Prikazujem sadržaj po oznakama: sdp

Predsjednik SDP -a Dubrovačko – neretvanske županije i gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević iznimno je nezadovoljan odlukom župana Nikole Dobroslavića koji na današnju proslavu Dana Dubrovačko – neretvanske županije nije pozvao predsjednika Republike Zorana Milanovića. Krstičević je to ocijenio odlukom „u maniri apsolutiste” koju je zapravo donijela, kako on navodi u priopćenju, Dobroslavićeva partija (HDZ). Zbog toga SDP -ovci neće danas sudjelovati na svečanoj sjednici Skupštine Dubrovačko – neretvanske županije.

Inače, ovo pitanje, hoće li na proslavu biti pozvan predsjednik Milanović, na prošloj sjednici Županijske skupštine postavio je vijećnik SDP -a iz Ploča Ivo Karamatić, a župan je odgovorio kako ga ne namjerava pozvati jer, kako je tada rekao „ne želimo daljnje produbljivanje i razaranje institucija države koje radi predsjednik” te da mu za to neće dati „pozornicu”.

„Župan, kao nositelj izvršne vlasti na regionalnoj razini, svjesno ignorira i zaobilazi Ustavom definiranu instituciju Republike Hrvatske, osobu koja predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, osobu koja brine za redovno i usklađeno djelovanje te stabilnost državne vlasti, osobu koja odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
Razvidno je da jedna razina političke vlasti, grubo ignorirajući vrhovnog predstavnika Republike Hrvatske, de facto podriva ustavni poredak i ruši institucije naše države.” - smatra pak predsjednik županijskog SDP -a Mišo Krstičević.

On u priopćenju piše:
„Sve razmirice i razilaženja između Predsjednika i izvršne vlasti spadaju u domenu njihovih prava, čak i obveza kada je to potrebno, te utoliko svođenje tih normalnih političkih procesa na razinu partijskih i nižepartijskih interesnih i ideoloških okvira znači urušavanje, odnosno eroziju liberalne parlamentarne demokracije utemeljene na Ustavu, kakva bi u Hrvatskoj trebala vladati.

Ovakav sluganski čin župana, po diktatu partijskog vođe, bestidan je korak prema partitokraciji, odnosno pretvaranje vlasništva Republike Hrvatske u vlasništvo jedne partije, u ovom slučaju HDZ-a. U ovim se postupcima prepoznaju elementi poraženih, davno zastarjelih i odbačenih politika. Ovaj slučaj potvrđuje i nedemokratski autoritarni način organiziranja i vođenja HDZ -a koji se temelji na kultu ličnosti i potpunoj podložnosti vođi.” - navodi Mišo Krstičević.

„SDP, kao politička stranka zastupljena u sastavu Županijske skupštine, neće prisustvovati svečanoj sjednici koja se svela na loše režiranu predstavu sa svrhom promocije HDZ -ovih prvaka radi kojih se i sam termin održavanja sjednice promijenio.” - navodi Krstičević (Dan Županije inače se slavi 12. svibnja, op.a.)

Krstičević je pojasnio i zašto se obratio javnosti priopćenjem:
„Intencija navedene odluke i ovog priopćenja nije niti apologija Zorana Milanovića niti optuživanje Andreja Plenkovića i njegovog sluge Nikole Dobroslavića, već uočavanje ozbiljnih političko protokolarnih nepravilnosti koje su produkt negativnih procesa u vladajućoj stranci te obrana institucije Republike Hrvatske. Akteri imaju svoje ime i prezime te utoliko, u najmanjoj mjeri, snose političku i moralnu odgovornost. Čuvanje institucija ove države jedan je od načina stavljanja Hrvatske na prvo mjesto. Jedan od najznačajnijih hrvatskih političara i političkih filozofa Ante Starčević uvijek je isticao da država postoji za slobodu i sreću naroda, a ne za vlast i moć elita. Pojedinci na vlasti su prolazni, ali država ostaje. Svim građanima naše županije čestitamo Dan Dubrovačko-neretvanske županije i blagdan njenog nebeskog zaštitnika sv. Leopolda Bogdana Mandića.” - napisao je predsjednik SDP -a DNŽ i gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević.

dm

Objavljeno u S JUGA

HDZ i SDP, još uvijek dvije najveće stranke u Hrvatskoj, nedavno su završile unutarstranačke izbore u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, obje su organizacije preuzeli mladi ljudi, SDP Mišo Krstičević, inače i gradonačelnik Ploča, a HDZ Blaž Pezo. Krstičević je već bio gost rubrike „Tjedni razgovor”, a uoči objave razgovora s novim predsjednikom županijskog HDZ -a Blažom Pezom večeras na Južnom, bilo je zanimljivo i čuti što o njemu misli predsjednik SDP -a, jer njih dvoje jako se dobro poznaju, a poveznica je – nogomet.

Krstičević napominje kako mišljenje o njegovu političkom djelovanju još nema, ali ističe kako bi mu bilo drago da Pezo HDZ -ov Županijski odbor vodi drukčije od Bačića o kojemu nema dobro mišljenje.

- Nepoštenije od Branka Bačića teško da može itko voditi bilo koju organizaciju. Blaža znam iz nekih nogometnih krugova i bilo bi nekorektno govoriti bilo što loše o čovjeku kad o njemu još nisam stvorio takav dojam. Ajmo probati od njega očekivati sve najbolje u nekom razdoblju, što bi mi bilo drago, a na meni je da pokušam biti bolji od njega. - rekao je Krstičević.

- Htio bih da Blaž Pezo radi ispravne stvari, da se ne bavi sitnim nepotističkim i ne znam ni ja kakvim stvarima kakvima se bavio Branko Bačić. - rekao je predsjednik ŽO SDP -a Mišo Krstičević.

Predstojeće četiri godine Krstičević i Pezo mogu donijeti veliko osvježenje na županijskoj političkoj sceni, no treba se priznati da je HDZ tu u blagoj prednosti organizacijski. Naime, SDP -u se dogodilo da je ugašen niz odbora u pojedinim sredinama.

- Da, postoje takvi odbori. Prvo treba postojati određeni broj ljudi koji znaju što je političko djelovanje i trebaju imati motive za političkim djelovanjem i onda se zajedno s drugim istomišljenicima trebaju organizirati da bi djelovali. Najvažniji korak je detektirati upravo takve pojedine koji imaju volji u želju i ispravne motive za društvenim, odnosno političkim djelovanjem. Kad nađete takve osobe tada u sinergiji s ljudima koji imaju više iskustva u političkom i stranačkom djelovanju, postignu se neki rezultati. Dok god takve pojedince ne detektirate, ne možete ništa napraviti. Inače, u nekim manjim mjestima u kojima uglavnom žive ljudi starije dobi, teže je naći takve pojedince, tako da je to vrlo težak posao i vrlo kompliciran proces. Ipak, na nama je da pokušamo nešto napraviti, a koliko ćemo biti uspješni, ne znam. - kazao je Krstičević.

Hoćemo li gledati dvoboj Peza i Krstičevića u Županijskoj skupštini? Iako je na lokalnim izborima nosio SDP -ovu listu za Županijsku skupštinu, a u međuvremenu je izabran za predsjednika Županijskog odbora SDP-a, Mišu Krstičeviću se, govori i sam, ne žuri u vijećničke klupe. Ima, kaže, i drugih pozornica na kojima može predstavljati svoje političke ideje.

Objavljeno u S JUGA
Petak, 28 Siječanj 2022 12:16

„Korčulanski pakt”

Korčula, nekada otok pod upravom HDZ -a, danas brodi pod kormilom SDP -ovaca i nezavisnih kandidata. Članovi SDP -a su gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević, načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić i načelnik Općine Smokvica Kuzma Tomašić, dok su nezavisni načelnica Općine Lumbarda Marija Klisura, koja je na izborima imala potporu SDP -a i uostalom bila na listi SDP -a za Općinsko vijeće, te Ante Šeparović, načelnik Općine Blato u trećem mandatu, inače bivši HDZ -ovac.

No, iako se nakon posljednjih lokalnih izbora naveliko pisalo u pojedinim medijima kako je Korčula postao „HDZ free” otok ili čak da je Korčula „očišćena od HDZ -a” kao da je riječ o kugi, a ne o političkoj stranci, kad se takve neozbiljne političke „analize” stave sa strane i ozbiljnije sagleda situacija, onda se može vidjeti da je HDZ na Korčuli i dalje itekako utjecajan.

Iako HDZ na otoku Korčuli nema svoje čelnike i ima većinu u samo jednom vijeću, utjecaj se ne mjeri samo kroz lokalnu samoupravu, već i regionalnu, a HDZ kroz županijske institucije kojima upravlja, upravlja i velikim dijelom resursa itekako važnih za kvalitetu života, prvenstveno u zdravstvu i prometnom povezivanju

Dapače, tek u Općini Smokvici kristalno je jasno da HDZ sa samo dva od sedam vijećnika ne uživa baš neku potporu. HDZ naime ima većinu u blatskom Općinskom vijeću, u Lumbardi većina ovisi o volji HSLS -ove Fani Kršinić koja je izabrana za predsjednicu Vijeća i priklonjena je načelnici Klisuri. U Korčuli je HDZ -ova koalicijska lista pojedinačno osvojila najveći broj mandata, ali SDP drži većinu uz pomoć Vinke Lozice iz Nove ljevice i pazi sad – mostova vijećnika Silvana Kapora. Dakle, zapravo je Kapor taj jezičac na vagi koji je pretegao u korist lijeve opcije, a koliko se može čuti razlozi nisu političke prirode.

U Veloj Luci situacija u Općinskom vijeću za tamošnju načelnicu Katarinu Gugić tek je zeru komodnija. U Veloj Luci SDP -ovci imaju za čim žaliti, u koaliciji s HNS -om nedostajalo im je tek nekoliko postotaka da samostalno vode općine, a većinu načelnici Gugić drže danas tako nezavisni Ivo Burmas i HSS -ov Ranko Surjan.

I dok su Gugić i Tomašić uvjerljivo osvojili mandate, u Blatu je odlučilo 80, Korčuli 63, a u Lumbardi tek deset glasova, ali Lumbarda je i znatno manja.

Bolno je to zasigurno za HDZ -ovce, tako tijesni porazi i preslagivanja koja su mogla drukčije završiti, a vrlo vjerojatno bi i završila da su rezultati za čelnike bili obratni, bolniji su ponekad od uvjerljivih poraza, a HDZ se obično nakon takvih poraza vraća stabilniji nego ikad. Zato je pogrešno otpisati HDZ na otoku Korčuli. Ne bi valjalo biti nekorektan prema spomenutim članovima HSLS -a, HSS -a i Mosta koji drže većinu lijevoj opciji, ali činjenica je ipak da dolaze iz „suncokret stranaka” i ma koliko oni možda kao ljudi bili ili ne bili čvrsti tu je činjenicu teško u potpunosti zapostaviti.

U oba ta konteksta, i da HDZ na Korčuli nije mrtav i da većine u tri jedinice lokalne samouprave ovise o jednoj ruci, treba promatrati i nedavni sastanak blatskog i smokviškog načelnika, gradonačelnice Korčule i načelnica Lumbarde i Vela Luke, održan u Veloj Luci, o kojem smo pisali OVDJE, a na kojem je dogovoreno osnivanje „koordinacije predstavnika jedinica lokalne samouprave na otoku Korčuli”.

Naime, iako HDZ na otoku Korčuli nema svoje čelnike i ima većinu u samo jednom vijeću, utjecaj se ne mjeri samo kroz lokalnu samoupravu, već i regionalnu, a HDZ kroz županijske institucije kojima upravlja, upravlja i velikim dijelom resursa itekako važnih za kvalitetu života, prvenstveno u zdravstvu i prometnom povezivanju.

Stoga nije iznenađujuće stvaranje „Korčulanskog pakta” kojim bi se ojačali možebitni zahtjevi prema županijskoj vlasti ili možda prema Vladi, ali i preuzeo dio zasluga za realizaciju pojedinih projekata jer pitanja kojima se partneri u tom „paktu” namjeravaju baviti upravo su ona koja imaju znatan utjecaj na ishod lokalnih izbora, a kojima će se baviti i županijski HDZ i time ojačavati svoju ulogu na Korčuli. Politička borba za otok Korčulu na izborima 2025. već je počela. Zapravo takva situacija najbolja je za same građane, oni mogu dobiti više, a tko će za što i koliko biti zaslužan, neka poslije svatko dokazuje, tome predizborne kampanje i služe.

Objavljeno u S JUGA

Nakon jučerašnje sjednice Općinskog vijeća Općine Smokvica iz tamošnjeg HDZ -a tvrde kako ih načelnik Kuzma Tomašić (SDP) pokušava obmanuti pričom da će milijun i pol planiranih kuna u prihodovnoj strani proračuna, iz projekta izgradnje Muzeja zlata i srebra, na općinski račun „sjesti” nakon što muzej dobije sve dozvole.

Iz smokviškog HDZ -a navode kako je Tomašić spomenutih milijun i pol kuna planirao uprihodovati još u prvoj polovici ove godine. Riječ je inače o iznosu koji je Općina trebala dobiti iz nepovratnih sredstava Europske unije za izgradnju Muzeja zlata i srebra, a koji je dio većeg projekta „Putovima prošlosti”. Taj projekt provodi Dubrovačko – neretvanska županija te u osnovi i financiranje Muzeja zlata i srebra iz EU fondova ide preko županije za što je i potpisan sporazum Općine i Županije.

Općina Smokvica treba ponovo ishoditi izmijenjenu građevinsku dozvolu, govore smokviški HDZ -ovci navodeći kako se pribojavaju da ta dokumentacija neće biti dobra te da u konačnici SAFU ne uskrati sva sredstva. Tako bi Općina Smokvica, tvrde u HDZ -u, morala vratiti sav dosad uplaćeni iznos od oko 3,7 milijuna kuna.

Zbog problema u provedbi projekta župan Nikola Dobroslavić nedavno je Općini Smokvica zaprijetio i ovrhom, odnosno aktiviranjem zadužnice o čemu je Južni već pisao, a načelnik Kuzma Tomašić tada je za Južni kazao kako bi njegove riječi nakon županovih istupa bile gašenje vatre benzinom.

Jednako tako načelnik Općine Smokvica Kuzma Tomašić nije želio danas komentirati niti priopćenje HDZ -a nakon sjednice Općinskog vijeća.

„Neka samo pišu”, naveo je Tomašić.

No, što su to, osim već spomenutog iz tamošnjeg HDZ -a napisali...

„Njegovu priču - da će ti novci doći u općinski proračun kada Općina uskoro dobije građevinsku dozvolu na izgrađeni Muzej zlata i srebra Smokvice (nažalost po općinske financije) je demantirala odluka SAFU -a (Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije) koja je ujedno i tijelo kontrole i koje je zbog nepravilnosti u postupanju Općine Smokvica u provedbi izmjena elemenata ugovora ili dokumentacije o nabavi suprotnih relevantnim pravilima, odredilo korekciju od 25 posto na cjelokupni iznos ugovora o nabavi koji je iznosio 5,07 milijuna kuna, tj. korekciju u iznosu od 1,27 milijuna kuna s PDV-om.” - navode iz HDZ -a.

Pojednostavljeno rečeno, HDZ -ovci navode kako Općina neće dobiti 1,27 milijuna kuna koje je SAFU uskratio zbog nepravilnosti, a koje su dio od spomenutih planiranih milijun i pol kuna u ovogodišnjem proračunu.

„Budući da Općini još nisu bila isplaćena sva odobrena novčana sredstva za izgradnju Muzeja, s obzirom na donesenu odluku, istoj za spomenuti iznos više i neće biti isplaćena. A pošto je Općina za izgradnju Muzeja bila podigla kredit u iznosu od 5,4 milijuna kuna upitno je kako će uspjeti pronaći potrebna novčana sredstva za vraćanje kredita kojega je mogla komotno vratiti s refundiranim sredstvima iz EU -a. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da je tu Odluku SAFU dostavio Općini Smokvica još u srpnju 2021. godine i da Općinski načelnik nije smatrao za potrebno o njoj upoznati Općinsko vijeće, kao što nije niti riječi prozborio nakon što mu je ta odluka na sjednici Vijeća spomenuta.” - navode u priopćenju iz smokviškog HDZ -a.

„Vijećnici HDZ-a su (zbog ozbiljne financijeske situacije u kojoj se Općina našla nakon donošenja spomenute odluke SAFU-a) najavili predsjednici Općinskog vijeća gospođi Jakici Tomašić podnošenje zahtjeva za sazivanje izvanredne sjednice Općinskog vijeća sa zahtjevom da Općinski načelnik i stručne službe Općinske uprave izvijeste Općinsko vijeće o cjelokupnoj problematici, osobito financijskoj, u svezi projekta izgradnje Muzeja zlata i srebra Smokvice. Znakovito je da o toj investiciji, koja je u Općini bila najveća u protekle 4 i pol godine nikada dosad Općinsko vijeće nije bilo izvješćivano.” - naveli su također iz HDZ -a.

Projekt izgradnje Muzeja zlata i srebra Smokvica pokrenuo je inače još bivši načelnik Lenko Salečić (HDZ), danas općinski vijećnik, a nakon što je 2017. Kuzma Tomašić (SDP) preuzeo vlast, provedba projekta je započela 2018. Muzej je izgrađen, ali, govor iz smokviškog HDZ -a, nije dobio uporabnu dozvolu jer se odstupilo od prvobitne građevinske dozvole te je sada potrebno uskladiti svu dokumentaciju zbog čega je uostalom SAFU i uskratio dio sredstava.

Općina Smokvica tako sada treba ponovo ishoditi izmijenjenu građevinsku dozvolu, govore smokviški HDZ -ovci navodeći kako se pribojavaju da ta dokumentacija neće biti dobra te da u konačnici SAFU ne uskrati sva sredstva. Tako bi Općina Smokvica, tvrde u HDZ -u, morala vratiti sav dosad uplaćeni iznos od oko 3,7 milijuna kuna. Inače, Općina Smokvica je Županiji, preko koje se realizira projekt, odnosno županija Općini prosljeđuje EU novac, izdala zadužnice na cjelokupni iznos investicije.

Objavljeno u S JUGA

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin najavio je da će predsjedništvo stranke u srijedu raspravljati o predstojećem saborskom izglasavanju Zakona o sprječavanju sukoba interesa, problemima obnove potresom pogođenih područja te o reformi zdravstvenog sustava na koje, kako tvrdi, vladajući žele staviti šapu.

Grbin je istaknuo da je Vlada u saborsku proceduru uputila zakon za kojeg u SPD-u smatraju da će zaustaviti i otežati borbu protiv korupcije.

- Ako se želiš boriti protiv korupcije, onda ne možeš u proceduru puštati propis koji će dovesti do toga da jedno tijelo, koje bi se preventivno trebalo baviti korupcijom i boriti se protiv nje poput Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, ostaje bez svojeg najvećeg alata. - ocijenio je.

Grbin je pojasnio da ono što je Povjerenstvo moglo napraviti u slučaju Karamarka te analizirati njegove i postupke njegovih suradnika, više neće biti moguće jer HDZ ne želi borbu protiv korupcije.

Šef SPD-a najavio da će Predsjedništvo stranke raspravljati i o obnovi potresom pogođenih dijelova Hrvatske, dodajući da je ismijana najava nabave kišobrana i kemijskih olovaka u trenutku kada se za ljude ne mogu osigurati kuće i kada prijeti opasnost da će Hrvatska izgubiti novac koji ima na raspolaganju iz EU fondova.

- Moramo definirati naš stav, ali isto tako moramo jasno pozvati Vladu RH da se jasno očituje što namjerava napraviti kako bi Hrvatska uspjela iskoristiti ta sredstva na nešto više od kemijskih olovaka i kišobrana te hoćemo li tražiti produljenje roka i na koji način ćemo ubrzati povlačenje tih sredstava. Konačno, moramo razgovarati o kućama. - rekao je.

Grbin je istaknuo da su prošlog tjedna slavodobitno najavljene kuće koje će se izgraditi na Baniji za koje se danas doznaje da nisu u skladu s građevinskim normama.

- Legitimno pitanje koje svatko od nas mora postaviti je li tome razlog isključivo nesposobnost onih koji su se bavili tim programom ili se radi o pogodovanju nekim osobama ili tvrtkama. - kazao je.

Grbin je naglasio da se SDP mora programski redefinirati te da mora početi zauzimati stavove, ne samo o političkim zbivanjima, već stvarati politike za bolju hrvatsku budućnost. Nadodao je da su jednu takvu politiku, reformu teritorijalnog ustroja, prihvatili prije nekoliko mjeseci te da sad idu korak dalje prema raspravi o zdravstvenoj politici.

Ocijenio je kako zdravstvenom sustavu reforma nije dostatna već mu je potrebna potpuna rekonstrukcija. Nije, kaže, problem u milijardama kuna da bi se sanirali dugovi nego u tome što hrvatsko zdravstvo nije okrenuto prema najvažnijem, a to su pacijenti.

- U našem programu naglašavamo pitanje bolesti koje su se mogle spriječiti. Hrvatska je na dnu EU kada govorimo o takvim bolestima. Nije to samo pitanje covida nego problem zdravstva otprije. - rekao je istaknuvši da ''vladajući žele staviti šapu na cijeli zdravstveni sustav''.

- Želimo se u programu orijentirati da zdravstvena zaštita bude dostupna svima bez obzira na imovinski status i bez obzira na to gdje žive. - zaključio je Grbin.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u
Četvrtak, 02 Prosinac 2021 01:17

Biti ljevičar u SDP -u danas je problem

Tužna je to stranka, taj SDP. Prava je šteta pojedinaca koji su u njoj utopljeni, pogubljeni, kao što je u stvari šteta i SDP -a, stranke koja je nekada uistinu bila predvodnik blage lijeve struje građana. Jaki SDP je potreban Hrvatskoj, Možemo kao opcija ne može biti zamjena, zasad, jer prije svega riječ je o ljudima koji manje više djeluju stihijski, poluorganizirano, bez jasne koncepcije i ono što je u mentalitetu balkanskog prosječnog birača još uvijek itekako važno – bez jakog vođe koji može povući i ostale za osobom, k uspjehu. Možemo dipliti koliko hoćemo o demokratskim vrijednostima, ali na prostoru gdje se generacijama stvaraju mitovi ni iz čega kult vođe presudan je na izborima.

Sve je stvar trenutka, kao što je na proteklim izborima bio trenutak za Možemo, sad je trenutak da se SDP reformira ili da se Možemo sredi, uredi kao stranka u kojoj se zna tko, što i zašto radi.

Ono što Možemo nema jest i umijeće komunikacije, ne održava se to umijeće samo verbalno, zaboga ne može se na susret s predsjednikom, pa da je i neke banana državice, a ne Francuske, doći obuven za džoging. Smiješno je i tužno, nije frajerski, ni simpatično. Kad to u ovim recima piše čovjek koji razmišlja o ustavnoj tužbi zbog nemogućnosti da svugdje nosi kratke hlače, onda je valjda jasno koliko je to bilo neukusno.

Sve je stvar trenutka, kao što je na proteklim izborima bio trenutak za Možemo, sad je trenutak da se SDP reformira ili da se Možemo sredi, uredi kao stranka u kojoj se zna tko, što i zašto radi. Lijevim biračima, tužno je to za SDP, prednost je to za Možemo, čini se da je sasvim svejedno što će se od toga dogoditi, ne gledaju na te dvije opcije izričito ni crno ni bijelo, oni samo žele jaku, ali i uređenu lijevu opciju. Ovo drugo Možemo trenutno nije, a trenutak ne traje vječno, on je prošao, a hoće li opet doći ovisit će upravo o – SDP -u.

I da se spustimo sad na lokalnu razinu, tu, u našu Dubrovačko – neretvansku županiju. Vrh lokalnog, županijskog SDP -a preuzeo je Mišo Krstičević, mladi kirurg, gradonačelnik Ploča. Tko to zna? U široj javnosti zapravo malo tko. Naime, unutarstranački izboru u SDP -u održani su prošlu subotu. Prošlo je dakle skoro punih pet dana otkako su zbrojeni rezultati, a SDP o tome u javnost nije pustio ni slova.

Za usporedbu, nešto prije održani su i unutarstranački izbori u HDZ -u. Istog dana kada su glasovi prebrojani HDZ je medijima odaslao priopćenje s imenima izabranih predsjednika organizacija. Nema valjda lokalnog medija koji tu listu nije objavio. SDP tu može puno naučiti od HDZ -a. Naučili su doduše SDP -ovci od HDZ -ovaca ponešto, ali uglavnom lošega. Ono dobro nisu znali pokupiti, a ono loše što su naučili, grebanje za pozicije, uhljebljavanje i slične marifetluke odavno su usvojili. Možemo se još nije tu „maćo”, osim u Zagrebu, drugdje nije jer nisu imali prilike, a zahvaljujući skromnom znanju i iskustvu vidili smo i da im nije mrska niti suradnja s dojučerašnjim „neprijateljima” u Zagrebu. Ali pustimo Zagreb, ionako se previše toga vrti oko i daje pozornosti Zagrebu.

Možemo u Dubrovačko – neretvanskoj županiji još je jako, uistinu jako daleko od opcije koja nešto znači na tom našem jugu. To da kao politička opcija ovdje uopće postoje prvenstveno mogu zahvaliti srđevcima koji su, gle tog apsurda, članovi i jedne i druge stranke. To također govori, ne nešto, nego jako puno toga o uređenosti Možemo kao stranke, više nego o Srđ je Grad.

Zato je političkoj sceni na jugu nužno jačanje SDP -a kao strateške opcije ljevice, a Mišo Krstičević čini se kao osoba koja SDP može odvesti na pravi put u Dubrovačko – neretvanskoj županiji i koji danas - sutra može biti vođa koji ljevici na jugu nedostaje, godinama. No, Mišo Krstičević ima jedan „problem”. On je ljevičar. A biti ljevičar u SDP -u danas je vjerovali ili ne - uistinu problem.

Objavljeno u GLOBAL

Unutarstranački izbori na kojima će SDP -ovci birati nova vodstva svojih stranačkih odbora održat će se ovu subotu, 27. studenoga. Za predsjednika Gradskog odbora SDP -a pristigla je tek jedna kandidatura. Istaknuo ju je Ivica Didić. Nakon što bude izabran za novog predsjednika SDP -ova dubrovačkog odbora, Didić će u Gradskom vijeću na jednoj od idućih sjednica prisegnuti za gradskog vijećnika jer što je predsjednik stranke bez mandata u predstavničkom tijelu.

Ivicu Didića, koji se u SDP učlanio prije četiri godine, nakon što bude izabran za predsjednika dubrovačkog odbora te stranke, zapravo čeka isti scenarij kroz kojega je prošao bivši predsjednik tog odbora Jadran Barač. Uz jednu iznimku, Barač se naime dobro namučio dok je ušao u Vijeće dok je u slučaju Didića taj scenariji unaprijed izbjegnut.

Dogovor o Didićevu ulasku u Gradsko vijeće već je naime postignut, a zna se i tko će mu prepustiti mandat. Barač nije bio te sreće. Naime, prije četiri godine, kad je Barač izabran za predsjednika GO SDP -a ta je stranka u tadašnjem sazivu Gradskog vijeća imala dvoje vijećnika – Tatjanu Šimac Bonačić i Mladena Gojuna. Mandat je Barač tražio od Šimac Bonačić, a kako mu ga ona nije bila voljna prepustiti, to je u ono vrijeme džentlmenski učinio Mladen Gojun.

Didić, uvjeravaju iz gradskog SDP-a, problema s prepuštanjem mandata neće imati. Naime, od više izvora iz SDP-a neslužbeno se može doznati kako će Didiću kao novom predsjedniku mandat prepustiti Ivan Tropan, nesuđeni predsjednik dubrovačkog SDP -a jer Tropan bi zapravo bio kandidat, a potom i predsjednik da u međuvremenu pred istražnog suca nije priveden u lisicama pod sumnjom da je krivotvorio svjedodžbe zaposlenika i zajedno sa svojim ocem radnicima ukrao plaće, odnosno nešto više od 400 tisuća kuna koje je Vlada namijenila radnicima za plaće u krizi izazvanoj koronavirusom.

No, tko je Ivica Didić koji se prije četiri godine učlanio u dubrovački SDP? Široj dubrovačkoj javnosti manje je poznat, ali ga policijski službenici dobro poznaju.

Didić je naime bivši policijski službenik. U Policijskoj upravi dubrovačko - neretvanskoj njegovi bivši kolege o njemu imaju samo riječi hvale. Ističu da je bio uzoran policajac koji se temeljem uzornog rada u policiji uspinjao do rukovodećih pozicija. Nakon što je otišao iz policije bio je direktor korporativne sigurnosti u Jadranskim luksuznim hotelima, a danas je zaposlen u bankarskom sektoru.

Može li bivši policijski službenik, inače rođeni Splićanin u četrdesetim godinama, konačno zavesti red u dubrovačkom SDP -u, u županijskom središtu gdje je ta organizacija godinama loša ili će i on, kao i njegovi prethodnici, s vremenom postati žrtva unutarstranačkih frakcija, njihovih ambicija i interesa? To će svakako ovisiti o tome tko će biti ljudi koji će nakon izbora biti izabrani u Gradski odbor.

Najnovije, subota, 27. studenoga: Didić potvrđen na mjesto predsjednika SDP -a Dubrovnik, izabrani i članovi Gradskog odbora

Objavljeno u S JUGA

Član Predsjedništva SDP -a Mišo Krstičević jedini je kandidat za predsjednika SDP -ova Županijjskog odbora na unutarstranačkim izborima u toj stranci koji će se održati 27. studenoga.

Krstičević je nedavno za Južni na pitanje hoće li istaknuti kandidaturu za predsjednika Županijskog odbora SDP -a kazao kako o toj odluci prvo želi unutar stranke razgovarati sa svojim kolegama, koji su u konačnici podržali njegovu kandidaturu.

Osim što je gradonačelnik grada Ploča, Krstičević je i kirurg u KBC -u Split, ali i čovjek kojega mnogi u SDP -u drže uvjerenim socijaldemokratom.

Mišo Krstičević na posljednjim je lokalnim izborima nosio SDP -ovu listu za Županijsku skupštinu. Njegova kandidatura za mjesto predsjednika Županijskog odbora SDP -a svakako je signal da će se u tom odboru konačno dogoditi promjene u načinu vođenja politika, promjene koje su se inače u toj stranci opterećenoj frakcijskim igrama godinama odgađale.

Za promjene politika u SDP -u svakako će biti vrlo važno tko će biti članovi Županijskog odbora i članovi Predsjedništva. Za članove Županijskog odbora valjano je 20 kandidatura dok su za članove predsjedništva pristigle tri kandidature. Podnijeli su ih Kristina Ćurčija, načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić i član GO SDP -a Dubrovnik Ivica Didić koji je inače trenutno jedini kandidat za predsjednika SDP -ova dubrovačkog odbora.

Objavljeno u S JUGA
Četvrtak, 21 Listopad 2021 19:07

Pusti vodu neka teče, netko će je već platiti

Nakon što je u javnost, kako se to reče, „procurio” prijedlog ministra zdravstva Vilija Beroša o reorganizaciji zdravstvenog sustava, koji je on inače poslao na 24 adrese pa je očekivanje da neće „procuriti” jednako mogućnosti da iz punog vodokotlića neće poteći voda nakon što potegnete konopac, prvi su se s kritikama javili oni koji bi trebali biti posljednji – SDP -ovci.

Beroš predlaže zapravo logičnu stvar, onaj koji plaća, taj će i upravljati. Pri tome je zapravo najvažnije što to znači za nas, potencijalne pacijente, a ne za županije, formalne osnivače.

Ministar Beroš lik je koji je na prvu, na osnovu ničega, osvojio simpatije javnosti jer je, zamislimo samo, bio dostupan novinarima za izjave pa su mu, naviknuti na inače namrgođene i nepristupačne tipove, odmah počeli pjevati epove iako u tom trenutku čovjek nije povukao niti jedan ministarski potez, a čak su zaboravili i da je bio pomoćnik notornom ministru Kujundžiću. Berošu je sve bilo oprošteno unaprijed, a kako je stigla i pandemija koronavirusa zapravo ga svo ovo vrijeme gotovo nitko nije ni pitao o budućnosti zdravstvenog sustava, to je nekako palo u drugi plan pa njegov prvi pravi ministarski, politički potez upravo gledamo.

U međuvremenu je Berošu i pala popularnost, da ne nabrajamo previše, nema tko ga ne kritizira, „antivakseri” i „vakseri”, bolesni koji su ostali zakinuti za usluge i zdravi koji ne mogu pristupiti bolesnima u bolnicama, već se pomalo i zaboravlja ono što je stvarno procurilo, snimka ministra financija Zdravka Marića kojem nije bilo jasno kako su to dovraga narasli troškovi bolnica kad je u njima bilo manje zahvata i manje pacijenata, ali ne zaboravlja se da dugovi bolnica rastu, a onda se još na to sve povremenu nadovežu laži i paralaži sa sjednica Znanstvenog savjeta koji izgleda više poput savjeta cirkuskih klauna itd.

Uglavnom u takvoj situaciji, nimalo lakoj, ministar Vili Beroš odlučio je pustiti probni balon o restrukturiranju zdravstvenog sustava po kojem bi bolnice, kojima se kao osnivače vode županije, doslovno tako – vode, prešle u vlasništvo države koja ih u konačnici i financira.

Inače uloga županija u zdravstvenom sustavu, u ovom slučaju govorimo o bolnicama, zapravo je tragikomična. Županije su „osnivači”, ali država manje više sve financira, dok županijama pripada pravo biranja ravnatelja i upravnih vijeća. Tema bi se mogla proširiti i na županijske zavode za javno zdravstvo i hitnu medicinu, ali zaključak je uvijek jednak – da država ne daje novce ništa od toga ne bi ni postojalo jer nema te županije koja bi mogla zatrpati te rupe bez dna, kao što uostalom, vidimo iz priloženog, ne može ni sama država.

U takvoj situaciji Beroš predlaže zapravo logičnu stvar, onaj koji plaća, taj će i upravljati. Pri tome je zapravo najvažnije što to znači za nas, potencijalne pacijente, a ne za županije, formalne osnivače. Situacija nije crno – bijela, niti jedna centralizacija nije sama po sebi dobra, ali opet tu su npr. prednosti manje cijene javne nabave, a samim tim i više sredstava za rad bolnica...

Neiscrpna je to tema o kojoj će se sigurno još puno govoriti, a nadamo se da će to činiti više stručnjaci koji mogu sagledati sve aspekte, a manje političari poput potpuno pogubljenih SDP -ovaca koji bi, da HDZ danas tvrdi kako smo u 2021. godini okrenuli kalendar i rekli da je već stigla 2022.

Naime, začuđujuće je kako su baš SDP -ovci najglasniji protivnici Beroševe ideje kada je upravo njihov ministar zdravstva Rajko Ostojić još 2012. govorio kako je rješenje za dugovanje bolnica u tome da pređu pod upravu države, kada su upravo pod vladavinom SDP -a upravljačka prava u bolnicama zbog sanacije i prelazila na državu (tada nisu govorili o pljački županijskog vlasništva) pa su kasnije vraćena županijama - s novonastalim dugovima. Ili je kratko pamćenje u SDP -ovaca ili su si stvarno umislili da kad oni, tako „sposobni”, nisu uspjeli u reorganizaciji sustava zdravstva, nitko drugi ni neće pa pusti vodu neka teče, netko će je već platiti.

Objavljeno u GLOBAL

Unutarstranački izbori u SDP -u najavljeni su za 27. studenoga, a stranačka infrastruktura na jugu Hrvatske je gotovo u kolapsu. Izuzev nekoliko stranačkih lokalnih zvijezda, uglavnom na otoku Korčuli gdje su Nika Silić Maroević (Korčula), Kuzma Tomašić (Smokvica) i Katarina Gugić (Vela Luka) odnijeli pobjedu na nedavnim lokalnim izborima, kao i u Mišo Krstičević u Pločama, situacija u drugim dijelovima Dubrovačko - neretvanske županije, kojom je nekad upravljao SDP -ov župan Ivan Šprlje, trenutno je izrazito loša.

Dok se čak i u Dubrovniku muče s pronalaskom adekvatne osobe za čelnika gradskog odbora stranke, u nekim mjestima predsjednika stranačke organizacije nemaju čak ni sad. Tako je nekad jaki Općinski odbor Konavle, nakon što je stranku i predsjedničku funkciju napustila Anita Ruso, ostao obezglavljen i privremeno ga, neslužbeno saznajemo, vodi Antonio Bagoje, koji je ujedno i jedini vijećnik SDP -a u Općinskom vijeću Općine Konavle. Da Bagoje, koji je bio potpredsjednik ogranka, bude čelnik nakon odlaska Ruso, dogovor je članova konavoskog SDP -a, ali ta odluka nigdje nije službeno provedena, niti je on imenovan vršiteljem dužnosti predsjednika. Stoga stranački podaci govore da je ogranak u Konavlima bez predsjednika, kao i ogranci u Stonu, Janjini, Lastovu, Trpnju i Dubrovačkom primorju.

Podsjetimo kako SDP na nedavnim lokalnim izborima u Dubrovačko – neretvanskoj županiji u čak 12 od 17 općina nije imao kandidata za načelnika/načelnicu kao ni za gradonačelnike/gradonačelnice u dva od pet gradova. SDP također nije u čak šest općina izašao na izbore niti s listom za općinska vijeća pa ni u koalicijama.

Objavljeno u S JUGA
Stranica 1 od 2