Prikazujem sadržaj po oznakama: pelješac

Viganj na poluotoku Pelješcu nadaleko je poznat windsurferima i kiterima, a kako izgleda jedan dan u Pelješkom kanalu kada se njih stotinjak uputi uhvatiti dobar vjetar donosimo u spektakularnoj fotogaleriji u kojoj je autor zračnih snimki Damir Zurub.

Objavljeno u ESPRESSO
Nedjelja, 07 Kolovoz 2022 17:48

Pelješki načelnici o spajanju općina

Načelnici peljeških općina jednoglasno su protiv administrativnog povezivanja jedinica lokalne samouprave, dok pozdravljaju funkcionalno povezivanje koje, kažu, na Pelješcu odavno i postoji. Podsjetimo, hrvatska Vlada donijela je odluku o dodjeli potpora općinama koje su odluče na takozvano funkcionalno povezivanje, a podržavat će i administrativno spajanje općina.

- U svakom slučaju pozdravljamo najavljeno funkcionalno povezivanje općina, po kojem principu mi već odavno i radimo. Na razini Pelješca dogovaramo odvoz smeća, opskrbu vodom, te zajedničko rješavanje nekih drugih komunalnih i infrastrukturnih projekata. – rekao je načelnik Općine Ston Vedran Antunica.

ston070822Ston, foto: Dario Skurić

Ističući kako ne vidi smisao u administrativnom povezivanju Antunica je rekao:
- Od kad je izašla iz sastava Općine Ston, Janjina je napravila deset puta više nego dok su bili pod našom općinom. Smiješno je uopće i govoriti o administrativnom spajanju, bez određenih promjena u ovlastima. – smatra stonski načelnik.

- Općina Janjina je najbolji primjer kad govorimo o spajanju i razvoju. Naime, dok smo bili u sastavu Općine Ston i nismo bili decentralizirani iz stonskog općinskog proračuna nismo dobijali gotovo ništa. Formiranjem općine mi svake godine imamo milijune kuna investicija, a da smo bili pod općinama Ston ili Orebić teško da bi te investicije dolazile do rubnih dijelova budući da centar općine uvijek ima prioritet. Administrativno povezivanje ne bi donijelo dobro malim općinama koje su samoodržive. Tako već dvije godine Općina Janjina nije dobila ni kunu iz državnog proračuna za pomoć, jer možemo samostalno funkcionirati. - govori načelnik Općine Janjina Vlatko Mratović.

janjina070822Janjina, foto: Miro Dežulović/Općina Janjina

- Ne vidim ni velike financijske koristi od povezivanja jer bi u tom slučaju svi zaposlenici izuzev načelnika po zakonu bili zadržani i preusmjereni na druga radna mjesta u jedinici lokalne samouprave. Ušteda bi bila samo na plaći načelnika, a vjerojatno bi i se i to izgubilo jer bi se zbog povećanog obima posla u većoj općini moralo i dodatno zapošljavati. U Općini Janjina nema zamjenika načelnika, vijećnici i predsjednik Općinskog vijeća su volonteri. Osim redovitog posla mi u Općini mještanima smo na usluzi i za druge stvari od fotokopiranja do izrade različitih ugovora, za sve dolaze k nama, mi smo „Katica za sve“. – rekao je načelnik Općine Janjina Vlatko Mratović.

Potvrdio je kako od osnutka funkcionano djeluju u prvom redu u predškolskom odgoju s Općinom Orebić jer orebićki vrtić ima ispostavu u Janjini, a vidi i mogućnost određenog zajedničkog komunalnog djelovanja.

Da nema smisla administrativno povezivanja smatra i načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić koji je također naglasio višegodišnju funkcionalnu povezanost peljeških općina.

orebic070822Orebić, foto: Ante Čizmić / CROPIX

- Zajednički su nam problemi pitanje vodoopskrbe, medicinske skrbi, prometne povezanosti i mnogi drugi. O tome razgovaramo i dogovaramo se te mogu slobodno reći da pelješke općine već godinama funkcioniraju kao jedno tijelo. Potrebe naših općina se izrazito isprepliću, ali svaka ima i svoje specifičnosti koje opravdavaju njihovo postojanje. Tako npr. Općina Trpanj od kad se izdvojila od Općine Orebić svakako je opravdala svoje postojanje. Imaju novu pristupnu cestu prema državnoj cesti, postavili su cjevodod za kanalizaciju, uredili luke i puno toga što se ne bi sigurno riješilo da je Trpanj ostao u sastavu Općine Orebić. – rekao je načelnik Ančić.

Njegove riječi potvrđuje i trpanjski načelnik Jakša Franković koji kaže kako je Općina Trpanj od osamostaljenja u svibnju 1997. godine učinila dosta po pitanju društvene i komunalne infrastrukture.

trpanj070822Trpanj, foto: Općina Trpanj

- Ne bismo se ni izdvajali da se želimo ponovno administrativno povezivati. Svakako sam protiv administrativnog povezivanja jer primjerice mi u Trpnju najbolje znamo što je potrebno za naša mjesta i puno se toga ne bi napravilo da smo ostali u sastavu Općine Orebić. Od 1997. godine učinili smo značajan iskorak po svim pitanjima komunalne i društvene infrastrukture i rješavamo sve što od nas traži Zakon o lokalnoj samoupravi. – rekao je Franković te naglasio:

- Svakako bi o pitanju povezivanja odlučivali građani putem referenduma. Trpanjci su se referendumom odlučili na administrativno odvajanje od Općine Orebić, tako da će se referendum morati raspisati i u slučaju bilo kakvog spajanja i povezivanja. No, za sada ne vidim tu mogućnost. - kazao je Jakša Franković.

Dodao je i kako Općina Trpanj od svoj osnutka 1997. godine funkcionalno surađuje s Općinom Orebić po pitanju predškolskog odgoja.

- Kad smo ustrojeni kao općina, smatrali smo da nema potrebe se izdvajati iz Dječjeg vrtića Orebić tako da trpanjski dječji vrtić djeluje pri toj instituciji kojoj je Općina Orebić osnivač, a mi smo sufinancijeri. S Orebićem zajednički gospodarimo otpadom, a s Gradom Dubrovnikom smo dogovorili otvaranje podružnice Dubrovačkih knjižnica u Trpnju, koja djeluje dosta uspješno. – rekao je Franković.

Objavljeno u S JUGA

Zahvati na lučkoj infrastrukturi na području poluotoka Pelješca iznimno su važni za taj kraj. Kad su u pitanju projekti rekonstrukcije lučke infrastrukture u Trpnju, Dubi Pelješkoj i Dračama, župan Dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić, ističe kako su sva tri projekta praktički završeni.

- Čekaju se uporabne dozvole i one će biti spremne. To su jako važni objekti za Pelješac, posebno za Trpanj i Janjinu. - kazao je župan i osvrnuo se na radove u Dubi Pelješkoj.

- Posebno bih istaknuo investiciju u lukobran u Dubi Pelješkoj gdje smo zahvalni tamošnjim stanovnicima povratnicima iz Amerike što su potaknuli investiciju izdvajajući znatan iznos sredstava za lukobran, gdje smo se i mi spremno uključili i taj projekt financijski zaokružili. Inače, vrlo skoro ćemo građanima staviti na raspolaganje sva tri lučka objekta. - kazao je dubrovačko – neretvanski župan Nikola Dobroslavić.

JP

Objavljeno u S JUGA

Četiri slabija potresa zabilježena su u subotu navečer s epicentrom u akvatoriju kod otoka Hvara, pri čemu je najjači bio magnitude 2,9 po Richteru, objavila je Seizmološka služba RH. Potresi su se osjetili na području cijelog otoka Korčule i dijelu Pelješca. Prvi je bio i najjači, magnitude 2,9 po Richteru, a mogao osjetiti i na dijelu Mljeta i Lastovu.

Ostali su imali magnitude od 1,5 do 1,8 po Richteru. Potresi su se dogodilinu razmaku od pola sata, odnosno od 21 sat i 8 minuta do 21:38 sati, objavila je državna seizmološka služba.

dm

Objavljeno u S JUGA
Ponedjeljak, 09 Svibanj 2022 21:15

Festival pomorskih kapetana na Pelješcu

Festivalska sezona na Pelješcu otvara se atraktivnom pričom o pelješkoj pomorskoj tradiciji. Festival kapetana od 15. svibnja do 15. lipnja kreće iz Orebića i širi čitavim poluotokom.
 
Tura Orebićem uz kostimirane vodiče, izložba „Moda Pelješke rivijere kroz 19. stoljeće“ u  čitaonici orebićkog Pomorskog muzeja, klapske večeri, zanimljive predstave – dio je bogatog programa prvog ovogodišnjeg festivala u mjestu poznatom po kapetanima i jedinstvenim kortama, prostranim dvorištima s mediteranskim i egzotičnim biljem kojeg su pomorci donosili s putovanja.
 
- Uključilo se i pedesetak peljeških restorana, vinarija i školjkara. Sve one koji posjete Pelješac u vrijeme održavanja naših festivala očekuju vrhunska vina i fina jela po promotivnim cijenama. Vina će se u vinarijama prodavati uz popust od 20 posto, a nudit će se i dva  kapetanska menija u restoranima po cijeni od 150 i 230 kuna. - ističe Mladen Đeldum, novi direktor TZ općine Orebić.
 
Festival kapetana vratit će vas u zlatno doba poluotoka, kada je Pelješac bio jedno od pomorskih središta ovog dijela Mediterana. Brodovi su pozdravljali zvukom sirene i to bez obzira na zastavu koju su nosili. Mještani Orebića i okolnih mjesta vraćali su im pozdrave, mahali su plahtama s obale, zvonila su zvona na Franjevačkom samostanu Gospe od Anđela i pucalo se iz topa s današnje zgrade Pomorskog muzeja.
 
U Orebiću je 1865. osnovano Pelješko pomorsko društvo (Associazzione Marittima di Sabioncello), a 1875. i brodogradilište Archiduca Rudolfo. Na vrhuncu slave područje Pelješke rivijere brojilo je 2.000 pomoraca, 250 kapetana te 90 jedrenjaka ukupne tonaže 45.000 tona. Pelješki pomorci bili su poznati i po herojskim podvizima na svojim plovidbama zbog kojih su dobili brojna odlikovanja, a gotovo da nije bilo kuće koja nije dala barem jednog kapetana. Stoga je Pelješac i danas poznat kao kolijevka kapetana, ali i plavca malog.

JP

Objavljeno u ESPRESSO

Alkoholizirani 51 –godišnjak koji je zaustavljen 31. ožujka na Pelješcu jedan je u nizu pokazatelja da imamo preblage zakonske odredbe za kažnjavanje idiota za volanom. Naime spomenuti je zaustavljen mrtav pijan s 1,92 „promila”, a već otprije zaslužio je dvije pravomoćne sudske presude zbog istog prekršaja u posljednje dvije godine. Problem je upravo u tome što je riječ o „prekršajima”, a ne kaznenom djelu, jer u Hrvatskoj niti jedan političar nema hrabrosti izmijeniti zakonske odredbe pa da se svako pijanstvo za volanom karakterizira kao kazneno djelo. Nema hrabrosti jer živimo u društvu u kojem je alkoholiziranost za volanom društveno prihvatljiva.

Uglavnom, 51 – godišnjak je nakratko uhićen i uz optužni prijedlog odveden na Općinski sud u Dubrovniku gdje je kažnjen novčanom kaznom od 20 tisuća kuna uz jednogodišnju zabranu upravljanja vozilima B kategorije.

Za koji dan će vjerojatno ponovo sjesti za volanom, ponovo pijan, jer je sasvim jasno da kazne ovakve vrste za takve ne znače ništa, ali da danas čuči u zatvorskoj ćeliji na prometnicama bi bila jedna budala manje.

Objavljeno u S JUGA

Nakon što je Policijskoj postaji Ston u srijedu, 23. ožujka 33 -godišnjak prijavio kako mu je nepoznata osoba u razdoblju od 19. do 23. ožujka u vinogradu na njegovoj privatnoj parceli u Kuni Pelješkoj posjekla 700 komada stabala vinove loze sorte „Rukatac“, starosti oko 40 godina, policija je provela kriminalističko istraživanje.

Utvrđeno je kako je navedeno kazneno djelo počinio 37 -godišnjak, koji je obiteljski povezan s oštećenim, na način da je motornom pilom posjekao stabla vinove loze revoltiran odlukom o ostavštini istih, oštetivši vlasnika za iznos od 55 tisuća kuna.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo oštećenja tuđe stvari policija je protiv osumnjičenog podnijela kaznenu prijavu.

JP

Objavljeno u S JUGA

Vozač iz Crne Gore, 26 – godišnjak, dobro će zapamtiti vožnju u pijanom stanju po Pelješcu, ako se s izmjerenih 1,98 „promila” uopće ičega sjeća, a toliko mu je izmjereno prilikom kontrole prometa što je ujedno i najveća koncentracija alkohola zabilježena na prometnicama pod kontrolom Policijske uprave dubrovačko – neretvanske protekli tjedan.

Mladi Crnogorac zaustavljen je u Dračama u ranim jutarnjima satima u subotu te kažnjen s 10.500 kuna kazne i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije na području RH.

Najveća novčana kazna protekli tjedan u iznosu od 22.500 kuna izrečena je 51 -godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka koji je u četvrtak, 3. ožujka, nešto iza ponoći, zaustavljen tijekom redovne prometne kontrole u Komolcu. Utvrđeno je da upravlja osobnim vozilom kojem je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana. Također, vozač se odbio podvrgnuti preliminarnom testiranju na opojna sredstva u organizmu te je odbio i uzimanje krvi i urina radi analize. Osim toga, kod njega je pronađena i manja količina marihuane koja je uz potvrdu oduzeta.

Vozač je isključen iz prometa te mu je zbog počinjenih prekršaja izdan prekršajni nalog na gore spomenuti novčani iznos. Osim toga, izrečena mu je i tromjesečna zabrana upravljanja vozilima B kategorije.

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježene su dvije prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u kojima su tri osobe lakše ozlijeđene, dok teže ozlijeđenih osoba nije bilo. S materijalnom štetom zabilježeno je sedam prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 462 represivne mjere od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te su tako 224 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 63 mjere poduzete su prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 13 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 8 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 37 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja.

JP

Objavljeno u S JUGA

Saborski zastupnici, i vladajući i oporbeni, podržali su u srijedu konačni prijedlog Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, istaknuvši značaj prometne povezanosti otoka s kopnom radi unaprjeđenja uvjeta života i boljega gospodarskog razvoja.

Predstavljajući u Hrvatskom saboru prijedlog zakona, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver istaknuo je kako je cilj tog zakona trajna povezanost otoka s kopnom i naseljenih otoka međusobno te povećanje postojećih i uvođenje novih linija radi bolje mobilnosti, bržeg prijevoza, ujednačenog razvoja županija i boljih uvjeta života na otocima.

Istaknuvši da je taj zakon još jedan iskorak u boljem prometnom povezivanju otoka, Branko Bačić (Klub HDZ) je istaknuo da je riječ o 51 državnoj liniji (trajektna, klasična brodska ili brzobrodska) te da se u tom pomorskom prometu podrazumijeva oko 14 milijuna putnika i 3,5 milijuna vozila.

Naveo je i kako za odvijanje pomorskog prometa država godišnje iz proračuna izdvaja oko 315 milijuna kuna.

Podsjetivši da Jadrolinija ove godine slavi 70 godina od osnivanja, Bačić je istaknuo da je ona u posljednjih 15 godina napravila ogroman iskorak u nabavi boljih i bržih brodova te pomlađivanju flote. Uz to, i privatni brodari su se, uz Jadroliniju, okrenuli brzom brodskom prometu i nabavi katamarana što je dovelo do još boljeg i kvalitetnijeg povezivanja otoka.

Bačić je poručio i da Pelješac, iako dobiva most, treba ostati u statusu otoka koji sad ima, „jer ako su otoci Pag, Krk, Murter i Čiovo ne vidim razlog zašto to ne bi bio i Pelješac”, kazao je Bačić. Drži i kako i još neko vrijeme treba ostaviti trajektnu liniju Trpanj - Ploče s obzirom da su stanovnici Pelješca i Trpnja s Pločama povezani gospodarski, ali i po pitanju školovanja djece i sl.

Navodeći da će podržati prijedlog zakona Arsen Bauk (Klub SDP) rekao je kako, što se tiče prava na povlašteni ili besplatni prijevoz, ima dilemu oko prebivališta kao osnove za ostvarivanje prava.

Smatra da bi bilo životnije i logičnije da je boravište osnova za ostvarivanje prava jer, ako netko ima prebivalište na otoku a boravište npr. u Belom Manastiru, u Osijeku ili bilo gdje drugdje, onda dok mu traje tamo boravište - nije logično da ima povlasticu. S druge strane, ako neka osoba ima prebivalište u Osijeku ili negdje drugdje a boravište na otoku, onda je, smatra, logično da ima pravo na povlašteni prijevoz.

Bauk je rekao i kako ne vidi razlog da osoba s otoka koja jednom godišnje ide na kopno ima povlasticu, a osoba s kopna koja svakodnevno zbog posla ide na otok nema povlasticu, čak ni na broj putovanja.

dm/Hina

Objavljeno u GLOBAL
Petak, 03 Prosinac 2021 23:52

Zaboravljene sakralne perle Pelješca

Bio je to dan u kojem nam je za dobar izlet bila dovoljna odluka donesena u pet - šest minutnom ćakulanju uz jutarnju kavu, dan u kojem odabrasmo stonski đir. Ne onaj ustaljeni gradski, nego off - road, dan od tumaranja, namjerno detaljnije nedoplaniran jer nam takav donese pregršt dobrog raspoloženja i draž koju neizostavno donese nepredvidivost traganja. Dakle, izlet k srednjovjekovnim crkvicama kroz Stonsko polje i mrvicu dalje.

Đir krenu vrlo posebnom graditeljskom cjelinom, ipak nešto dalje od planiranog, pa se uputismo iz Stona k Ponikvama, u posjet jednoj od najstarijih peljeških ranoromaničkih crkvi, onoj svetog Jurja, za koju je arheolog Frano Radić napisao da je „najkasnije iz XII. stoljeća”, a lako je moguće i iz XI. stoljeća, iz doba prijelaza iz hrvatsko - bizantinskog u hrvatsko - romanički slog.

crkva svetog jurja 031221 tekstCrkva svetog Jurja; foto Nedim Meco

Očekivali smo prilazeći crkvici onu ambijentalnu magiju koju te zatajne srednjovjekovne bogomolje donesu sa sobom pa smo se prilično iznenadili ugledavši je u nepotpunom, okrnjenom joj prostornom kontekstu, ponad glavne ceste na samom ulasku u Sparagoviće.

Ipak, usprkos vremenu crkvica je ostala graditeljski kontinuum i primjer graditeljske estetike skromnosti, čisti podsjetnik na vrijeme u kojem je mjera stvari čovjek, a Igor Fisković, u svom radu „Tri srednjovjekovne crkvice na Pelješcu” (1972.), zasigurno donosi o ovom posebnom kuriozumu pelješkog srednjovjekovlja dovoljno podataka za one ljubopitnije. Nekako se nadamo se da će i ovaj tekst biti povod za posjet nizu tih zaboravljenih sakralnih perli Pelješca i izazvati onaj osjećaj kad, stajući pred jednim od takvih zdanja, spoznaš da je ono malo zapravo dosta i k tomu još začudno.

Potom se vratismo k Stonu i parkirasmo negdje u polju. Crkva koju smo planirali posjetiti je i obnovljena predromanička crkva svetog Mihajla, po novijim povijesnim vrelima datirana od 9. do 12. stoljeća. Iz polja joj se pješački prilazi dijelom starim Napoleonovim putem pa se, dalje od nje, može uz lagani „hiking” nastaviti k Ponikvama.

crkva svetog mihajla 031221 tekstCrkva svetog Mihajla; foto Nedim Meco

Očito je, kad dosegnete vrh Sv. Mihajla, a kojeg se još naziva i vrh Gradac, da se već na prvi pogled može otkriti slojevitost i kontinuitet gradnje na samom lokalitetu, kako onomastički tako i po zatečenim graditeljskim ostacima te se pretpostavlja kako je nastala u sklopu ziđa kasnoantičkog castruma.

Pri samom dolasku nađete se impresionirani tom oblikovnom posturom crkve i ne baš čestim dimenzijama visine koju naglašavaju lučno završene niše raščlanjujući površinu vanjskih zidova i istaknutim finim, čipkastim tranzenama i prozorskim okvirima u pročelju crkve.

Nažalost zidno slikarstvo, koje je u više navrata i restaurirano, a koje ovu crkvu dodatno čini posebnom nismo uspjeli vidjeti s obzirom da je bila zatvorena. U neposrednoj blizini nalaze se i ostatci recentnijeg crkvenog sklopa i samostanske zgrade. I na kraju, prije odlaska s Gradca, treba se svakako prošetati prema jugoistoku i baciti pogled na solanu gdje predlažem da jednostavno zastanete u trenutku.

Nemalo ispod sv. Mihajla, uz makadamski put prema polju, ostanete opet zatečeni jednim osobenim, nažalost ruševnim, zdanjem kapele Presvetog Trojstva.

kapela presvetog trojstva 031221 tekstKapela Presvetog Trojstva; foto Nedim Meco

Ipak u odnosu na crkvu sv. Mihajla, koja joj je čak i u neposrednoj blizini, kapela je vrlo oblikovno simplificirana te se kao takva nametnu za ponovno otkrivanje upravo po toj svojoj skromnoj ezoteričnoj pojavnosti.

kapela svetog andrije 031221 tekstKapelica svetog Andrije; foto Nedim Meco

Potom lagano lutajući poljem krenusmo do ostataka kapelice svetog Andrije, koja datira u 15. stoljeće. Smještaj same kapelice nas najprije vraća u vrijeme antike, obzirom je Stonsko polje jedno od područja priobalne Hrvatske za koje postoje znanstveni radovi koji se odnose na antičku limitaciju polja, odnosno antičku podjelu zemljišta, pa se tako za samu crkvicu smatra da je smještena u središtu, umbilicusu, antičke podjele Stonskog polja. Isto tako, s obzirom da je smještena na pravcu glavne antičke prometnice „cardo” prema poluotoku, pretpostavlja se kako je mogla služiti i kao zaštita putnicima, pa eto, ako vas kojim slučajem u lutanju poljem iznenadi koja kap dažda ili pak zadesi „bura tmurnih ura” mjesto za skriti se, dakle, znate.

I dalje u laganom điru tragom antike pa do ranog srednjeg vijeka nismo izostavili posjet ostatcima crkve Marije Mandaljene na Gorici od koje su danas vidljivi samo vrlo oskudni obrisi dijelova ziđa pravokutnog korpusa bazilike s apsidom te se smatra kako je taj slojeviti graditeljski kompleks bio i prva stonska katedrala.

crkva marije mandaljene 031221 tekstCrkva Marije Mandaljene; foto Nedim Meco

Crkva je kroz stoljeća zasigurno više puta dograđivana te se pretpostavlja kako seže još u 6. stoljeće, a moguće da je bila podignuta i na ostacima ville rustice.

zvona crkve gospeodluzina 031221 tekstCrkva Gospe od Lužina; foto Nedim Meco

Naš đir tako je završio u pogledu na zvona romaničke crkve Gospe od Lužina, a vaš pohod u istraživanje preostalog mnoštva crkvica Stonskog polja i nad njim može početi. Neka bude poseban, ne sumnjamo s obzirom na obilje preostalih zanimljivosti u polju, a detalje s našeg obilaska možete pogledati još i u fotogaleriji u prilogu.

Objavljeno u ESPRESSO