Prikazujem sadržaj po oznakama: radovan fuchs

Ministar obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je u četvrtak u Saboru da Zakon o hrvatskom jeziku ne ograničava upotrebu dijalekata niti jezika nacionalnih manjina, već štiti hrvatski jezik kao nematerijalno kulturno dobro, dok pojedini zastupnici oporbe kažu da je nepotreban.

''U konačnom prijedlogu zakona dorađen je članak kako bi se jasno propisalo da ovaj zakon ne ograničava primjenu zakona kojima se uređuju prava nacionalnih manjina. Kad govorimo o obrazovanju, pripadnici nacionalnih manjina imaju mogućnost obrazovanja na materinjem jeziku na svim stupnjevima obrazovanja, od predškolskog do visokoškolskog'', rekao je ministar Fuchs predstavljajući zakon u Hrvatskom saboru .

Nacionalni jezik je nematerijalno kulturno dobro te je o njemu potrebno skrbiti na odgovarajući način. Zakon o hrvatskom jeziku uključiv je i tolerantan, a osigurati će pravne temelje za upotrebu hrvatskog jezika i razvoj te promicati kulturu jezika u službenoj i javnoj uporabi, istaknuo je Fuchs.

''Također, jasno je propisano da se ovim zakonom potiče uporaba svih idioma hrvatskog jezika, svih funkcionalnih stilova hrvatskog standardnog jezika i hrvatskih povijesnih pisama u odgovarajućim prigodama, kao bitnih odrednica nematerijalne kulturne baštine hrvatskog naroda'', naglasio je ministar znanosti i obrazovanja.

Zakon predviđa i osnivanje Vijeća za hrvatski jezik kao koordinacijsko savjetodavno tijelo koje će se skrbiti o hrvatskom jeziku.

Zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš takva tijelo smatra suvišnim, a spomenuti zakon nepotrebnim.

''Zašto nam je u 2024. trebao ovaj zakon? Za jačanje mišića, za pokazivanje tko je veći Hrvat i tko više voli Hrvatsku. Ne mogu se oteti dojmu da imamo još jedno tijelo, još desetak i više uhljeba koji će raspravljati tko zna o čemu'', ustvrdila je Mrak Taritaš.

Katarina Peović iz Kluba Radničke fronte i HSS-a ocijenila je predloženi zakon "totalitarnim", rekavši da 'kriminalizira upotrebu dijalekata u javnom prostoru'.

''U javnom prostoru ograničili ste kada se dijalekti smiju koristiti, a to se svodi na folklor i neke posebne prigode. Protiv smo jezične diskriminacije, država ne smije ograničavati izražavanje ljudi u javnom prostoru'', rekla je Peović.

Ne znam iz kojeg članska zakona ste to iščitali, niti se sputava ni ograničava upotreba dijalekata , dapače potiče se, odgovorio je Fuchs.

Na izjavu zastupnice Radničke fronte reagirali su i HDZ-ovi zastupnici.

''Ovaj zakon nije totalitaran, on je uključiv, poštuje ljudska prava, sve jezike nacionalnih manjina, potiče korištenje hrvatskih idioma i dijalekata'', kazao je zastupnik Andro Krstulović Opara.

''Godine 1971., odlukom Komunističke partije spaljen je hrvatski pravopis u tvornici papira. To su povijesne činjenice, zašto nam branite da o tome govorimo? Čuvamo naš identitet, kulturu i povijest'', rekao je Nikola Mažar.

Zastupnici desnih oporbenih stranaka najavili su da će podržati zakon.

Mostov zastupnik Marin Miletić kaže da mnoge europske države imaju zakone o svome jeziku, stoga nitko ''ne izmišlja toplu vodu''

''Ali, kakve poruke šalju zastupnici koji su protiv ovog zakona, a onda odu Sarajevo i potpišu deklaraciju o zajedničkoj kulturi i jeziku, jugoslavenskom jeziku, kao što je to bilo 2017.godine?'', pitao je Miletić.

Njegov stranački kolega Nino Raspudić smatra kako je šteta što zakon ostaje na razini deklaracije, odnosno što nema prekršajne i kaznene odredbe. „Treba biti i kaznenih i prekršajnih odredbi, prije svega jer umirovljenik u poslovnim prostorima u Radničkoj ulici u Zagrebu ima sve natpise na engleskom jeziku a možda ne zna engleski”, kazao je.

Zakon podržava i Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti). No, smatra da se donosi iz političkih razloga, iz oportunizma HDZ-a koji se priprema za izbore kako bi pokazali da su 'najveći Hrvati'.

Fuchs te tvrdnje odbacuje ističući da je zakon o jeziku trebalo donijeti i ranije.

Osim desnih oporbenih stranaka, zakon će podržati i IDS, najavio je zastupnik Emil Daus.

''IDS-u je iznimno važno da se sačuva dijalekt. Čakavsko narječje bilo je presudno za očuvanje hrvatskog jezika u Istri te temelj i osnova hrvatskog narodnog preporoda u Istri'', naglasio je.

Marijana Petir (NZ) navela je da zakon o jeziku imaju Španjolska, Francuska, Rusija, Švedska, Srbija, Belgija, Švicarska, Slovenija.

„Kome smeta moderan i integrativan zakon o hrvatskom jeziku koji će biti na ponos i korist hrvatskoj kulturi i hrvatskom narodu”, upitala je ministra zastupnica Petir.

„Smeta onima koji de facto ne prepoznaju hrvatski jezik kao jedinstven jezik, kao jezik sa svim svojim specifičnostima i osobnostima, i koji dalje misle da možemo govoriti svi sve što se vrti u jezičnom loncu ovih prostora i što je određeno nasljeđe bivše države", odgovorio je ministar Fuchs.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Četvrtak, 18 Siječanj 2024 16:32

ŠTO ĆE PROPISIVATI NOVI ZAKON O HRVATSKOM JEZIKU

Konačnim prijedlogom Zakona o hrvatskom jeziku, koji je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru, propisuje se službena uporaba hrvatskoga jezika, uređuje osnivanje Vijeća za hrvatski jezik, kao i izrada Nacionalnog plana hrvatske jezične politike.

Obveznici službene uporabe hrvatskoga jezika su tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, odnosno sva javnopravna tijela u RH.

U uvodu sjednice premijer Andrej Plenković naglasio je da se taj zakon dugo čekao u hrvatskoj javnosti te dodao da se njime prvi put u povijesti uređuje pitanja službene i javne uporabe hrvatskog jezika.

- S obzirom na to da je nacionalni jezik nematerijalno kulturno dobro te obilježje identiteta i nacionalne pripadnosti, o jeziku se potrebno skrbiti na odgovarajući način sustavno i stručno, a to uključuje osiguranje pravnih temelja za njegovu uporabu i razvoj te promicanje kulture jezika. - dodao je.

Osvrnuo se i na saborsku raspravu tijekom prvog čitanja zakona odnosno na one koji su problematizirali donošenje toga zakona, kao i vremenski trenutak donošenja, poručivši im da se zakon donosi u pravo vrijeme.

Pritom je posebno istaknuo da su hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni statusom hrvatskog jezika, rječnicima i pravopisima bivše države, u ožujku 1967. godine, objavili Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, te dodao kako vjeruje da će se upravo do ožujka predloženi zakon raspraviti i izglasati u Saboru kao znak poštovanja prema hrvatskim jezikoslovcima koji su zbog svog djelovanja pretrpjeli i profesionalne i osobne posljedice.

- Na taj način ćemo poslati jednu povijesnu poruku prema ljudima koji su se zalagali za hrvatski jezik generacijama ranije. - dodao je premijer.

Zakonom se potvrđuje da je hrvatski jezik službeni jezik RH i jedan od službenih jezika Europske unije, te da je u svojoj ukupnosti i cjelovitosti temeljna sastavnica hrvatskoga identiteta i hrvatske kulture.

Definira se i što sve obuhvaća pojam hrvatskog jezika i koje su posebnosti hrvatskoga jezika, njegova trodioba na tri ravnopravna narječja - čakavsko, kajkavsko i štokavsko te se definira područje primjene hrvatskoga jezika.

- Zakonom se definira i obveza Vlade da skrbi o zaštiti i osiguranju slobode uporabe hrvatskoga jezika, što uključuje osiguranje pravnih temelja za njegovu uporabu i razvoj te promicanje kulture hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi, a što Vlada namjerava osigurati tim zakonskim rješenjem. - rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs predstavivši na sjednici konačni prijedlog zakona.

Propisuje se i da će Vlada osigurati izradu Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike radi očuvanja društvene uloge i pravnoga položaja hrvatskoga jezika, a osniva se i Vijeće za hrvatski jezik, kao koordinacijsko savjetodavno tijelo koje će se skrbiti o hrvatskom jeziku, promicati kulturu hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi te će mu sjedište biti u Ministarstvu kulture i medija.

Uz propisivanje javne uporabe hrvatskoga jezika i njegove uporabe u obrazovanju, zakon propisuje i iznimke koje se odnose na obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina, kao i iznimke u vezi s izvođenjem nastave i drugih oblika odgojno - obrazovnoga rada na nekom od stranih jezika te pravila uporabe hrvatskoga standardnoga jezika u Europskom parlamentu, institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije i u međunarodnoj suradnji.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Petak, 22 Prosinac 2023 14:48

FUCHS O SLUČAJU ZATVORENOG PROFESORA

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs izjavio je u petak da ostaje pri djelu izjave u kojoj je osudio nasilje u školama te ustvrdio da nastavnik srednje škole koji je ušao u sukob s učenikom nije sam dio problema.

Upitan je li pretjerana mjera istražni zatvor koji je određen protiv nastavnika zagrebačke Strojarsko tehničke škole, ministar je rekao da možda i jest ali je to stvar policije. "Ne znam koje je postupanje u tim slučajevima, vjerujem da policija radi po pravilima", rekao je ministar novinarima tijekom sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju.

Na novinarsku tezu kako priča nije "crno-bijela" a ispada da je jedno profesor kažnjen, Fuchs je rekao da nije profesor sam dio tog problema. "Nije profesor sam, je li to dolično ponašanje nekih učenika, naravno da nije, to je tragično ponašanje", rekao je ministar.

Ustvrdio je da sigurno postoji procedura po kojoj će se sankcionirati učenike i po kojoj će ih škola pozvati na odgovornost i primijeniti će se ono što se može primijeniti. Upitao je, međutim hoće li izbacivanje iz škole riječiti situaciju.

Nije se složio s ocjenom da postoje različiti standardi oko procedure istražnog zatvora koji nije određen bivšem ministru Mariju Banožiću ali jest nastavniku. Fuchs je izjavio da su to su dva potpuno različita slučaja i da postoje jasni propisi kada netko ide u istražni zatvor a netko drugi ne, te da je Banožić nakon nesreće završrio u bolnici.

Hrvatski suverenisti zatražili su u petak od ministra Fuchsa da posjeti nastavnika u pritvoru i ispriča mu se zbog svoje izjave u kojoj je, kako su naveli, vođen medijskim natpisima osudio nastavnika, riječima "da alkoholiziranom nastavniku nije mjesto u školi", iako policija nije spominjala alkoholiziranost.

"Time se ministar koji bi trebao braniti obrazovne djelatnike svrstao na stranu onih koji te djelatnike napadaju bez ikakvih konkretnih dokaza", poručili su Suverenisti, navodeći da su učenici provocirali nastavnika.

Ministar je danas rekao da neće dalje komentirati ali da može ostati pri onome da nasilju definitivno nije mjesto u školama.

Hrvatska komora socijalnih pedagoga (HKSP) izrazila je u četvrtak zabrinutost događajima u Strojarsko tehničkoj školi, te je pozvala ključne dionike u događaju da imaju na umu dobrobit učenika, njihovih obitelji, ali i samog nastavnika.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Utorak, 01 Kolovoz 2023 15:39

DONIJET ĆE SE ZAKON O HRVATSKOM JEZIKU

Ministarstvo znanosti i obrazovanja u utorak je u javno savjetovanje uputilo nacrt Zakona o hrvatskom jeziku, a na predstavljanju je poručeno da on nije jezična policija i ne propisuje jezičnu normu, da nije represivan i nema kazni, a o jeziku će odlučivati Vijeće sastavljeno od 14 stručnjaka.

- Također, Zakon nije puristički, već treba osigurati razvoj jezika ukorak s vremenom i svim društvenim okolnostima. - kazao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs na predstavljanju u NSK.

Njime se, istaknuo je, utvrđuju osnovna pravila o službenoj i javnoj uporabi hrvatskoga jezika i osigurava sustavna i stručna skrb o jeziku, ne regulira se privatna komunikacija.

Zakon, čiji je nacrt napravljen na temelju inicijative Matice hrvatske bi na snagu trebao stupiti do kraja godine.

Vlada će prema nacrtu koji će u javnoj raspravi biti do 31. kolovoza, osnovati Vijeće za hrvatski jezik, sastavljeno od predsjednika i 14 stručnjaka za hrvatski jezik. "Ono će biti koordinacijsko i savjetodavno tijelo", rekao je Fuchs. Vijeće će skrbiti o hrvatskom jeziku, promicati kulturu hrvatskog jezika u službenoj i javnoj uporabi skrbiti i baviti se pitanjem zaštite bogatstva hrvatskog jezika, istaknuo je ministar.

Kandidate za članove Vijeća predlagat će HAZU, Matica hrvatska, LZ "Miroslav Krleža", Institut za hrvatski jezik, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, šest javnih sveučilišta, dva društva prevoditelja i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Hrvatsko filološko društvo.

Zakon obvezuje Vladu da u roku od dvije godine donese Nacionalni plan hrvatske jezične politike uz popis prioritetnih ciljeva i mjera.

Državna tijela vlasti bit će dužna zaposliti lektore da bi službeni akti na nacionalno i europskoj razini bili jezično uređeni, stoji među ostalim u nacrtu Zakona.

- Zakon se nameće kao nosi iskorak u opstojnosti i razvoju hrvatskog jezika i treba ga shvatiti kao zalog očuvanja jezika u budućnosti. - kazao je Fuchs.

- Komunikacija među građanima kao i u umjetničkom izražavanju ostaje kako jest, tj. ne ograničava se sloboda. - naglasio je, dodajući da zakon donosi neka pravila u smislu poučavanja u obrazovnoj vertikala od dječjih vrtića, osnovnih škola i sveučilišta gdje se djecu treba poučavati standardnom hrvatskom jeziku, uz slobodnu upotrebu narječja i idioma kod kuće.

Nastavni predmet "Hrvatski jezik" u osnovnim i srednjim školama ostvaruje se tako da je barem polovina njegova sadržaja usmjerena na jezične teme.

Također, Vlada se treba pobrinuti da se hrvatski jezik uči i među Hrvatima koji žive izvan granica Hrvatske.

Predstavnici države hrvatskim se služe i u inozemstvu, ali samo ako je osigurano prevođenje.

Javne obavijesti i promidžbene poruke moraju biti na hrvatskom jeziku, a višejezične obavijesti, uključujući sadržaje prometnih i turističkih znakova, ispisuju se prvo na hrvatskom. U sinkronizaciji inojezičnih filmova i kazališnih predstava može se zbog umjetničkih razloga uporabiti i hrvatski narječni idiom.

U kontaktima s institucijama EU i u međunarodnim kontaktima Hrvatska se predstavlja na hrvatskome jeziku i latiničnom pismu. U opravdanim okolnostima mogu se koristiti i drugi strani jezici, stoji u nacrtu Zakona.

Hrvatski državljani imaju pravo na hrvatskom jeziku podnositi peticije Europskom parlamentu i predstavke Europskom ombudsmanu te se obraćati ustanovama i savjetodavnim tijelima EU na hrvatskom jeziku i na njemu dobivati odgovor.

- Nadam se da će Zakon svima biti poticaj da nastavimo razvijati jezik, pratiti kako se razvijaju drugu jezici, usklađivati nazivlje i termine s razvojem znanosti, društva, niti u jednom trenutku ne gubeći svijest o vrijednosti naše raznolikosti našeg narječja, porijekla različitih jezičnih idioma. - kazala je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Očekuje da se u javnu raspravu uključe svi oni koji smatraju da mogu doprinijeti kako bi ovaj zakonski tekst bio što bolji.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Četvrtak, 15 Lipanj 2023 19:14

FUCHS: 2027. SVE ŠKOLE RADIT ĆE U JEDNOJ SMJENI

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs najavio je u četvrtak u Splitu da će između 2026. i 2027. godine sve škole u Hrvatskoj raditi u jednoj smjeni te pozvao na osmišljavanje novih studijskih programa i odbacivanje starih, koji nisu u skladu s vremenom.

"Između 2026. i 2027. godine sve škole u Hrvatskoj radit će u jednoj smjeni tako da sva djeca u Republici Hrvatsko imaju jednake uvjete obrazovanja", rekao je ministar Fuchs na svečanosti obilježavanja 49. godišnjice Sveučilišta u Splitu.

Najavio je da će sljedeći tjedan biti predstavljena prva faza poziva za izgradnju škola za potrebe jednosmjenske nastave vrijedna oko 300 milijuna eura. Nakon toga će, dodao je, uslijediti izgradnja sportskih dvorana u školama.

"Imamo posebne stimulativne mjere za upis što većeg broj učenika u gimnazijske programe kako bismo dobili mlade dobro pripremljene za studiranje", poručio je Fuchs.

Naglasio je da će biti potrebno osmisliti nove studijske programe u skladu s vremenom, a stare tradicionalne studijske programe micati u stranu.

"Očekujem kreativne i potpuno nove multidisciplinarne studijske programe budućnosti", rekao je Fuchs i dodao da smo u zadnjih desetak godina bili izloženi ugrozama kao nikad prije - zdravstvenim, gospodarskim, geopolitičkim, kao i krizom s energentima izazvanu sukobima na razini globalnih sila.

Podsjetivši da je nedavno pirimo glavnog direktora svjetske meteorološke organizacije, ministar je istaknuo su Antarktika i Mediteran dvije točke najviše izložene klimatskim promjenama, koje se najbrže zagrijavaju.

"Mi ćemo vrlo brzo osjetiti posljedice klimatskih promjena, temperature će se debelo dizati iznad uobičajenih, što će imati implikacije na turizam", rekao je Fuchs i dodao kako postoje razmišljanja da će biti potrebno otvaranje istraživačkih, ali i studijskih programa posvećenih klimatskim promjenama.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Nakon što je 14 - godišnji Kosta Kecmanović u osnovnoj školi na Vračaru u Beogradu, pucajući iz pištolja, ubio osmero đaka i zaštitara te ranio više osoba, ministar obrazovanja Radovan Fuchs prokomentirao je jesu li i koliko sigurne hrvatske škole.

- Činimo sve što je moguće. Naravno da ćemo i nakon ovoga razmotriti eventualno neke druge korake. Rekao sam da se u Ministarstvu formira radna grupa koja će analizirati stvari i onda ćemo koordinirati i s Ministarstvom unutarnjih poslova. Vidjet ćemo što se može napraviti i na koji način podignuti zaštitu. Generalno – škole su sigurne. - rekao je Fuchs.

Istaknuo je kako je jutrošnji događaj u Beogradu ogromna tragedija.

- Mislim da moramo itekako početi razmišljati o tome da se ovakve stvari ne dogode eventualno negdje kod nas. Svi smo razmišljali o Americi i nekim zemljama koje nam nisu bliske. To nije nešto što se događalo u ovim prostorima. - rekao je.

- Predat ćemo pismo sućuti srpskom veleposlanstvu, da ga se uruči srpskom ministru prosvjete. Najiskrenije žalimo za svakim izgubljenim životom.- istaknuo je ministar Fuchs.

nm

Objavljeno u GLOBAL
Ponedjeljak, 24 Travanj 2023 09:03

Cjelodnevna škola bit će sat vremena kraća

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs potvrdio je u nedjelju da je, nakon provedene javne rasprave o cjelodnevnoj nastavi, odlučeno da će obavezni dio cjelodnevne nastave biti kraći sat vremena, što znači da će učenici obavezno biti u školi do 14 sati, a ne do 15 sati kako je prije bilo planirano.

Rekao je i kako se učinilo sve da bude nešto manje obaveza za djecu i nastavnike, a da model i koncepcija cjelodnevne škole ostane ista.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je u ožujku Javni poziv osnovnim školama za podnošenje prijava za sudjelovanje u eksperimentalnom programu Osnovna škola kao cjelodnevna škola u kojemu će od jeseni sudjelovati 50 škola.

Javni poziv otvoren je do kraja travnja, a projekt će se eksperimentalno provoditi iduće četiri godine, od rujna 2023. do lipnja 2027. i odnosi se na učenike od prvog do osmog razreda.

Šest novih predmeta, više tjelesnog, geografije, matematike i hrvatskog, bez domaćih zadaća neki su od detalja programa cjelodnevne škole, a svake godine provodit će se analize kako bi se mogli vidjeti rezultati takve eksperimentalne primjene.

Jedan od glavnih ciljeva tog koncepta je da učenici, u okviru obaveznog dijela trajanja škole, imaju definiran period i prostor gdje će raditi dodatno na poboljšanju svojih znanja i kompetencija i utvrđivanja onoga što su učili.

Učitelji informatike pobunili su se zbog nove satnice svog predmeta u sklopu cjelodnevne nastave jer, kažu, jedan sat je premalo, a Fuchs je kazao kako će satnica ostati ista.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Ministar obrazovanja Radovan Fuchs izjavio je da je otvoreno pismo koje je Udruga Sidro uputila ministarstvu, a u kojem zbog problema u sustavu predškolskog odgoja najavljuje prosvjed, poslano na krivu adresu, jer se trebala obratiti lokalnoj upravi i samoupravi.

- Vjerojatno nisu znali pravu adresu, pa su poslali otvoreno pismo da ga može pročitati i onaj kojega se to tiče. - rekao je Fuchs u srijedu nakon sjednice Vlade.

Udruga Sidro u otvorenom pismu Ministarstvu obrazovanja i znanosti upozorila je na loše uvjete u sustavu ranog i predškolskog odgoja u Hrvatskoj. Navela je od prevelikog broja djece u skupinama i nepoštivanae Državnog pedagoškog standarda do malih plaća i kršenja Zakona o radu zbog čega je od ministarstva zatražila hitno rješavanje problema.

Zbog toga su iz udruge za sutra u 12:05 najavili prosvjed koji će se održati na Trgu bana Josipa Jelačića.

Fuchs je, međutim, poručio da je sve ono što se navodi u pismu, nešto na što mora odgovoriti lokalna samouprava, bilo da je riječ o Zagrebu ili Rijeci.

- To je potpuno ista ili slična varijanta aktivnosti koja se dešavala prije godinu, godinu i pol dana. Nema problema, ministarstvo će reagirati potpuno isto kao i tada. - dodao je.

Podsjetio je da je za sve nepravilnosti i probleme na koje se upozorava u pismu, nadležna prosvjetna inspekcija, koja može na njihov ili bilo čiji poziv, izaći na teren, i utvrditi činjenično stanje i prema tome djelovati i nužno odrediti kazne. Dodao je i kako Vlada ima akciju ulaganja u gradnju i povećanje kapaciteta dječjih vrtića, koju je već odavno pokrenula kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u ponedjeljak da Hrvatska ima oko 4000 manje prvašića u odnosu na prethodne godine, te upozorio da je to dalekosežni problem, a daljnji pad nataliteta mogao bi rezultirati i tehnološkim viškovima u sustavu obrazovanja.

- Prvašića je ove godine oko 36.000, a prethodnih godina imali smo ih oko 40.000. - istaknuo je Fuchs u Vukovaru, gdje je na prvi dan nove školske godine bio na otvorenju obnovljene i opremljene Osnovne škole "Nikole Andrića".

Upozorio je da je zbog pada nataliteta posljedično moguće stvaranje tehnoloških viškova u cijelom sustavu od osnovnoškolskog do visokoškolskog obrazovanja.

- Imat ćemo i pad broja studenata, pa je pitanje treba li nam toliki broj profesora, studentskih domova i visokoškolskih institucija. To je dalekosežan problem, efekti ovakvih pojava bit će vidljivi za 10 ili 20 godina. - izjavio je Fuchs,

Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su u školsku godinu 2005./2006. krenula 46.793 prvašića, a ministar znanosti i obrazovanja ističe kako Hrvatska već neko vrijeme bilježi pad broja školske djece. Naglasio je kako je pad nataliteta problematičan i na tome svi zajedno moramo učiniti nešto kako bi se to promijenilo.

Najavio je i da će do listopada krenuti pozivi za podnošenje prijava za financiranje obnove i izgradnje škola kako bi se cjelodnevna nastava u osnovnim školama mogla početi provoditi do 2027., kako je i zamišljeno u reformi obrazovanja.

- Ima u Hrvatskoj škola koje rade u dvije smjene i ne zadovoljavaju pojedine kriterije. Stoga će se vrlo brzo krenuti s pozivom za podnošenje prijava za financiranje izgradnje, dogradnje, adaptacije i opremanja tih objekata. - najavio je ministar.

Poziv za financiranje obnove i izgradnje škola tekstualno je već pripremljen i ići će najkasnije do listopada. Taj poziv bit će kontinuirano otvoren, neće biti natječaja niti sistema "najbržeg prsta".

Djeca bi ubuduće trebala duže boraviti u školi, a mijenjat će se i način podučavanja, te ministar očekuje da će to rezultirati boljim rezultatima naših učenika.

- Infrastrukturni preduvjeti trebali bi nastavnicima omogućiti više vremena, prostora i mogućnosti za drugačiju primjenu nastavnog procesa. - kaže Fuchs uvjeren da će to izazvati značajan pomak.

Ponovio je i da je reformom zamišljeno da sva školska djeca imaju topli obrok pa će škole morati imati kuhinju i blagavaonicu. Rješavanju tog pitanja, poručio je, neće se pristupati parcijalno, već će sve škole krenuti u istom trenutku s istih pozicija.

Upitan hoće li država financirati prehranu učenika, odgovorio je da je u postojećem konceptu školska prehrana na razini lokalne uprave i samouprave koja se o tome brine.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Četvrtak, 21 Srpanj 2022 15:59

Fuchs: Ključ priče je u otkrivanju identiteta

Ministar obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u četvrtak kako ključ cijele priče maturantice koja je diskvalificirana s državne mature zbog potpisa na eseju leži u otkrivanju identiteta i NCVVO-u ne kani ništa naređivati, već očekuje da prođe kroz akte i donese promjene ako su potrebne.

- Ključ cijele priče leži u otkrivanju identiteta. Ne kanim naređivati ili tražiti išta nego očekujem da će NCVVO sjesti i proći kroz sve akte i donijeti potrebne promjene i zaključke, ako ih treba donositi, i istumačiti cijelu priču. - rekao je Fuchs na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade.

Poručio je kako se ne može izuzimati jedna osoba jer to ne bi bilo fer.

Maturu je ove godine polagao 28.451 pristupnik, od kojih su se 24 potpisala imenom i prezimenom, što pravilnik o polaganju ne dopušta. Na pitanje treba li mijenjati pravilnik kako takva pogreška ne bi bila eliminacijska, Fuchs je odgovorio da pravilnike treba mijenjati kada se utvrdi da nešto može biti bolje. Također je poručio kako neće iznositi svoje mišljenje o konkretnom slučaju.

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) mora ostati neovisna institucija, naglasio je, kako bi se maksimalno zadržala anonimnost onih koji polažu maturu kako ne bi bilo pritiska niti utjecaja na moguće rezultate,

- Svima nam treba objektivno vrednovanje koje će doprinijeti da dođemo do sustava objektivnog ocjenjivanja da pritisci na učitelje, nastavnike i one koji ocjenjuju ispite više ne budu prisutni. - istaknuo je Fuchs.

Dodao je i da se od 2010. nije dogodilo da je netko radio bilo kakav pritisak na one koji ocjenjuju ispite u sklopu državne mature, a to su profesori srednjih škola koji, teoretski, mogu ocjenjivati test učenika kojemu su predavali a da to ne znaju.

- Do danas je negdje 350.000 učenika polagalo državnu maturu i koliko znam nije bilo nijednog problema s bilo kakvim pritiskom ili nečim vezanim uz žalbe u kontekstu otkrivanja identiteta. Bitno je da se identitet bilo kojeg učenika ne otkrije kako bi zaista sva djeca, bez obzira na to tko su im roditelji i kakvog su materijalnog statusa, bili u potpuno jednakim pozicijama. - istaknuo je ministar.

Dodao je kako se i ranijih godina događalo da su se djeca greškom potpisivala, otprilike 20 do 50 učenika godišnje, iako im se stalno ponavlja da to ne smiju, a ova generacija je još pisala i probnu maturu. Govoreći o konkretnom slučaju, podsjetio je da kad god se Ministarstvo umiješalo u rad NCVVO-a, to nije završilo dobro. Izrazio je uvjerenje da će maturantica željeni fakultet upisati na jesen. Maturantici Lauri Mikić poništen je cijeli ispit iz Hrvatskog jezika na državnoj maturi, bez prava na prigovor, jer se na esej potpisala punim imenom i prezimenom. Do polemike je došlo jer su učenici koji su predali prazan esej svejedno položili ispit iz tog predmeta, pa se govori kako je njoj trebao biti poništen samo esej. NCVVO pak tvrdi kako je razlika u tome što se potpisivanje računa kao neizlazak na ispit. Ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović objasnio je da se potpisivanjem krše pravila o polaganju jer učenik time odaje svoj identitet, a što dovodi u pitanje objektivnost ocjenjivanja.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Stranica 1 od 3