Prikazujem sadržaj po oznakama: predsjednik

Ljevičarski političar hrvatskih korijena Gabriel Borić postao je u nedjelju najmlađi predsjednik Čilea, pobijedivši u do kraja neizvjesnoj utrci kandidata krajnje desnice Josea Antonia Kasta, na izborima koji predstavljaju vrhunac rasta popularnosti progresivne ljevice u toj zemlji.

U središtu Santiaga njegovi su pristaše klicali, međusobno se grlili i mahali zastavama s Boricevim likom, kao i duginim zastavama LGBT skupina koje su podržale njegovu socijalno inkluzivnu politiku i planove za reviziju čileanskog tržišno orijentiranog ekonomskog modela.

Tijekom svog pobjedničkog govora Boric je najavio da će njegova vlada proširiti socijalna prava stanovništva, ali da će to napraviti na fiskalno odgovoran način i imajući na umu brigu za zdravlje ekonomije najvećeg svjetskog proizvođača bakra.

Također je rekao da će se suprotstaviti rudarskim projektima koji "uništavaju" prirodni okoliš, među kojima je i kontroverzni projekt Dominga vrijedan 2,5 milijarda dolara koji uključuje rudarenje željeza, bakra i zlata. "Uništavajući naš svijet uništavamo i sebe. Ne želimo više 'žrtvovanih zona', ne želimo projekte koji uništavaju našu zemlju, naše zajednice, i to naglašavamo u ovom slučaju koji je postao simboličan: Ne Domingi!", rekao je Boric. Taj bi projekt trebao biti pokrenut nedaleko od prirodnih rezervata oko 500 kilometara sjeverno od glavnog grada Santiaga.

Nakon više od 99 posto prebrojanih glasačkih listića, Borić (35), koji vodi lijevu koaliciju s Komunističkom strankom, imao je 55,86 posto glasova, u usporedbi s 44,14 posto koliko je dobio njegov rival, krajnji desničar Jose Antonio Kast, koji je priznao poraz.

"Upravo sam razgovarao s @gabrielboric i čestitao mu na njegovom velikom uspjehu", napisao je Kast na Twitteru. "Od danas, on je izabrani predsjednik Čilea i zaslužuje naše poštovanje i konstruktivnu suradnju. Čile uvijek na prvome mjestu", dodao je.

Prosvjedi 2019. godine bacili su svjetlo na ekonomske nejednakosti i izazvali službene izmjene ustava.

"Bit ću predsjednik svih Čileanaca bez obzira da li su glasali za mene ili nisu", izjavio je Borić u telefonskom razgovoru s predsjednikom Sebastianom Pinerom, koji odstupa s dužnosti u ožujku.

U najneizvjesnijoj utrci od povratka demokracije 1990., dvojica kandidata nudila su potpuno suprotne vizije budućnosti te zemlje.

Gabriel Borić, zastupnik od 2014., čelnik široke lijeve koalicije, predstavljao se kao kandidat koji će provesti promjene i politički nasljednik pokreta iz 2019. za više socijalne pravde u zemlji s najvećim nejednakostima unutar Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Kast je za sebe rekao da je kandidat "reda, pravde i sigurnosti" koji žali za vremenom vojne diktature Augusta Pinocheta.

Niti jedan ne pripada centrističkom političkom mainstreamu koji je vladao Čileom od ukidanja Pinochetove vojne diktature 1990. i obojica su posljednjih tjedana moderirali svoje stavove kako bi pridobili centrističke birače.

Borić, koji je pozornost javnosti privukao kao vođa studentskih prosvjeda 2011. za bolje i pristupačnije obrazovanje, napisao je u subotu u otvorenom pismu da će njegova vlada provesti promjene koje Čileanci traže od prosvjeda 2019. godine. Ti prosvjedi, koji su trajali mjesecima i povremeno postajali nasilni, potaknuli su službeni proces izmjena desetljećima starog čileanskog ustava, koji će se sljedeće godine suočiti s referendumom.

Borić se zauzima za veliku poreznu reformu po kojoj bi najbogatiji - jedan posto Čileanaca koji posjeduju 26,5 posto nacionalnog bogatstva, više sudjelovali u njegovu programu boljeg pristupa zdravstvu i školstvu te uspostave novog mirovinskog sustava koji je danas u cijelosti u privatnim rukama.

(Hina)

Čileanski ultradesničarski predsjednički kandidat Jose Antonio Kast i ljevičar Gabriel Borić djeluju izjednačeno uoči polariziranog drugog kruga izbora koji će se održati u nedjelju, prema anketama. Za Kasta, koji je u prvom krugu izbora 21. studenoga osvojio djelomičnu većinu, namjerava glasati 48,5 posto glasača, a za Borića 48,4 posto, pokazuje anketa koju je provela konzultantska grupa AtlasIntel među 2218 potencijalnih glasača.

Nešto više od 15 milijuna Čileanaca ima pravo glasa na izborima u nedjelju. U prvom krugu je Kast, konzervativni zastupnik, osvojio 27,9 posto glasova, a Borić 25,8 posto.

Prva istraživanja javnog mišljenja nakon prvog kruga davale su prednost ljevičarskom političaru i bivšem vođi studentskog pokreta Boriću za nekoliko bodova, no ta prednost istopila se u narednim danima.

Izbori, koji su u ovoj andskoj državi izazvali najviše podjela od povratka demokraciji 1990. godine, podijelili su glasače između onih koji traže promjenu čileanskog modela slobodnog tržišta i onih koji zahtijevaju snažniji odgovor na kriminal i imigraciju.

Kast, 55-godišnji otac devetero djece, pohvalio je neoliberalno "ekonomsko nasljeđe" bivšeg diktatora Augusta Pinocheta. Zbog njegovih iskrenih govora, općeg konzervativizma i ponekad ekscentričnih ideja, poput prijedloga da se izgradi jarak kako bi se suzbilo ilegalno useljavanje, često ga se uspoređuje s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i brazilskim predsjednikom Jairom Bolsonarom.

Ljevičarski zastupnik hrvatskog porijekla Gabriel Borić (35), koji je 2011. predvodio studentske prosvjede za bolji obrazovni sustav, obećao je da će odbaciti "laissez-faire" gospodarski model, jačati zaštitu okoliša i prava domorodaca. Općenito, on predstavlja značajan zaokret s dugogodišnjih konzervativnih prema centrističkim politikama.

Izbori dolaze dvije godine nakon ponekad nasilnih prosvjeda kojima su Čileanci zahtijevali unaprjeđenje životnih uvjeta. Prosvjedi su doprinijeli reformi ustava iz ere Pinocheta te su bili poligon za kandidaturu Borića.

(Hina)

Član Predsjedništva SDP -a Mišo Krstičević jedini je kandidat za predsjednika SDP -ova Županijjskog odbora na unutarstranačkim izborima u toj stranci koji će se održati 27. studenoga.

Krstičević je nedavno za Južni na pitanje hoće li istaknuti kandidaturu za predsjednika Županijskog odbora SDP -a kazao kako o toj odluci prvo želi unutar stranke razgovarati sa svojim kolegama, koji su u konačnici podržali njegovu kandidaturu.

Osim što je gradonačelnik grada Ploča, Krstičević je i kirurg u KBC -u Split, ali i čovjek kojega mnogi u SDP -u drže uvjerenim socijaldemokratom.

Mišo Krstičević na posljednjim je lokalnim izborima nosio SDP -ovu listu za Županijsku skupštinu. Njegova kandidatura za mjesto predsjednika Županijskog odbora SDP -a svakako je signal da će se u tom odboru konačno dogoditi promjene u načinu vođenja politika, promjene koje su se inače u toj stranci opterećenoj frakcijskim igrama godinama odgađale.

Za promjene politika u SDP -u svakako će biti vrlo važno tko će biti članovi Županijskog odbora i članovi Predsjedništva. Za članove Županijskog odbora valjano je 20 kandidatura dok su za članove predsjedništva pristigle tri kandidature. Podnijeli su ih Kristina Ćurčija, načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić i član GO SDP -a Dubrovnik Ivica Didić koji je inače trenutno jedini kandidat za predsjednika SDP -ova dubrovačkog odbora.