Prikazujem sadržaj po oznakama: pelješac

Petak, 03 Prosinac 2021 23:52

Zaboravljene sakralne perle Pelješca

Bio je to dan u kojem nam je za dobar izlet bila dovoljna odluka donesena u pet - šest minutnom ćakulanju uz jutarnju kavu, dan u kojem odabrasmo stonski đir. Ne onaj ustaljeni gradski, nego off - road, dan od tumaranja, namjerno detaljnije nedoplaniran jer nam takav donese pregršt dobrog raspoloženja i draž koju neizostavno donese nepredvidivost traganja. Dakle, izlet k srednjovjekovnim crkvicama kroz Stonsko polje i mrvicu dalje.

Đir krenu vrlo posebnom graditeljskom cjelinom, ipak nešto dalje od planiranog, pa se uputismo iz Stona k Ponikvama, u posjet jednoj od najstarijih peljeških ranoromaničkih crkvi, onoj svetog Jurja, za koju je arheolog Frano Radić napisao da je „najkasnije iz XII. stoljeća”, a lako je moguće i iz XI. stoljeća, iz doba prijelaza iz hrvatsko - bizantinskog u hrvatsko - romanički slog.

crkva svetog jurja 031221 tekstCrkva svetog Jurja; foto Nedim Meco

Očekivali smo prilazeći crkvici onu ambijentalnu magiju koju te zatajne srednjovjekovne bogomolje donesu sa sobom pa smo se prilično iznenadili ugledavši je u nepotpunom, okrnjenom joj prostornom kontekstu, ponad glavne ceste na samom ulasku u Sparagoviće.

Ipak, usprkos vremenu crkvica je ostala graditeljski kontinuum i primjer graditeljske estetike skromnosti, čisti podsjetnik na vrijeme u kojem je mjera stvari čovjek, a Igor Fisković, u svom radu „Tri srednjovjekovne crkvice na Pelješcu” (1972.), zasigurno donosi o ovom posebnom kuriozumu pelješkog srednjovjekovlja dovoljno podataka za one ljubopitnije. Nekako se nadamo se da će i ovaj tekst biti povod za posjet nizu tih zaboravljenih sakralnih perli Pelješca i izazvati onaj osjećaj kad, stajući pred jednim od takvih zdanja, spoznaš da je ono malo zapravo dosta i k tomu još začudno.

Potom se vratismo k Stonu i parkirasmo negdje u polju. Crkva koju smo planirali posjetiti je i obnovljena predromanička crkva svetog Mihajla, po novijim povijesnim vrelima datirana od 9. do 12. stoljeća. Iz polja joj se pješački prilazi dijelom starim Napoleonovim putem pa se, dalje od nje, može uz lagani „hiking” nastaviti k Ponikvama.

crkva svetog mihajla 031221 tekstCrkva svetog Mihajla; foto Nedim Meco

Očito je, kad dosegnete vrh Sv. Mihajla, a kojeg se još naziva i vrh Gradac, da se već na prvi pogled može otkriti slojevitost i kontinuitet gradnje na samom lokalitetu, kako onomastički tako i po zatečenim graditeljskim ostacima te se pretpostavlja kako je nastala u sklopu ziđa kasnoantičkog castruma.

Pri samom dolasku nađete se impresionirani tom oblikovnom posturom crkve i ne baš čestim dimenzijama visine koju naglašavaju lučno završene niše raščlanjujući površinu vanjskih zidova i istaknutim finim, čipkastim tranzenama i prozorskim okvirima u pročelju crkve.

Nažalost zidno slikarstvo, koje je u više navrata i restaurirano, a koje ovu crkvu dodatno čini posebnom nismo uspjeli vidjeti s obzirom da je bila zatvorena. U neposrednoj blizini nalaze se i ostatci recentnijeg crkvenog sklopa i samostanske zgrade. I na kraju, prije odlaska s Gradca, treba se svakako prošetati prema jugoistoku i baciti pogled na solanu gdje predlažem da jednostavno zastanete u trenutku.

Nemalo ispod sv. Mihajla, uz makadamski put prema polju, ostanete opet zatečeni jednim osobenim, nažalost ruševnim, zdanjem kapele Presvetog Trojstva.

kapela presvetog trojstva 031221 tekstKapela Presvetog Trojstva; foto Nedim Meco

Ipak u odnosu na crkvu sv. Mihajla, koja joj je čak i u neposrednoj blizini, kapela je vrlo oblikovno simplificirana te se kao takva nametnu za ponovno otkrivanje upravo po toj svojoj skromnoj ezoteričnoj pojavnosti.

kapela svetog andrije 031221 tekstKapelica svetog Andrije; foto Nedim Meco

Potom lagano lutajući poljem krenusmo do ostataka kapelice svetog Andrije, koja datira u 15. stoljeće. Smještaj same kapelice nas najprije vraća u vrijeme antike, obzirom je Stonsko polje jedno od područja priobalne Hrvatske za koje postoje znanstveni radovi koji se odnose na antičku limitaciju polja, odnosno antičku podjelu zemljišta, pa se tako za samu crkvicu smatra da je smještena u središtu, umbilicusu, antičke podjele Stonskog polja. Isto tako, s obzirom da je smještena na pravcu glavne antičke prometnice „cardo” prema poluotoku, pretpostavlja se kako je mogla služiti i kao zaštita putnicima, pa eto, ako vas kojim slučajem u lutanju poljem iznenadi koja kap dažda ili pak zadesi „bura tmurnih ura” mjesto za skriti se, dakle, znate.

I dalje u laganom điru tragom antike pa do ranog srednjeg vijeka nismo izostavili posjet ostatcima crkve Marije Mandaljene na Gorici od koje su danas vidljivi samo vrlo oskudni obrisi dijelova ziđa pravokutnog korpusa bazilike s apsidom te se smatra kako je taj slojeviti graditeljski kompleks bio i prva stonska katedrala.

crkva marije mandaljene 031221 tekstCrkva Marije Mandaljene; foto Nedim Meco

Crkva je kroz stoljeća zasigurno više puta dograđivana te se pretpostavlja kako seže još u 6. stoljeće, a moguće da je bila podignuta i na ostacima ville rustice.

zvona crkve gospeodluzina 031221 tekstCrkva Gospe od Lužina; foto Nedim Meco

Naš đir tako je završio u pogledu na zvona romaničke crkve Gospe od Lužina, a vaš pohod u istraživanje preostalog mnoštva crkvica Stonskog polja i nad njim može početi. Neka bude poseban, ne sumnjamo s obzirom na obilje preostalih zanimljivosti u polju, a detalje s našeg obilaska možete pogledati još i u fotogaleriji u prilogu.

Objavljeno u ESPRESSO
Petak, 26 Studeni 2021 20:16

Novo veliko arheološko otkriće na Pelješcu

Izuzetno bogati grobovi s višestrukim ukopima iz 4. st. pr. Kr. pronađeni su u Zakotorcu na poluotoku Pelješcu, tijekom istraživanja jedne od grobnica uz prapovijesne gomile. U istraživanjima provedenima u drugoj polovici listopada ove godine, sudjelovao je i voditelj dubrovačkog Arheološkog muzeja dr.sc. Domagoj Perkić.

- Od nalaza posebno se izdvajaju oni koji vjerojatno pripadaju ženskim ukopima: pojedine brončane igle i fibule (spone), perle od jantara, stakla i bronce, kameni pršljenci ili pak neupitno muškim individuama: oružje (željezna koplja, noževi, čak možda i mačevi, trobridne brončane strjelice). Pojedine nalaze nije moguće vezati izravno uz pojedini spol kao što su grobni prilozi u smislu keramičkih posuda (u pravilu grčkog porijekla, kao najskuplje i najkvalitetnije posude tog vremena) te ukrasi za kosu i odjeću (spiralni ukrasi, tzv. Saltaleoni). – istaknuo je dr. sc. Domagoj Perkić.

Uz ovogodišnja istraživanja u Zakotorcu, nastavljena su i prošlogodišnja u Nakovani gdje se započelo s istraživanjima prapovijesnih kamenih gomila na brdu Zmijna, nasuprot impozantnog prapovijesnog gradinskog naselja i danas zvanog Grad.

- Prva od istraženih gomila devastirana je u ranijim razdobljima, moguće već u rimsko doba, nakon što su Rimljani osvojili ove krajeve, između 35. i 33. g. pr. Kr. Naime, u tom vremenu rimski vojskovođa Oktavijan (kasnije car August) kreće u konačno osvajanje Ilirika te u svom krvavom pohodu u potpunosti porobljava, među ostalim otoke Korčulu i Mljet, a vjerojatno i Pelješac. O tome saznajemo iz povijesnih izvora, najviše od rimskog pisca Apijana, koji opisuje Oktavijanove pohode i ratove u Iliriku. - rekao je dr. sc. Domagoj Perkić.

- Naravno, spomenute devastacije mogle su se dogoditi i nešto kasnije, no zasigurno prije puno vremena. To se može zaključiti iz tzv. kulturnih slojeva koji su se tijekom višestoljetnog razdoblja ponovno stabilizirali i na površini ništa nije upućivalo na devastaciju. Također, bitna je i danas živa tradicija kod lokalnog stanovništva, koji paze na gomile znajući da se u njima nalaze grobovi i koji drže da im se može dogoditi strašna nesreća ukoliko ih oskvrnu. – naglasio je dr. sc. Perkić i dodao „kako se i pored utvrđenih devastacija na osnovu arheoloških nalaza koji su preostali u grobu, može pretpostaviti vrijeme izvornog pokopavanja, vjerojatno stanovnika s Grada, u 3. st. pr. Kr”.

domagoj perkic 261121dr. sc. Domagoj Perkić; foto DUM

O tome nam svjedoče pojedini ulomci helenističkih keramičkih posuda iz tog vremena te jedna gema kao kruna prstena. Geme su obično vrste poludragog kamena, u uporabi kao ukras (dio prstena, ogrlice, broša), amulet (štiti od uroka i bolesti) ili kao pečatnjak. Ukrasi su u pravilu urezani, no kod naše geme, zbog oštećenja taj urezani prikaz nije čitljiv. No, pored manjeg broja nalaza, za arheologe ne manje bitni su drugi momenti i ostaci. Tu se prije svega misli na ostatke grobnih konstrukcija i cijele kamene gomile unutar koje se nalazi grob. Utvrđeno je kako se ove gomile, specifičnog oblika (s tri rubna vijenca koja se prstenasto nastavljaju jedan na drugi i završavaju s centralnom grobnicom) u pravilu datiraju u kraj starijeg i mlađe željezno doba, dakle negdje od 5. do 1. st. pr. Kr. Na taj način, na širem prostoru brda Zmijna u Nakovani možemo pratiti pogrebne običaje i grobni, sveti prostor, kroz najmanje zadnja dva tisućljeća prije Krista. - kazao je dr. sc. Domagoj Perkić.

- Imamo uobičajene kamene gomile u razdoblju kasnog eneolitika i brončanog doba (kraj 3. i prva polovica 2. tisućljeća pr. Kr.), groblja na ravnom (van gomila) tijekom kasnog brončanog i ranog željeznog doba (druga polovica 2. tisućljeća i početci 1. tisućljeća pr. Kr.) te na kraju opet gomile, ali sada nešto drugačijeg, specifičnog oblika krajem starijeg i kroz mlađe željezno doba. – istaknuo je dr.sc. Perkić također rekavši kako „prostor Nakovane predstavlja izuzetno bitan prostor za buduća istraživanja, u svim domenama ljudske egzistencije”:
- Prostor gradine Grad kao mjesta gdje su živjeli, brdo Zmijna i drugi okolni prostor kao mjesto gdje su se pokopavali, te za sada najbolje istraženi prostor Spile Nakovana, gdje je bilo izvjesno svetište, za sada nepoznatim ritualima i štovanim božanstvima. - kazao je voditelj dubrovačkog Arheološkog muzeja dr.sc. Domagoj Perkić.

Istraživanja u Zakotorcu i Nakovani obavljena su u suradnji Centra za prapovijesna istraživanja iz Zagreba, Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za arheologiju i Dubrovačkih muzeja te uz potporu udruge Hrvatski dom iz Viganj i financijsku pomoć Općine Orebić. Uz dr.sc. Domagoja Perkića stručnu ekipu činili su i dr. sc. Hrvoje Potrebica, dr. sc. Marko Dizdar i Marta Kalebota uz neizostavnu logističku pomoć Ivana Pamića.

Kako izgledaju nalazišta na Pelješcu i dio pronađenih artefakata pogledajte u fotogaleriji u prilogu.

JP

Objavljeno u ESPRESSO

Početak radova na uređenju nove luke Perna te izgradnji zaobilaznice Orebića očekuje se krajem iduće turističke sezone. Luka Perna izravno će biti povezana s novom lukom Korčula na lokaciji Polačište, a realizacijom projekta obilaznice Orebića u konačnici će se riješiti veliki problem prometnih gužvi u samom centru tog pelješkog mjesta te poboljšati kvaliteta života stanovnika.

- Izgradnjom obilaznice Orebića državna cesta produžit će se do naselja Perna gdje će sa županijskom cestom tvoriti trokrako križanje i osigurati spoj s budućom trajektnom lukom Perna. Osim toga se omogućava razdvajanje tranzitnog i gradskog prometa i bitno poboljšava prometna protočnost i sigurnost. -kazao je za Južni načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.

Planirani rokovi završetka kompletnog uređenja su kraj 2024. i početak 2025. godine jer se radovi na uređenju luke, sukladno Studiji o utjecaju na okoliš, ne smiju vršiti tijekom turističke sezone.

Ančić o prjektu dalje govori:
- Zahvat je dio cjelovitog prometnog rješenja povezivanja Korčule i Pelješca. O tim se projektima govori već dugo godina i odavno su uvršteni u sve potrebne općinske i županijske prostorne planove. Projekt izgradnje luke Perna u Orebiću, koje je nositelj Županijska lučka uprava, već je dobio pravomoćnu građevinsku dozvolu. Nositelj izgradnje zaobilaznice Orebića su Hrvatske ceste i očekujemo da će ovih dana biti podnešen i zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, jer su sve pripremne radnje već obavljene. – pojasnio je načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.

Izgradnja luke u Perni, projekt je vrijedan oko 200 milijuna kuna i sufinancirat će se europskim sredstvima, kao i onima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, dok će Županijska lučka uprava za izgradnju zaobilaznice trebati osigurati oko 90 milijuna kuna.

- Nezahvalno je u ovom trenutku procjenjivati financijsku vrijednost radova, koja gotovo svakodnevno raste, obzirom na porast cijena materijala. - naglasio je ipak načelnik Ančić, dodajući kako Općina Orebić ne sudjeluje u pripremi i financiranju tih dvaju projekata.

Prema načelnikovim riječima, planirani rokovi završetka kompletnog uređenja su kraj 2024. i početak 2025. godine jer se radovi na uređenju luke, sukladno Studiji o utjecaju na okoliš, ne smiju vršiti tijekom turističke sezone, dok se zaobilaznica može raditi tijekom ljeta.

Na pitanje da prokomentira i neka negodovanja tamošnjeg stanovništva, a koja se u prvom redu odnose na devastaciju plaže Perna, načelnik Ančić je odgovorio:
- Znam za prigovore koji dolaze od Mjesnog odbora Kučište i članova Udruge Plavi zid, međutim, i oni moraju shvatiti da svako infrastrukturno uređenje donosi i nešto negativnoga, ali mislim da je ovdje ipak više pozitivnih stvari koje dobijamo uređenjem luke i pristupnih cesta. – rekao je načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.

Kako bi trebala izgledati nova luka Perna možete vidjeti u fotoprilogu.

Objavljeno u S JUGA

Korčuli i Pelješcu narednih pet godina prijeti apsolutni kolaps zdravstvenog sustava. - upozorila je vijećnica Nove ljevice Igra Kovačević Šain i dok je ona opisala kakvo je stanje zdravstvene skrbi na otoku Korčuli i poluotoku Pelješcu, župan Nikola Dobroslavić smatra kako ono nije obojano crnim bojama.

- Mi imamo šest doktora koji rade iz mirovine, a sljedeću godinu u mirovinu odlaze psihijatrica i tri doktora opće medicine i magistra biokemije, čime gubimo laboratorij u gradu Korčuli. U narednih pet godina tri četvrtine specijalista odlazi u mirovinu i pola doktora opće medicine. - upozorila je Kovačević Šain, naglasivši kako je na cijeloj Korčuli i Pelješcu tek jedan ginekolog koji je odavno ispunio uvjete za mirovinu.

NA KORČULI JEDAN GINEKOLOG I JEDNA PEDIJATRICA

Postoji jedan ginekolog na cijelom otoku koji zbrinjava pacijentice od Vele Luke do Stona i već tri godine radi uz posebnu dozvolu ministarstva jer je odavno ispunio uvjete za mirovinu. - rekla je Kovačević Šain, upozorivši da ni pedijatara nema više od jednoga.

- Na čitavom otoku radi jedna pedijatrica. Žene koje porod zatekne na otoku vozilom hitne pomoći upućuju se u Dubrovnik. S njima se vozi primalja koja po zakonu to ne bi ni smjela, a ta je primalja prije dvije godine ispunila uvjete za mirovinu dok rješenje za zamjenu nemamo. - rekla je Kovačević Šain.

Ispostava hitne medicinske pomoći, nastavila je Kovačević Šaon, u skladu sa zakonom moraju imati zaposlenog barem jednog specijalistu hitne medicine.

- Takvog na Korčuli i u Orebiću nema. U Orebiću hitna nema plaćene pripravnosti, općina plaća za vrijeme ljetnih mjeseci samo dnevnu pripravnost, noćne nema. Zimi, ukoliko hitna ide na intervenciju, vrata hitne su zatvorena. Grad Korčula s 5.600 stanovnika, koji pet mjeseci godišnje ima i do 15 tisuća turista, nema plaćenu pripravnost jer nije u mreži hitne medicine. Svaka hitna služba na otoku mora biti u mreži hitne medicine jer to je obveza župana da osigura i isposluje. Za otok ne može postojati nadstandard. - rekla je Kovačević Šain.

Naglasila je kako je hitna helikopterska služba od životne važnosti za stanovnike otoka.

- Nedavno je baš ovdje postavljeno pitanje koliko smo života spasili helikopterom, nedvojbeno mnogo. - rekla je Kovačević Šain te se osvrnula na dopis koji je 15. rujna ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Luka Lulić uputio svojim suradnicima.

- Citiram: „Ovim putem predlažem da u vašim dislociranim ispostavama, što je češće moguće, koristite hitnu helikoptersku službu za prijevoz hitnih pacijenata do bolničke zdravstvene ustanove. Na taj način, ne samo da bi se smanjilo vrijeme zbrinjavanja pacijenta, nego bi se značajno pridonijelo uštedi financijskih sredstava Zavodu za hitnu medicinu.” - navela je Kovačević Šain.

- Trošak pripravnosti tima košta 700 tisuća kuna, jedan let helikopterom 60 tisuća kuna, Korčula ih je samo prošle godine imala preko 200. Ovakvim menadžerskim vratolomijama županijskih kadrova zaista smo skršili zdravstveni sustav. - kazala je Kovačević Šain, koja je župana Dobroslavića pitala koje su konkretne mjere i rezultati za spas „ovo malo zdravstva što nam je ostalo na otoku”.

DOBROSLAVIĆ: IMAMO SITUACIJU DA LIJEČNIKA TEŠKO MOŽEMO DOBITI ČAK I U DUBROVAČKU BOLNICU

Župan Dobroslavić se složio da zdravstvo ima problema, naročito na otocima, ali je naglasio kako kolapsa zdravstva neće biti.

- Neće biti nikakvog kolapsa zdravstva. Mi osiguravamo liječnike barem u onoj mjeri u kojoj je nužno za funkcioniranje zdravstva na otocima i drugdje. Timovi hitne medicine imaju popunjen broj liječnika. To je u jednom trenu izgledalo kao nemoguća zadaća, međutim Zavod je to ostvario. Ostvarili smo hitnu helikoptersku medicinsku službu, a podsjećam da je to bila inicijativa ove Županije i na neki način uspjeh Županije. - rekao je Dobroslavić.

- U bliskoj budućnosti bit će osigurani i posebni brodovi za hitnu medicinu za otoke, konkretno jedan takav brod predviđen je i za naše otoke u Županiji. - kazao je Dobroslavić, osvrnuvši se na probleme s nedostacima liječnika.

- Imamo situaciju da liječnika teško možemo dobiti čak i u dubrovačku bolnicu. Sigurno da to nije lakše na otocima i poluotoku Pelješcu, ali još uvijek to osiguravamo. Točno da nekih specijalista nedostaje, ali povezivanjem video vezama liječnika opće medicine sa specijalistima u domovima zdravlja, bolnicama i KBC -ima, riješit će se dio problema. Zauzimamo se za to da svi imamo maksimalan broj liječnika, ali imamo i natječaje na koje se nitko ne javi. Osigurali smo i posebne pomoći zdravstvenim ustanovama za liječnike koji dolaze kod njih raditi, od pomoći stanovanja, za dežurstva, pripravnosti. Županija i Korčula sufinanciraju pripravnosti da ambulante ne bi bile zatvorene dok je medicinski tim na intervenciji. - rekao je Dobroslavić, naglasivši kako nije sve crno.

- Nije to baš tako obojeno crnim bojama kao što smo ovdje čuli. Što se tiče helikoptera jako je dobro da brzo mogu zbrinuti hitne slučajeve i ne bih toliko kudio ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu jer je rekao da se helikopteri maksimalno koriste jer ako helikopter dođe po hitnog pacijenta, tim hitne medicine ostaje na otoku. Svi razmišljamo na koji način najbolje osigurati zdravstvenu zaštitu što naši građani zaslužuju. S naše strane činimo sve da zdravstvena zaštita na otocima i svim dijelovima Županije bude što je moguće sličnija onoj koja se može dobiti u Dubrovniku. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Objavljeno u S JUGA

Otkako je krenula izgradnja Pelješkog mosta, govori se o njegovom gospodarskom značaju za Pelješac i Korčulu, između ostalog i kako će se izgradnja odraziti na cijene nekretnina. One bi na Pelješcu i Korčuli, prema očekivanjima stručnjaka, trebale rasti. Međutim, rijetko kada se u istom kontekstu spominju nekretnine u dolini Neretve. 

Dolina Neretve je ostajala dosad van procvata nekretninskog tržišta Dubrovnika i njegove okolice iako je riječ o istoj županiji. Odvojeni Neumom, županijsko središte Dubrovnik, u kojem cijene kvadrata diktiraju i cijene u njegovoj okolici, i dolina Neretve imali su ogroman nesrazmjer kada je riječ o vrijednosti nekretnina.

I dok se Pelješki most gradi, usporedba cijena kvadrata najbolje oslikava ovaj kontrast. Pregledom internetskih oglasnika može se zapaziti kako se u okolici Metkovića stanovi mogu pronaći i po cijeni kvadrata čak i manjoj od tisuću eura dok se u samom Metkoviću, drugom najvećem gradu Županije stanovi uglavnom nude po cijenama od tisuću eura po kvadratu. Tržište nekretnina nije ni razvijeno pa se tako na jednom od najvećih oglasnika trenutno u Metkoviću nude tek tri stana s istaknutom, i jedan bez istaknute cijene. Tako se nudi stan od 60 kvadrata za 60 tisuća eura, 82 kvadrata za 80.500 eura i stan od 54 kvadratna metra za 62 tisuće eura.

U Pločama, kao još jednom centru doline Neretve, i njegovoj okolici, iako je riječ o području uz morsku obalu, cijena kvadrata tek su nešto veće nego u Metkoviću. Tako se npr. u samim Pločama nudi stan od 80 kvadrata za 112 tisuća eura, ali i stan od 83 kvadrata za 85 tisuća eura. 

U Kominu se pak može pronaći apartman od 78 kvadrata za 62 tisuće eura, a novogradnja u Peračkom blatu od 52 kvadrata za 61 tisuću eura. 

U isto vrijeme u Dubrovniku se kvadrat nudi za trostruko i četverostruko veću cijenu, ovisno o poziciji. Naravno, jednak je omjer i kad je riječ o cijenama građevinskog zemljišta, no zadržat ćemo se na usporedbama cijena izgrađenih stambenih kvadrata s obzirom da su one najvažnije za stambeno zbrinjavanje.

Na Pelješcu cijene variraju ovisno o blizini mora, a i nisu ujednačene kao što je to na području Dubrovnika i okolice i u dolini Neretve. Tako se može naći i 120 kvadrata za 120 tisuća eura, ali primjerice i stančić u Sreseru od 27 kvadrata za 110 tisuća eura. Ipak cijene na Pelješcu, jednako kao i na Korčuli, uglavnom su i bez Pelješkog mosta već danas puno bliže cijenama kvadrata u Dubrovniku, u većini i jednake cijenama u bližoj okolici Dubrovnika. 

Pelješac i Korčula se prate u cijenama, a i njihovom raznolikošću i neujednačenosti. Navedimo i par primjera s otoka Korčule. Stan od 70 kvadrata u novogradnju u Korčuli košta 161 tisuću eura, 360 tisuća eura se s druge strane traži za novogradnju od 109 kvadrata u Prigradici. Čak 290 tisuća eura traži se za još jedan stan u Prigradici od 86 kvadrata. U centru Korčule moguće je trenutno kupiti stan od 63 kvadrata koji se nudi po cijeni od 210 tisuća eura. U Veloj Luci u ponudi je pak stan od 40 kvadrata za 80 tisuća eura, ali i npr. jedan od 69 kvadrata za 207 tisuća eura.

Nakon izgradnje Pelješkog mosta očekuje se kako cijene „top nekretnina” na Pelješcu i Korčuli, onih koje su vlasnici već ponudili po cijenama usporedivim s okolicom Dubrovnika, neće odveć rasti s obzirom da su već pri vrhuncu, ali se očekuje da će se više ujednačiti, odnosno da će rasti cijene nekretnina koje su sada jeftinije, a pri tome se misli na cijene po kvadratu u objektima u sličnom stanju i poziciji, ne naravno na cijene stanova u lošem stanju u odnosu na novogradnju i sl.

Što se tiče cijena u dolini Neretve, izgradnjom Pelješkog mosta također se očekuje rast, no zasad neće biti velik. Interes je naime za nekretnine u dolini Neretve također počeo rasti, pa i interes drugih državljana Europske unije. U odnosu na dosadašnje cijene skok bi mogao biti tek za 200 do 300 eura po kvadrata. Prosječna cijena stana u dolini Neretve na boljim pozicijama, prema predviđanjima stručnjaka za nekretnine, neće padati ispod 1400 eura po kvadratu.

Za Južni su o ovoj temi govorili i trgovci nekretninama o čemu možete čitati OVDJE.

Objavljeno u S JUGA

VREMENSKA PROGNOZA DHMZ -A ZA SEDAM DANA

NERETVA - PODRUČJE OKO METKOVIĆA

metkovic prognoza 041021

 

NERETVA - PODRUČJE OKO PLOČA

ploce prognoza 041021

 

PELJEŠAC

peljesac prognoza 041021

 

KORČULA

korcula prognoza 041021

 

DUBROVNIK I OKOLICA

dubrovnik prognoza 041021

 

KONAVLE

konavle prognoza 041021

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

Objavljeno u S JUGA
Stranica 9 od 9