Prikazujem sadržaj po oznakama: iznajmljivanje apartmana

Utorak, 13 Veljača 2024 01:36

POLA MILIJUNA HRVATA IZNAJMLJUJE NEKRETNINE

Brendiranje rezidencija i apartmana, aktivacija zapuštenih državnih nekretnina na vrhunskim lokacijama i ujednačena porezna politika neki su od načina za rješavanje nekontroliranog rasta nekretninskog biznisa u turizmu, kaže za Hinu hotelijerska konzultantica Marina Franolić uoči konferencije o razvoju nekretnina. Ta će međunarodna konferencija o industriji nekretnina u Hrvatskoj i regiji pod nazivom "RE:D/Real Estate: Development/" 28. i 29. veljače u Zagrebu u organizaciji tvrtke HESA Group, čija je Franolić direktorica, uz ostalo raspraviti i o nekretninskom biznisu u turizmu, kao značajnom dijelu nekretninskog tržišta u Hrvatskoj, kao i o usporedbi kratkoročnog i dugoročnog najma, gdje dalje investirati, o  financiranje nekretnina, razvoju infrastrukture u službi razvoja projekata i drugom.

"Novi Zakon o turizmu dao je nove alate i zakonski okvir za razvoj turizma, a lokalnoj upravi važniju ulogu u upravljanju destinacijama: određivat će što će se, koliko i gdje graditi za turističke potrebe. Kako je u Hrvatskoj turizam danas većinom nekretninski biznis koji nekontrolirano raste i zagušuje prostor bez da se aktivno koristi cijele godine, to nosi i porast cijena kvadrata te neravnotežu u ponudi i potražnji objekata za stanovanje", kaže Franolić.

NEKONTROLIRANI RAST PRIVATNOG SMJEŠTAJA

Posebno skreće pažnju na izazove nekontroliranog rasta privatnog smještaja, poput opterećenja lokalne infrastrukture i prekomjerni turizam u kratkoj sezoni, neugode stanara određenih stambenih zgrada u kojima se obavlja kratkoročni najam zbog "novih susjeda", ali i porasta cijena što vodi do sve češćeg iseljavanja iz centra gradova i nemogućnosti da mladi i drugi kupe nekretninu.

Franolić to potvrđuje i podacima: od srpnja 2021. do lipnja 2022. godine oko 80 posto nekretnina na Jadranu (gdje se odvija oko 90 posto ukupnog godišnjeg turističkog prometa) kupili su stranci, koji u tim objektima većinom provode manji dio godine.

Cijene stambenih objekata povećane su za 8,2 posto na moru, a u Zagrebu za 12,1 posto od travnja 2022. do ožujka 2023. godine, dok su od 2016. do 2021. godine kapaciteti privatnog smještaja u turizmu porasli za 136 posto ili s oko 250 tisuća na više od 586,6 tisuća kreveta.

Istodobno, u hotelima se kapacitet povećao za skromnih pet posto, s oko 171 na 179,2 tisuće kreveta, pa je 2022. godine u Hrvatskoj bilo 60 posto smještaja za turiste u privatnim kapacitetima, a samo 15 posto u hotelima.

ONO ŠTO MISLI UVESTI GRADONAČELNK DUBROVNIKA VEĆ JE POSTALO PRAKSA U SVIJETU

Franolić podsjeća i na stopu PDV-a koja je u hotelskom smještaju 13 posto, dok vlasnici privatnog smještaja najčešće nisu obveznici PDV-a te plaćaju paušalni godišnji porez na dohodak po krevetu (do maksimalnih 200 eura, ovisno o odluci lokalne samouprave), kao i paušalnu turističku pristojbu i članarinu turističkim zajednicama. Pritom nemaju porez na dohodak od imovine (12 posto od prihoda) ili porez na dobit, kao u slučaju dugoročnog najma.

"Naravno, privatni smještaj ima i pozitivnih strana. Lokalno stanovništvo koje ima takve kapacitete ostvaruje pozamašnu zaradu koju kasnije troši u najvećem dijelu kroz lokalno ili nacionalno gospodarstvo. Oko 500 tisuća hrvatskih građana ima nekretninu koju iznajmljuje", iznosi Franolić.

Zbog uvođenja reda u destinacijama neki su se načelnici i gradonačelnici već odlučili za nove mjere, pri čemu Franolić spominje gradonačelnika Dubrovnika koji je najavio ukidanje daljnjih dozvola za privatne iznajmljivače u povijesnoj gradskoj jezgri, a ta i slične prakse nisu novost u Europi i svijetu.

Beč tako od srpnja 2024. uvodi ograničenja vlasnicima nekretnina na maksimalno 90 dana najma godišnje, Pariz je to proširio na 120 dana, ali sve mora biti registrirano pri gradskoj upravi, a u Amsterdamu je to 30 dana godišnje, a za više od toga trebaju posebne dozvole.

Italija razmatra donošenje nacionalnog zakona o kratkoročnom najmu, u Portugalu su zbog visokih cijena nekretnina prestali izdavati dozvole za kratkoročni najam privatnom smještaju, izuzev u ruralnim područjima, a u Palma de Mallorci u stambenim zgradama se više ne smiju kratkoročno iznajmljivati stanovi, nego samo isključivo samostojeći objekti.

New York je 2023. godine donio zakon kojim se kratkoročno smije iznajmljivati nekretnina samo dok netko u njoj živi te je preko noći 90 posto stanova u tom gradu nestalo iz ponude na platformi AirBnb.

„MIXED USE RESORTI”

Zadnjih godina uspješnim se pokazao trend koji spaja elemente kvalitetne ponude i mogućnosti pojedinaca da investiraju u turističke nekretnine kroz brendiranje rezidencija/apartmana (kuća, vila i slično), najčešće uz hotelske objekte, u tzv. mixed-use resorte. Prednosti te vrste ulaganja su velike, jer se investitorima koji su najčešće i investitori u hotelski objekt, umanjuje rizik investicije i omogućuje manjim investitorima da kupe jednu ili više jedinica te na taj način ulože u nekretnine.

Sigurnost povrata daje brend, jer se nekretnina iznajmljuje kroz hotelski sistem i postiže višu cijenu na tržištu od klasičnih nebrendiranih apartmana, a i gosti tako mogu koristiti hotelske usluge.

Ti se kompleksi često grade izvan strogog centra grada te znatno manje utječu na cijene stambenih nekretnina u centru.

"Mixed-use resorti u Hrvatskoj više nisu novost, o njima se priča dugo godina, neki su i uspješno izgrađeni, ali još ni blizu razvijeni kao u turistički konkurentnim zemljama. Ne postoji ni zakon koji regulira odnose između vlasnika takvih nekretninskih jedinica i menadžmenta (hotelske) kompanije, što je u zemljama poput Španjolske i Grčke ustaljena praksa. Bilo bi sjajno da se to razradi kroz novi Zakon o turizmu", smatra Franolić.

Takav segment u ponudi imaju i top svjetski hotelski brendovi Marriott, Four Seasons, Hilton i Hyatt, ali i neki koji nisu vezani uz hotele, poput Armanija, Versacea, Bulgarija i drugih.

I aktivaciju zapuštenih i nekorištenih nekretnina u vlasništvu države na vrhunskim lokacijama, koje zbog imovinsko-pravnih odnosa godinama propadaju, Franolić smatra jednim od načina za bolji razvoj nekretninskog biznisa u turizmu. Tu Zakon o turizmu donosi posebne uvjete za dodjelu državnih potpora za aktiviranje neaktivne imovine u vlasništvu RH, ali ne spominje se o kojoj se imovini radi.

Uz to, za bolji razvoj destinacija, smatra važnim i izjednačavanje poreznog tretmana privatnih iznajmljivača u turizmu s vlasnicima nekretnina za dugoročni najam (porez na dobit ili porez na dohodak od imovine).

Možda jednim od najznačajnijih potencijala razvoja i investicija u nekretnine u turizmu i pratećih sektora, ali i destinacija, Franolić vidi u najavljenom razvoj željeznice u Hrvatskoj, koja se u Europi desetljećima koristi kao jedan od najvažnijih modela prijevoza stanovnika brzim vlakovima u međugradskom prijevozu, na vikende i izlete, čime se brže i bolje mogu razvijati i manje destinacije.

Tatjana Miščančuk (Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta postigli su privremeni politički dogovor o uredbi kojom se namjerava povećati transparentnost u području kratkoročnog iznajmljivanja smještaja, koje čini četvrtinu ukupnog turističkog smještaja u EU.

Digitalne platforme poput Booking.coma ili Airbnb-ja bilježe veliki uspjeh, ali donose i probleme za lokalne zajednice, a jedan od njih je nedostatak stanova za dugoročno iznajmljivanje po pristupačnim cijenama. Uredba za povećanje transparentnosti u području kratkoročnog iznajmljivanja smještaja trebala bi pomoći javnim tijelima da osiguraju uravnotežen razvoj te djelatnosti kao dijela održivog turističkog sektora.

Novim pravilima uvode se usklađeni zahtjevi za registraciju za iznajmljivače i nekretnine za kratkoročno iznajmljivanje, uključujući dodjelu jedinstvenog registracijskog broja koji treba prikazati na internetskim stranicama nekretnina, a cilj je poboljšati prikupljanje i razmjenu podataka od iznajmljivača i internetskih platformi. Generirani podaci razmjenjivat će se među javnim upravama u EU-u i uvrstiti u statistiku o turizmu te će omogućiti upravama da se bore protiv nezakonitih ponuda. Time će se općenito doprinijeti održivijem turističkom ekosustavu kojim se podupire digitalna tranzicija turizma.

Prema uredbi, platforme će jednom mjesečno javnim tijelima morati dostavljati podatke o svojim aktivnostima. Male internetske platforme i internetske mikroplatforme za kratkoročno iznajmljivanje smještaja te će podatke dostavljati svaka tri mjeseca.

Države članice stvorit će jedinstvene digitalne ulazne točke za nesmetano prikupljanje i razmjenu informacija. Te će točke biti interoperabilne i jamčiti zaštitu podataka.

Nova uredba trebala bi riješiti i trenutačnu rascjepkanost načina na koje internetske platforme razmjenjuju podatke te pomoći u sprječavanju nezakonitih ponuda smještajnih jedinica.

- Novom uredbom uspostavlja se jedinstven i jednostavan skup pravila o informiranju za platforme i olakšavaju postupci registracije za iznajmljivače. - izjavila je Rosana Morillo Rodriguez, vršiteljica dužnosti španjolske državne tajnice za turizam.

Ona dodaje da će veća transparentnost omogućiti veće povjerenje putnika, a nadležnim tijelima pomoći će u osmišljavanju boljih turističkih politika za osiguravanje socijalne i okolišne održivosti te će ujedno doprinijeti kontroli nezakonitih aktivnosti.

Prijedlog, o kojem su Vijeće i Europski parlament postigli načelnu suglasnost, ograničen je na stvaranje jednostavnog sustava registracije sa zajedničkim odredbama za uspostavu postupaka registracije i nije namijenjen reguliranju pristupa tržištu za te aktivnosti.

Privremeni politički dogovor sada trebaju, svaka za sebe, potvrditi dvije zakonodavne institucije Vijeće i Europski parlament, što bi se uskoro trebalo dogoditi. Uredba će se početi primjenjivati dvije godine nakon stupanja na snagu.

Dogovor je pozdravila Europska komisija.

- Turizam je ključan za naše gospodarstvo, a kratkoročni najam važan je dio turističkog ekosustava, ali ne bi trebao ići na štetu lokalnih zajednica. - rekao je Thierry Breton, povjerenik zadužen za jedinstveno tržište.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Vijećnik HDZ-a u blatskom Općinskom vijeću i na posljednjoj sjednici pitao je načelnika Antu Šeparovića iznajmljuju li se još apartmani preko službenog općinskog e-maila, odnosno kako je on to kazao preko općinske stranice.

- Već sam pitao načelnika da li se Općina bavi iznajmljivanjem apartmana, on je rekao da ne zna. Ja sam mu naveo što se događa na službenim općinskim stranicama pa me interesira da li je to riješeno. - kazao je Ivan Bačić.

Nakon što mu je Šeparović odgovorio da se Općina, koliko on zna, s tim poslom ne bavi te da nema što riješiti, Bačić mu je odgovorio kako se apartmani još iznajmljuju.

- Mogli ste barem između dvije sjednice pregledat što vam se događa u Općini pa bi vidili da se na službenim općinskim stranicama iznajmljuju apartmani. Između dvije sjednice toliko je to ispalo bahato da se to nije maklo. Ne znam što više napravit, ali mislim da je to sukob interesa, da je to svašta razno. - zaključio je Bačić.

Objavljeno u S JUGA

Privatno turističko iznajmljivanje i porez na dohodak od tog najma teme su o kojim se, uz još nekoliko direktiva i uredbi raspravlja i na razini EU-a, u što su uključene sve članice, a kada budemo imali više informacija o tome obavijestit ćemo javnost. - izjavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Ministrica je to rekla nakon predstavljanja rezultata završenih javnih poziva za bespovratna sredstava iz NPOO-a za ulaganja u javnu i privatnu turističku infrastrukturu, komentirajući poruke iz HUP-a da treba povećati oporezivanje turističkih iznajmljivača „paušalaca” te da rentijerstvo treba oporezivati kao druge vrste dohotka, primjerice plaće.

Ministrica je dodala da se na razini EU raspravlja o mnogo direktiva, pa i onoj naziva „short rentals”, kao i da je već s 1. siječnjem ove godine na snagu stupila direktiva koja govori o razmjeni podataka između internetskih platformi (rezervacijskih) i povezivanju s poreznim sustavima svake države članice.

To je ocijenila velikim iskorakom te dodala da se i dalje raspravlja kakav će biti sustav oporezivanja.

Na isto pitanje je odgovorila i Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu, koja je bila na predstavljanju rezultata javnih poziva u MINTS-u, napominjući da „znamo kako je turističko iznajmljivanje jedno od najmanje oporezivanih djelatnosti u Hrvatskoj i to onda naravno stvara poticaj za novu ponudu apartmana, stanova i obiteljskih kuća za najam”.

Smatra da stoga i nije čudno što je struktura smještaja u hrvatskom turizmu takva kakva jest (s većinom kreveta u privatnom smještaju) i nešto što se ne može tako lako promijeniti, a s obzirom da je nedostatak tog poreza jedan od glavnih faktora toga, to jednostavno treba promijeniti.

- Čuli smo i da se na razini EU priprema direktiva za to, a i znamo da na razini Europske komisije postoje mnoge inicijative o uređivanju privatnog iznajmljivanja i vjerujem da će tu biti velikih napredaka i da će se provesti i u hrvatskom zakonodavstvu kako bi se i struktura smještaja u turizmu promijenila s ciljem većeg udjela kolektivnog smještaja tj. hotela i sličnog. - kazala je Vizek.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Poreznim sustavom koji teško opterećuje rad i propušta oporezovati prihode od rente stvara se rentijerska kultura i šalje opasna poruka da je isplativije živjeti od rente nego raditi. - rekla je u petak direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber.

- Treba više valorizirati rad, a s druge strane raditi na mjerama kojima će se umanjiti popularnost rentijerstva. - rekla je Weber na prvom izdanju „Ekonomske kave” HUP-a koja se bavila temom rentijerstva.

- Porezi na rad višestruko su veći od poreza na prihod od iznajmljivanja. Na plaću od 10.000 kuna neto mjesečno, platit ćete 18.000 kuna poreza na dohodak godišnje. S druge strane turističkim najmom možete ostvariti prihode do 300.000 kuna godišnje i plaćati svega 300 kuna paušalnog poreza po krevetu. - kazala je Weber napominjući kako je to direktna penalizacija rada.

irena weber 030323Irena Weber. Foto: Vanesa Pandžić / CROPIX

- Stoga HUP zahtijeva rasterećenje rada i izjednačavanje poreznog tretmana prihoda od rada i prihoda od iznajmljivanja, kada ono postaje posao, a ne mala djelatnost. - istaknula je Weber.

Kroz svoj prijedlog porezne reforme, kako je navela, HUP traži da se neoporezivi osobni odbitak podigne na 5.000 kuna, niža stopa poreza na dohodak smanji s 20 na 15 posto, a viša stopa poreza na dohodak od 30 posto primjenjuje tek na primanja od 50.000 kuna naviše.

- Potrebna nam je ta promjena porezne politike da zadržimo najbolje u našem gospodarstvu i privučemo talente iz drugih zemalja. - rekla je Weber.

POREZNI STRUČNJAK HRVOJE ZGOMBIĆ: APARTMANIZACAIJA NE MOŽE TRAJATI VJEČNO

Porezni stručnjak Hrvoje Zgombić je rekao kako bi porezni sustav trebao biti oblikovan tako da bude neutralan što se tiče donositelja ekonomskih odluka, da bude svejedno hoćete li investirati u proizvodnju ili apartmane.

hrvoje zgombic 030323Hrvoje Zgombić. Foto: Vanesa Pandžić / CROPIX

- Sve dok toga nema, imamo više sklonosti prema onome gdje je niža porezna presija jer ostvarujete veći profit. - kazao je te dodao kako s druge strane i to ima svoj kraj, jer apartmanizacija ne može trajati vječno. Dio investicija u tom sektoru je, kako je rekao, svakako uvjetovan niskim porezima.

Zgombić se slaže s prijedlogom HUP-a da se neoporezivi osobni odbitak podigne na 5.000 kuna, jer, kako je naveo, svako kućanstvo svoj raspoloživi budžet troši daleko efikasnije nego javni sektor.

EKONOMSKI ANALITIČAR ANDREJ GRUBIŠIĆ: PARADOKSALNO JE DA SE NA OZBILJAN BIZNIS U BITI NE PLAĆA NIKAKAV POREZ

Apsolutno je paradoksalno da imamo situaciju gdje doista netko ima ozbiljan biznis, a na koji se u biti ne plaća nikakav porez. - kazao je pak ekonomski analitičar Andrej Grubišić te dodao kako to ne znači da ga treba opteretiti do mjere da to bude opstruirajuće, ali da mora, kazao je, „biti jednako opterećujuće kao za sve druge u sustavu”.

andrej grubisic 030323Andrej Grubišić. Foto: Vanesa Pandžić / CROPIX

Mišljenja je da bi bilo koji priljev trebalo vezati na OIB i to oporezivati po jedinstvenoj poreznoj stopi.

Važnim smatra da bi, ako se eksploatira nekretninu na području određene lokalne samouprave, porez od iznajmljivanja trebao biti lokalni porez i iz njega se onda vodi računa o adekvatnosti infrastrukture.

Grubišić je kazao kako turizam ima povlašteni porezni tretman i kako se to najčešće objašnjava time da je riječ o grani od nacionalnog interesa. Mišljenja je kako je to nepravedno te kako porezni sustav ne bi trebao birati sektore za koje neki birokrat ili političar misli da su dobri za naciju.

EKONOMIST HRVOJE STOJIĆ: NAJBOLJE JE IMATI ŠTO JEDNOSTAVNIJI POREZNI SUSTAV

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić je rekao kako rentijerstvo dovodi do gubitka za proračun, jer kod neravnomjernoga poreznog tretmana ljudi bježe u djelatnosti i sektore u kojima će platiti niži porez.

hrvoje stojic 030323Hrvoje Stojić. Foto: Vanesa Pandžić / CROPIX

- Najbolje je imati što jednostavniji porezni sustav, onaj koji je predvidiv, jer upravo neizvjesnost u poreznom sustavu je ono što ukazuju investitori kao problem. - kazao je.

Hina/JP

Objavljeno u GLOBAL

Bavi li se Općina Blato iznajmljivanjem apartmana, pitao je načelnika Antu Šeparovića vijećnik Ivan Bačić. Naime, Bačić ima saznanja kako se putem službenog općinskog e-maila iznajmljuju apartmani. Načelnik o tome saznanja nije imao, no očito je da će morati malo poraditi na odgovornosti prema radu i disciplini zaposlenih u Općini Blato.

- Dosad sam se puno puta uvjerio da ne znate što vam rade zaposlenici i što vam se događa u općinskoj zgradi. Ja nisam vjerovao, nisam vjerovao dok me nisu uvjerili i pokazali mi da se preko službenog općinskog e-maila iznajmljuju apartmani. Zgrozi sam se, ali i dalje nisam htio vjerovati da je to moguće, da se sa službenog općinskog e-maila iznajmljuju apartmani, sa službenog općinskog računala. To je nedopustivo i dokaz je nekontrole i nefunkcioniranja Općine. - smatra Baćić.

Da mu zaposlenici preko općinskog e-maila iznamljuju sobe i apartmane, načelnik Šaparović, tvrdi, nije znao.

- Ne znam odakle vam ovo pitanje, što ja znam, ne bavimo se iznajmljivanjem apartmana. - odgovorio je Šeparović.

Blatski načelnik očito će morati poraditi na disciplini i odnosu prema radu svojih zaposlenika. Oni koji ne znaju gdje su granice i što se može, a što ne može raditi preko službenog općinskog e-maila i općinskih računala, zapravo bi trebali potražiti novo radno mjesto.

Objavljeno u S JUGA