Prikazujem sadržaj po oznakama: marko milat

Većina jedinica lokalne samouprave nema reciklažna dvorišta, nema kompostana ni sortirnica, a ni Centar za gospodarenje otpadom nije izgrađen, ali općine i gradovi u Dubrovačko – neretvanskoj županiji jedna za drugom usvajaju nove odluke o načinu pružanja javne usluge skupljanja komunalnog otpada. Moraju tako, zakonski. Odluke su to koje bi trebale promijeniti način na koji još uvijek odlažemo otpad. Naglasak je na odvajanju, a onda i recikliranju. Ali...

Takvu je odluku na posljednjoj sjednici usvojilo i Gradsko vijeće Grada Korčule. Vijećnici, kojima, kao i građanima, nije jasno kako će taj novi „režim” funkcionirati, za direktora KTD Hober Marka Milata imali su puno pitanja.

VINKA LOZICA: IDEMO OBRNUTIM PUTEM

Iako je uvodno istaknula kako je apsolutno potrebno donijeti odluku o načinu pružanja javne usluga sakupljanja komunalnog otpada, vijećnici Vinki Lozici sporan je način na koji se u Korčuli pristupa novom „režimu” skupljanja otpada.

- Mi kao grad idemo obrnutim putem, prvo ćemo donijeti odluku o prikupljanju otpada pa ćemo onda stvoriti infrastrukturu pomoću koje ćemo pružiti uslugu kakvu smo propisali. - istaknula je Lozica.

Osvrnula se i na javnu raspravu o načinu skupljanja otpada u kojoj je sudjelovala inicijativa Podrži Korčulu.

- Drago mi je da ste kroz javnu raspravu prihvatili naše prijedloge za privatne iznajmljivače koji pružaju usluge u domaćinstvu. Oni su trebali spadati pod nekućanstva, što bi ih stavilo u isti rang s hotelima ili tvrtkama, a ovako će oni pola godine biti kućanstva, a pola nekućanstva. - rekla je Lozica te istaknula kako joj je sporna odredba prema kojoj je korisnik dužan odvojeno prikupljati biootpad i kompostirati ga u domaćinstvu.

- Zašto ljudima namećemo obvezu kompostiranja ako ne možemo pružiti uslugu prikupljana komposta, što da radimo s kompostom u domaćinstvima koja nemaju vrt ili okućnicu. - pitala je Lozica.

IVAN ŠALE: TKO ĆE I KAKO NADZIRATI GRAĐEVINARE?
IVANA FILIPPI: SPREMNICI OD 120 LITARA SU PREVELIKI

Vijećnik Ivan Šale pitao je tko i kako će nadzirati gradilišta i način na koji zbrinjavaju otpad.

- Ključnu će ulogu imati komunalni redari i neće im biti jednostavno, a bit će vaša desna ruka u Hoberu. Veliki su problem i gradilišta na kojima rade razne tvrtke iz Hrvatske i iza sebe ostavljaju sve i svašta pa se u kontejnerima znalo naći šuta, matuna, svega i tu ćete morati s komunalcima obaviti jako dobru kooordinaciju. - smatra Šale.

hober odlagaliste 010423 1 minOdlagalište građevinskoh materijala Hober. Foto: Duje Klarić / CROPIX

Vijećnica Ivana Filippi pitala je zašto spremnici za miješani otpad nisu zapremine manje od 120 litara.

- Miješani otpad ne može se dugo držati i čini mi se da su spremnici od 120 litara nepotrebni jer je to jedino smeće koje se usmrdi i ne može se držati u kući i blizu kuće. - rekla je Fillipi i pitala hoće li se zapremina kanti za miješani otpad smanjiti.

ANDRIJA FABRIS: NE MOŽE SE OTPAD ODVOZITI LJETI JEDNOM TJEDNO

Nakon što je Andrija Fabris problematizirao učestalost odvoza otpada i upozorio kako su te potrebe ljeti puno veće nego zimi, dodavši kako bi se po novoj odluci otpad trebao odvoziti tek jednom tjedno, direktor Hobera odgovorio mu je kako Zakon o gospodarenju otpadom propisuje minimalnu učestalost odvoza te da je zbog toga to uvršteno u odluku te je pojasnio:

- Sigurno je da će to biti više od minimalne učestalosti i za miješani i reciklirani komunalni otpad, ali odlukom je propisana najmanja učestalost, a ne najveća. Kasnije ćemo cjenikom, kojega moramo donijeti, propisati učestalost odvoza. - rekao je Milat.

Da se u primjeni odluke ide obrnutim redosljedom potvrdio je i direktor KTD -a Hober Marko Milat. Odgovarajući na pitanja vijećnika kazao je kako je pred Hoberom veliki posao.

- Bit će problema, imaju ih i puno jače sredine i tvrtke poput Zagreba i njihova Holdinga s kojim se mi ne možemo ni financijski ni organizacijski uspoređivati. Za razliku od njih, mi nemamo reciklažnih dvorišta i kompostana, nemamo sortirnica i to je problem u cijeloj Hrvatskoj. - rekao je Milat.

hober odlagaliste 010423 2 minOdlagalište građevinskoh materijala Hober. Foto: Duje Klarić / CROPIX

Priznao je kako je otpad s gradilišta veliki problem, ali i naveo kako će mu doskočiti.

- On će se velikim dijelom riješiti prelaskom na novi sustav jer ako uklonimo otvorene kontejnere s javnih površina, kad svaki korisnik bude morao imati svoj spremnik s bar kodom, znat će se čiji je i što je u njemu bilo. Ako bude ono što ne treba, nećemo mu ga skupit. Samom primjenom odluke ćemo u potpunosti riješiti problem odlaganja šuta u kontejnere, ali nećemo riješiti problem odlaganja u okoliš. - kazao je Milat.

MARKO MILAT: SPREMNICI ZA KUĆANSTVA S VREMENOM ĆE BITI MANJI

Kad je u pitanju standard i veličina spremnika, Milat je istaknuo kako se o tome vodi šira rasprava.

- Standardna veličina spremnika je 120 litara i naravno da će se to mijenjati. Siguran sam da će se mijenjati na manje kad uspostavimo sustav za odvojeno prikupljanje otpada, kad budemo u mogućnosti sve skupiti, zapremine spremnika za prosječno kućanstvo će se smanjiti. Bilo bi rizično na početku krenuti s manjim kantama jer smo svi naučili bacati smeća koliko hoćemo, kad i kako hoćemo, a ovom odlukom će se naša ponašanja mijenjati i postoji rizik da se poveća otpad na javnim površinama i u prirodi. Mi moramo graditi sustav za 100 posto stanovnika, ne za 80 posto jer onih 20 posto može napraviti veliku štetu i u sustavu moramo uračunati i njihovo negativno ponašanje. Sigurno će biti onih kojima će kanta od 120 litara biti mala, ali i onih kojima će biti velika.- istaknuo je Milat.

MARKO SKOKANDIĆ: TKO SU OSOBE KOJE ĆE SMJETI ULAZITI NA PRIVATNE PROSTORE ZBOG NADZORA?

Vijećnik Marko Skokandić osvrnuo se na učestalost odvoza otpada. Kao zaposlenik ACI marine opisao je što bi se u marini dogodilo kad se otpad ne bi redovito odvozio.

- Da u marini nestane struje i vode možda bismo mogli raditi, ali da nam Hober dva dana ne skupi smeće mogli bismo zatvoriti marinu. Mi imamo 16 kontejnera, osam svojih koje nam Hober prazni dva puta dnevno u špici sezone. Po pravilima kategorizacije marina i Plave zastave mamo već dogovoreno selektivno prikupljanje otpada i to sve kontroliraju inspekcije. - kazao je Skokandić, koji je imao primjedbe na odredbe iz odluke prema kojima komunalni redari mogu vršiti nadzor kompostiranja otpada na privatnim površinama.

- Tko su te osobe koje ćemo primati u svoj privatni prostor.- pitao je Skokandić.

Milat mu je odgovorio kako će privatne površine nadzirati komunalni redari koji za to već imaju ovlasti.

- Predviđene su i kazne kako se ne bi dogodilo da netko svojim kompostiranjem ugrožava susjede, da mu stavi komposter ispod punistre pa da se stvaraju problemi zbog neugodnih mirisa. Zakon predviđa tu mogućnost kontrole i u pravilniku će to biti propisano,a to će raditi komunalni redari i zaposlenici Hobera. Komunalni redari prema zakonu imaju vrlo velike ovlasti, čak i na privatnim parcelama. - rekao je Milat.

Nakon što su ga neki vijećnici pitali kako će u Hoberu znati tko je u zajednički spremni odložio glomazni ili građevinski otpad, Milat je ogovorio kako će zajednički spremnici biti opremljeni otpadomjerima.

- Kroz njih se ne može gurati ni guma ni daska. Tamo gdje zbog tehničkih uvjeta nećemo moći držati takve spremnike, bit će postavljeni spremnici s raspodjelom udjela, odnosno volumena, ako je manje korisnika.- kazao je.

ODVOZ OTPADA SVIMA ĆE POSKUPITI

Vijećnike je zanimalo i hoće li sav otpad na kraju završiti na istoj gomili, i onaj reciklirani i onaj miješani pa je Skokandić odgovorio što Hober po tom pitanju čini.

- Isporučena su nam dva velika rolo kontejnera kapaciteta 30 kubika koja smo u dogovoru s KTD Minder postavili na njihovo reciklažno dvorište kako bismo ispunili zakonsku obvezu da se otpad skladišti na građevinama namijenjenim za gospodaranje otpadom. Plan je možda već od sljedećeg mjeseca u Čari i Zavalatici krenuti s pilot projektom u sklopu kojega su građanima podijeljene kante za prikupljanje papira i plastike, te dvije komponetne početi odvojeno prikupljati od korisnika i za tu namjenu smo nedavno nabavili kamion kapaciteta sedam kubika. Moguće da ćemo za odvojeno prikupljanje prenamijeniti jedan od starih kamiona. - kazao je Milat i dodao.

- Nadam se da i to odvojeno prikupljeneo neće na kraju završiti na odlagalištu otpada. Sve ovisi i o praksi, koliko će to biti onečišćeno, ako bude jako onda to, nažalost, nemamo gdje selektirati i razvrstavati i postoji mogućnost da završi na odlagalištu, ali vjerujem da će s vremenom to sve biti čišće i čišće i odvojeno po frakcijama i da će se time gospodariti na propisani način. - kazao je Milat.

I dok neki od čelnika jedinica lokalne samouprave često znaju reći kako će građanima, koji će odvajati otpad, računi za smeće biti manji, direktor Hobera ističe kako usluga građanima neće pojeftiniti.

- U javnosti se govori da će građanima biti jeftinija usluga, a ne može biti jeftinija o to jednostavno treba reći. Ne može biti jeftinija jer ako s tri kamiona istresete deset tisuća kanti i to sve razvrstate u skladište, odvajate, balirate i šaljete uporabitelju, kojemu morate platiti da bi to uzeo onda je sasvim sigurno da ta usluga mora biti skuplja. - rekao je otvoreno direktor KTD Hober Marko Milat.

Objavljeno u S JUGA

Nakon što je odbačena kaznena prijava koju je podnio 2019. godine, tajnik Autokluba Blato Ivan Milat u ime te udruge podnio je protiv predsjednika Autokluba Blato Emilija Šeparovića i zamjenika predsjednika Marka Milata tužbu na sudu u Dubrovniku, smatrajući kako je Autoklub Blato oštećen za najmanje 2,86 milijuna kuna, doznaje Južni.

Naime, prema toj tužbi upitan je ugovor o zakupu stanice za tehnički pregled vozila u Blatu, koji je Autoklub Blato, kao vlasnik objekta, potpisao 2019. godine sa zakupcem Croatia tehnički pregledi d.o.o.

Autoklub Blato 2009. godine potpisao je ugovor o najmu stanice za tehnički pregled vozila s Croatia osiguranjem d.d. Prema tom ugovoru, pri njegovom isteku 2019. godine, Autoklub Blato imao je pravo na otkup opreme i inventara pri čemu bi tim otkupom podigao vlastite prihode iz realizacije prometa stanice za tehnički pregled za 11,4 posto. Autoklub Blato inače kao vlasnik objekta ima pravo na 17,1 posto od realiziranog prometa u stanici za tehnički pregled vozila, a otkupom opreme i inventara taj udio bio bi se podigao na 28,5 posto. Croatia osiguranje 2015. godine prenijela je ugovor o zakupu na tvrtku Croatia tehnički pregledi d.o.o., a otkup opreme nije izvršen već je ugovorom iz 2019. rok za otkup prolongiran na deset godina.

U tužbi se navodi da je neizvršavanjem tog otkupa Autoklubu Blato tako pričinjena šteta na ime budućih prihoda u iznosu od 2,86 milijuna kuna i to, kako stoji u tužbi, „bez stavke za održavanje objekta i opreme od 3,8 % od realizacije pri čemu onda dolazimo i do iznosa ne manjeg od 3.825,307,38 kuna”.

U tužbi tajnika Autokluba Blato navodi se kako je do potpisivanja ugovora 2019. godine došlo „na temelju nezakonito i nepropisne procedure, pri čemu su I i II tuženik (Emilijo Šeparović i Marko Milat, op.a.) postupali suprotno statutu AK Blato, kao i svim dosada zaključcima Skupštine AK „Blato“, kao najvišem organu udruge”.

„...07. veljače 2019. bez saznanja tajnika udruge, Skupštine, kao niti bilo kojeg člana upravnog odbora, I i II tuženik su dogovorili radni sastanak sa predstavnicima zakupca - Croatia tehnički pregledi d.o.o. na kojem je bio prezentiran prijedlog Ugovora o daljnjem zakupu stanice za tehnički pregled Blato. Ističe se, kako prije navedenog dana, na propisani pisani način, predstavnici zakupca nisu izrazili namjeru o daljnjem produljenju ugovora, već su istu u Pismu namjere, i to tek na traženje tužitelja poslali putem elektroničke pošte i to nakon završetka radnog sastanka. Tog istog dana, prema Okružnici od 04. veljače 2019. održana je sjednica Upravnog odbora sa početkom u 18,30 h na kojoj se raspravljalo o svim pitanjima navedenim u dnevnom redu sukladno pozivu - Okružnici od 04. veljače prema kojoj, naravno nigdje nije bilo predviđeno raspravljanje o produljenju odnosno potpisu daljnjeg Ugovora o zakupu sa Croatia tehnički pregledi d.o.o. Na inzistiranje I i II tuženika, uz žustro protivljenje tajnika tužitelja, pod točkom „Razno“ na predmetnoj sjednici uvršteno je raspravljanje o produljenju predmetnog Ugovora o zakupu stanice za tehnički pregled, iako je tek u tom trenutku svim članovima upravnog odbora samo pročitan tekst budućeg Ugovora.” - piše u tužbi.

Nadalje u tužbi koju je podnio tajnik Autokluba Blato Ivan Milat stoji:

„Iako je usvojen prijedlog za potpisivanje navedenog Ugovora, tužitelj smatra, a kako je razvidno iz zapisnika sjednice, kako je navedena Odluka o produljenju Ugovora bila donesena suprotno općim aktima Udruge, s obzirom da nije bila uvrštena u Okružnicu kao dio dnevnog reda, niti su se ostali članovi upravnog odbora stigli pripremiti za glasovanja, jer je materijal i nacrt Ugovora predočen neposredno pred samo glasovanje. Također se smatra, kako se II tuženik (Marko Milat, op.a.) trebao izuzeti od glasovanja po navedenom prijedlogu, s obzirom da je isti u navedenom razdoblju obnašao i dužnost direktora trgovačkog društva Stanice za tehnički pregled vozila Blato d.o.o., a koje društvo je u cijelosti u vlasništvu Croatia tehnički pregledi d.o.o. - zakupnika u Ugovoru, o kojem se glasalo.

Tužitelj smatra kako nije postojao nikakav stvarni niti pravni razlog za ovakvo izvanredno i hitno, nepropisno postupanje i odlučivanje, s obzirom da je važeći Ugovor o zakupu istjecao tek 31. listopada 2019.g. te također smatra kako su ostali članovi upravnog odbora, dovedeni u zabludu od strane I i II tuženika, kako se radi samo o produženju Ugovora pod istim uvjetima kao i prošli Ugovor, radi čega su najvjerojatnije ostali članovi smatrali kako o istom nije potrebno detaljnije raspravljati te očito nisu u cijelosti bili upoznati sa prijašnjim odredbama Ugovora.” - piše u tužbi kojom se traži da Emilijo Šeparović i Marko Milat nadoknade solidarno tužitelju Autoklubu Blato na ime imovinske štete iznos koji će biti preciziran nakon provedenog financijskog vještačenja, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 31. listopada 2019. do isplate.

Marko Milat nije želio komentirati tužbu, kao ni Emilijo Šeparović koji je tek kazao kako tužbu službeno još nije ni dobio pa da je niti ne može komentirati.

Kako Južni pak neslužbeno doznaje, razlog zašto Autoklub Blato nije kupio opremu, iako je po ugovoru imao pravo na to, jest namjeravana rekonstrukcija stanice za tehnički pregled u Blatu.

Objavljeno u S JUGA

Početkom iduće godine u Gradu Korčuli započinje novi sustav odlaganja i odvoza smeća. Korčulansko Gradsko vijeće uskoro bi trebalo donijeti nove cijene za odvoz smeća.

- Trenutni način prikupljanja otpada, putem kontejnera, je najgori mogući. Uskoro prelazimo na kante. Cijena će se morati formirati kako zakon nalaže pa će račun za smeće imati fiksni i varijabilni dio. Cilj je potaknuti odvajanje i tko bude tako radio, neće nužno plaćati skuplje. – kazala je za Južni gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević.

Prema riječima Marka Milata, direktora korčulanske komunalne tvrtke Hober, u čijoj je nadležnosti organizacija odlaganja i odvoza smeća, na području Grada Korčule već je postavljeno dvjestotinjak čipiranih kanti za smeće.

- Početkom iduće godine planirano je da na području grada bude postavljeno oko dvije tisuće kanti i 300 kontejnera. – pojasnio je Milat.

I on kao najveći problem u novom zakonu o otpadu vidi u činjenici da se na isti način tretiraju primjerice velike hotelske kompanije i mali iznajmljivači, u kategoriji „nije kućanstvo”, pa se Milat nada da će se po tom pitanju možda pronaći neko rješenje na državnoj razini.

Korčulanskoj gradskoj upravi i komunalcima sada, uz ostalo, slijedi i posao objašnjavanja novih regulativa mještanima koji dio svoga otpada mogu odnijeti i u reciklažno dvorište u obližnju Lumbardu.

- Planiramo u suradnji s nadležnim Fondom osigurati besplatne kompostere za naše korisnike kako bi svoj otpad mogli i korisno iskoristiti. - rekao je direktor Hobera Marko Milat, dodajući kako se nada da će ljudi shvatiti potrebu razvrstavanja otpada te da neću biti puno onih koji će smeće bacati u more, u šumu ili uz put.

Milat također smatra kako bi bilo pametno na otocima graditi spalionice smeća, a ne da se ono odvozi na kopno i dodatno poskupljuje uslugu krajnjim korisnicima.

Objavljeno u S JUGA