u iznimno neugodan položaj u kojem moraju objašnjavati da su samo liječnici sa licencom specijaliste radiologa ovlašteni analizirati snimke i pisati službene nalaze CT-a.

Osim toga, nabrajaju i što je potrebno napraviti kako bi izdali kvalitetan nalaz, kojim se pacijentima može jamčiti kvalitetna zdravstvena zaštita.

“Pisanje nalaza CT-a mozga kao i drugih slikovnih pretraga zahtijeva prethodno proučavanje kliničke dokumentacije pacijenta, određivanje načina snimanja prema dijagnostičkom upitu koji postavlja liječnik/ica koji pacijenta/icu upućuje na snimanje, provjeru kvalitete dobivenih slika, analizu slika uz korištenje svih dostupnih programskih mogućnosti te potom i pisanje radiološkog nalaza”, kažu u toj udruzi.

Poručuju i da, slijedeći navedene postupke, radiolozi nisu u mogućnosti sve to učiniti u dvije minute i pri tome jamčiti pacijentima odgovarajuću kvalitetu nalaza.

“Kvalitetan zdravstvena zaštita zahtijeva odgovarajuće školovano osoblje, radne prostore i opremu te primjereno vrijeme za izvođenje svake pojedine pretrage koja, ma kako se nekom činila jednostavnom, pojedincu i ljudima iz njegove okoline može temeljito promijeniti daljnji tijek života”, poručuju u pismu.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u
Stranica 1 od 6