Prikazujem sadržaj po oznakama: izbori

Četvrtak, 04 Srpanj 2024 13:58

POZNAT JE DATUM PRIJEVREMENIH IZBORA U SMOKVICI

Prijevremeni izbori za načelnika Općine Smokvica održat će se u nedjelju 18. kolovoza, odlučila je Vlada na današnjoj sjednici. Izbori za općinskog načelnika Smokvice raspisuju se nakon što je Kuzma Tomašić (Socijaldemokrati) podnio ostavku na mjesto načelnika.

Tomašić je naime uhićen 13. svibnja u akciji USKOK-a pod osnovanom sumnjom da je s poduzetnikom Ivicom Kriletićem, vlasnikom tvrtke Chrile, koji je tada također bio zatvoren, nanio štetu Općini, a vezano uz projekt Muzeja zlata i srebra. Procjenjuje se da je ukupna šteta u ovom slučaju bila veća od pet milijuna kuna.

Na prošlotjednoj sjednici Vlada je za povjerenika, nakon što je Kuzma Tomašić iz pritvora podnio ostavku, imenovala Ariana Čustovića, dugogodišnjeg zaposlenika Županije dubrovačko – neretvanske te tajnika Županijske skupštine.

Čustović će kao povjerenik Vlade do provedbe prijevremenih izbora obavljati dužnost općinskog načelnika.

Bivši načelnik Kuzma Tomašić pušten je jučer iz splitskog zatvora.

nm

Objavljeno u S JUGA

Kakva god bila izlaznost, HDZ pobjeđuje. - kazao je danas na konferenciji za novinare predsjednik HDZ-a Dubrovačko – neretvanske županije Blaž Pezo nakon izbora za Europski parlament na kojima je HDZ dobio šest od 12 hrvatskih zastupnika, a u Dubrovačko – neretvanskoj županiji osvojio je 45 posto glasova.

- Priče da HDZ-u odgovara mala izlaznost su neutemeljene, jer pobijedili smo i na izborima na kojima je bila velika izlaznost. – kazao je Blaž Pezo.

Pezo je istaknuo kako su i neutemeljene optužbe oporbe da je HFDZ prekrajao izborne jedinice kako toj stranci odgovora.

- U nedjelju je cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica i pobijedili smo. - poentirao je Pezo.

Uz njega su na „pressici” govorili i župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić (HDZ) i gradonačelnik Dubrovnika i saborski zastupnik HDZ-a Mato Franković.
- Bez sredstava iz EU fondova ogroman broj projekata u Hrvatskoj pa tako i u Dubrovniku ne bi se mogao realizirati. Zbog toga su nama ti izbori bili važni. - kazao je Franković naglasivši kako mala izlaznost pokazuje da hrvatski birači to tek trebaju shvatiti.

- Od 22 jedinice lokalne samouprave, HDZ je pobijedio u njih 20. - istaknuo je pak župan Nikola Dobroslavić kazavši kako HDZ nije pobijedio jedino u Veloj Luci i Lastovu na nedavnim izborima za Europski parlament što zapravo ni ne čudi jer su HDZ-ove organizacije u Veloj Luci i na Lastovu trenutno možda i najslabiji ogranci te stranke. No, HDZ je s druge strane dobio izbore i gdje SDP drži lokalnu vlast, u Korčuli i Pločama.

dm

Objavljeno u S JUGA

Premijer Plenković rekao je u utorak, odgovarajući na novinarska pitanja o europskim izborima, kako smatra da trebaju promjene, da se poveća iznos za kampanju i kampanja skrati, žao mu je što je izlaznost u Hrvatskoj bila mala, a smatra da je medijsko praćenje kampanje bio marginalizirano i treba ga promijeniti.

- Ima razloga mijenjati. Prvo treba promijeniti iznos novaca, koji je premali za kampanju i skratiti kampanju radikalno. Ova je trajala 45 dana, a imate svega 500.000 eura na raspolaganju, to je danas, s promijenjenim uvjetima oglašavanja, gotovo nemoguće. - izjavio je premijer Andrej Plenković na konferenciji za novinare nakon sastanka parlamentarne većine u Banskim dvorima.

Smatra da se treba promijeniti medijsko praćenje izborne kampanje za europske izbore jer su važne teme mediji potpuno izignorirali i bavili se drugim, pretežito "nacionalnim temama".

- Kao da izbora nije ni bilo. Išao sam u županije, na skupove, i imao sam dojam da nikome nije palo na pamet pitati pitanje o europskim izborima. - rekao je Plenković.

- Dio medijskoga prostora bio je obasut naknadama i plaćama zastupnika u EU, kao da samo Hrvati imaju takve plaće. Način na koji je bilo to pisano je bio odvraćajući, što znači da ne gledamo sadržaj nego posljedice koristi. - dodao je.

Žao mu je što izlaznost hrvatskih građana na EU izbore nije bila veća.

- Moram priznati da mi je žao da nije više ljudi sudjelovalo, moramo učiniti više. Mislim da je ozračje bilo premirno u usporedbi s onom iscabriciranom situacijom koju je iskreirao Milanović i kada je na kraju izašlo jako puno ljudi. Sad kad nema kršitelja Ustava, nema medijske histerije, izlazak je mali. - rekao je Plenković.

- Poanta je da nema krize u Hrvatskoj, nema krize u vladavini prava, ima samo osobnih neostvarenih ciljeva. - naglasio je.

- Ako je jedna zemlja imala razloga da su njeni građani participirali na izborima više, onda je to Hrvatska, s obzirom da smo ušli u Schengen, europodručje, da smo se izborili za 25 milijardi eura, 2,5 milijardi eura za obnovu, sufinancirali Pelješki most, LNG terminal, iskoristili to za poljoprivrednike, ribare, regionalni razvoj… Žao mi je da nje više ljudi sudjelovalo, moramo očito učiniti puno više, ali u time moramo imati partnere. - naglasio je.

Usprkos tome, dodao je, HDZ pobjeđuje.

- Rezultat HDZ-a nije najbolji samo u Hrvatskoj, nego je HDZ najbolji rezultat ostvarila od svih drugih sestrinskih stranaka u 27 članica naše europske obitelji. - rekao je Plenković, komentirajući da je HDZ osvoji 6, od ukupno 12 hrvatskih mandata u EU parlamentu.

S duge strane, naglasio je premijer Plenković, "posebno mu je drago da u EU parlament nisu prošli šarlatani".

- Građani su ovog puta dali crveni karton prodavačima magle. - poručio je.

Izrazio je i žaljenje zbog tragičnog događaja koji se jutros dogodio na Markovu trgu ispred ograde kada se muškarac polio benzinom i zapalio, zbog čega se u teškom stanju nalazi u bolnici.

- Izražavamo i suosjećanje s njegovom obitelji i očekujemo da nadležne službe, koje su odmah reagirale, dalje izvješćuju javnost. - dodao je premijer ne želeći trenutno ulaziti u motive zbog kojih se muškarac odlučio na ovaj čin.

Komentirao je i situaciju s hrvatskim kapetanom Markom Bekavcem, koji se osam mjeseci nalazi u turskom zatvoru i to nakon što je, prema njegovoj obrani, sam pozvao policiju kad je na svom brodu u Kolumbiji pronašao drogu.

- Mi brinemo o svim našim državljanima, angažirana su naša diplomatska predstavništva u Turskoj, ministarstva vanjskih poslova i pravosuđa, svi koji trebaju su u kontaktu, učinit ćemo sve što je pravno moguće da se zaštite njegova prava. - rekao je Plenković.

Bio je ovo prvi koalicijski sastanak otkako se formirala nova Vlada HDZ-a i Domovinskog pokreta prije tri tjedna.

U ime DP-a na sastanku vladajuće koalicije su sudjelovali i Ivan Penava, predsjednik stranke i Mario Radić, njegov zamjenik. Osim predstavnika HDZ-a, HSLS-a, HNS-a, HDS-a, na sastanku su bili i Marijana Petir, koja u Saboru djeluje kao nezavisna zastupnica unutar HDZ-ova kluba te manjinci Robert Jankovics, Armin Hodžić, Vladimir Bilek i Furio Radin.

Plenković je na konferenciji za novinare rekao kako je jedna od tema bila i imenovanje predsjednika saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, koji se još jedini u Saboru nije izglasao, napomenuvši da je riješeno to pitanje, a koalicija s Domovinskim pokretom (DP) će normalno funkcionirati.

- Tradicija je da uvijek Klub nacionalnih manjina daje svog predstavnika da bude predsjednik tog odbora. Mi ćemo, kao HDZ, poštovati tu tradiciju. I drugi su se partneri s time složili. DP će vidjeti tko će biti kandidat pa će sukladno tome glasati. To je na njima, ali koalicija će normalno funkcionirati. - rekao je i dodao da bi Pupovac trebao biti kandidat Kluba manjina za tu poziciju te da će biti izglasan običnom većinom u Saboru.

Danas, dodao je, tema nije bila kadrovska križaljka koja je još ostala neriješena što se tiče državnih tajnika, ravnatelja i direktora javnih i državnih tvrtki.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Nakon što je izgubio fotelju europskog parlamentarca Mislav Kolakušić doslovno je pitao birače jesu li normalni.

- Dragi građani pa jeste vi normalni? Ja vas moram pitati. Jeste vi normalni? - rekao je pa nabrojio kako građani ne bi htjeli imati male mirovine, kako bi željeli pošteno zapošljavanje i poštene upise te ustvrdio:

- I što pokažete na izborima? Ma sram vas bilo. - poručio je građanima Hrvatske nakon što je izgubio plaću od 8.000 eura.

Očito je da će se kandidirati na izborima za predsjednika, jer je svoju suprugu predstavio kao prvi damu kazavši kako će pobijediti na predsjedničkim izborima uz zaključak: „Nećete nas se riješiti!”

dm

Objavljeno u GLOBAL
Ponedjeljak, 10 Lipanj 2024 06:28

PETROV ODLAZI S ČELNE POZICIJE MOSTA?

Predsjednik Mosta Božo Petrov najavio je u nedjelju navečer promjene u stranci koje će uslijediti krajem godine po završetku unutarstranačkih izbora, nakon što Most nije uspio osvojiti mandat u Europskom parlamentu.

- I da smo osvojili svih 12 mandata, rezultat bi bio isti, unutarstranački izbori u Mostu dolaze krajem godine, a promjena će sigurno biti. Neće se dogoditi promjene u našem stavu o temama koje smo isticali za vrijeme ove kampanje i uoči parlamentarnih izbora. Promjene će uslijediti vezano uz organizaciju Mosta i nove ljude u Mostu. - izjavio je Petrov u završnom obraćanju u izbornom stožeru.

- Na unutarstranačkim izborima bira se sve od predsjednika, preko članova predsjedništva, do članova glavnog odbora i nadzornog odbora. - dodao je Petrov.

- Pokazali smo za vrijeme parlamentarnih izbora i tijekom ove europarlamentarne kampanje da u Mostu postoje izuzetno kvalitetni ljudi, koji trebaju dobiti priliku i koji su pokazali odgovornost i stručnost. - kazao je.

Most je na izborima za Europski parlament osvojio malo manje od 30 tisuća glasova, odnosno 4,02 posto. Petrov je preuzeo odgovornost za loš rezultat te najavio da će stranka u iduće četiri godine raditi na sebi kako bi ostvarila uspjeh na idućim europskim izborima.

- Uvijek je odgovoran onaj tko vodi, bilo bi potpuno neozbiljno prebacivati odgovornost na nekog drugoga ili u nekome drugome tražiti krivca. - izjavio je.
Predsjednik Mosta čestitao je izabranim zastupnicima, od kojih očekuje da će nastaviti gurati inicijativu o kršćanskoj baštini u temeljnim ugovorima Europske unije. Za spomenutu inicijativu prikupljeno je do sada između 20 i 30 tisuća potpisa.

- To je nadstranačka inicijativa, ona nema veze samo s Mostom, niti je služila za prikupljanje glasova. Kad pogledamo što dolazi u idućih pet godina i sve probleme s kojima se EU suočava, rješenje je u zajedničkom vrijednosnom okviru. - istaknuo je Petrov.

- Sve Mostove inicijative žele dobro građanima Hrvatske i Europske unije. - napominje Mostov predsjednik, a „bave su aktualnim problemima kao što su rodna ideologija, ilegalne migracije i štetni zeleni plan”.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Na izbore za Europski parlament u Dubrovačko – neretvanskoj županiji izašlo je 24 posto birača (24.671 od upisanih 102.780), a najviše glasova je uvjerljivo dobio HDZ, 45 posto (10.896).

Nakon HDZ-a na drugom je mjestu u Dubrovačko – neretvanskoj županiji SDP-ova koalicija s 21,03 posto (5.092), a na trećem Mostova koalicijska lista sa 7,41 posto (1.795). Četvrti je bio Domovinski pokret koji se za primat među katolibanima tuče s Mostom te je ovaj put dobio 1.677 glasova ili 6,92 posto.

Na petom je mjestu, iznenađujuće, na jugu Hrvatske bila IDS-ova koalicija koja je dobila 4,55 posto 1.103 glasa pa je tako bila ispred Možemo! sa samo 714 glasova (2,94 posto), neznatno više od mesije Mislava Kolakušića čija je stranka Pravo i pravda dobila 624 glasa u Dubrovačko – neretvanskoj županiji (2,57 posto).

Objavljeno u S JUGA

HDZ je osvojio najviše glasova na izborima za Europski parlament u 15 županija, a slijedi ga SDP s vodećom pozicijom u četiri županije i Gradu Zagrebu, dok je Fair play lista najviše glasova pripalo u Istarskoj županiji, pokazuju privremeni rezultati Državnog izbornog povjerenstva.

HDZ je pobjedu odnio u Zagrebačkoj županiji, Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Zadarskoj, Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-Dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Uz te županije, HDZ je i u inozemstvu osvojio najviše glasova.

Na drugom mjestu po broju osvojenih županija je SDP koji je pobijedio u Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Međimurskoj i Primorsko-goranskoj te Gradu Zagrebu.

U odnosu na EU izbore prije pet godina HDZ je pobijedio u dvije županije više nego 2019. godine, dok je SDP s partnerima izgubio dvije županije. Riječ je o Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj županiji. HDZ je u Koprivničko-križevačkoj županiji tijesno pobijedio za 112 glasova, osvojivši 34,82 posto naspram SDP-ovih 34,13 posto.

Fair play lista 9 predvođena dosadašnjim europarlamentarcem IDS-ovim Valterom Flegom pobijedila je u Istarskoj županiji s 47,40 posto glasova ispred SDP-a s 18,57 posto i HDZ-a s 11,90 posto.

U glavnom hrvatskom gradu SDP-u je pripalo 29,11 posto glasova, HDZ-u 24,52 posto, Možemo! je osvojio 14,02 posto, Domovinski pokret (DP) 10,41 posto na kandidacijska liste grupe birača Nine Skočak 4,75 posto.

HDZ je premoćno pobijedio u Virovitičko-podravskoj i Ličko-senjskoj, gdje je osvojio više od 52 posto glasova, dok je više od 40 posto dobio u Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, , Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvansko županiji.

Prema privremenim podacima DIP-a, na izborima za EU parlament glasalo je 21,34 posto birača, dok je na posljednjim izborima 2019. glasovalo 29,85 posto birača.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Izrazito zadovoljstvo iskazao je predsjednik HDZ-a i nositelj stranačke liste za izbore u Europski parlament (EP) Andrej Plenković u obraćanju stranačkim kolegama po objavi prvih neslužbenih rezultata izbora, rekavši da je osvojenih šest mandata sjajan uspjeh.

- Lijepo je drugi put u samo mjesec i pol dana ponovno dočekati ovako velebnu pobjedu HDZ-a, i na ovim izborima za EP osvojiti čak šest mandata, što je pola od hrvatskih 12 mandata. To je sjajan uspjeh, to je čak za dva mandata više nego na zadnjim izborima za EP koji su održani 2019. godine. - istaknuo je Plenković kojeg su stranačke kolege dočekale frenetičnim višeminutnim pljeskom i uzvicima „pobjeda, pobjeda”.

Naveo je i da je od desetak mandata više za Europsku pučku stranku na ovim izborima HDZ donio dva.

- To je i europska pobjeda koju smo večeras ostvarili. - istaknuo je te zahvalio svima koji su izašli na izbore.

- Nažalost, izlaznost nije bila onolika koliku smo priželjkivali. - rekao je prokomentiravši podatak o 21 posto birača koji su glasali.

- Očito da je došlo do zasićenja nakon izbora za Sabor, ali u svakom slučaju ovi izbori, koji se održavaju jednom u pet godina, prilika su da građani kažu što misle hrvatskoj europskoj politici, što misle o strankama koje izlaze pred hrvatski narod sa svojim programima, što misle o ljudima koji su na listama, a mi smo pokazali da smo Hrvatsku učinili boljom i u ekonomskom pogledu i u socijalnom pogledu i pogledu strateških ostvarenja. - rekao je.

- Šest osvojenih mandata su na određeni način i nagrada za Hrvatsku u šengenskom prostoru, u europskom području, europskom stabilizacijskom mehanizmu, te „zahvala” za Pelješki most, drugu cijev tunela Učka i 12 Rafaela koji čuvaju hrvatsko nebo. - kazao je, a te su njegove riječi popraćene dugotrajnim pljeskom.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Na izborima za zastupnike u Europskom parlamentu HDZ je osvojio šest mandata, SDP-ova koalicija četiri, a Domovinski pokret i Možemo! po jedan mandat, neslužbeni su rezultati koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP) nakon 99,87 posto prebrojenih glasova.

U DIP-u nisu imali pretjerano težak zadatak prebrojiti i zbrojiti glasove s obzirom na to da je na izbore izašlo svega 21,34 posto birača, odnosno njih 751.845 od ukupno upisanih 3.523.349. Većina građana Hrvatske tako je poručila da ih uistinu čisto nije briga tko će u EU parlament otići na plaću od osam tisuća eura plus dnevnice i razne beneficije, za što, ako ih je volja, umjesto da rade, parlamentarci mogu slobodno i čačkat nos, češkat uho, milovat mošnje ili gratat mandu. Nije ni da je u Saboru nešto puno drukčije, ali ipak su nam bliže dok europarlamentarci nisu baš na oku javnosti. OK, neki od njih nešto i rade pa su na ovim izborima i nagrađeni preferencijskim glasovima birača

HDZ je dobio 34,59 posto glasova (256.140 glasova), koalicija SDP – DO i SIP – Centar – HSS – Glas dobila je 25,96 posto glasova (192.245), a na trećem mjestu je bio DP s 8,82 posto (65309). Od onih koji su osvojili mandat na četvrtom mjestu je Možemo! s 5,92 posto (43.853). IDS-ova koalicija s 5,61 posto glasova (41.600) i svega 253 glasa manje od Možemo! ostala je bez mandata.

S HDZ-ove liste mandate su osvojili Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier, Karlo Ressler, Nikolina Brnjac i Željana Zovko. Od ranije je poznato da Plenković neće ići u EU parlament pa će umjesto njega ući sedma s liste Sunčana Glavak, koja je bila i u dosadašnjem sazivu EU parlamenta. Na jugu se svakako radujemo što je Dubravka Šuica ponovo u EU parlamentu, tamo čini najmanju štetu.

S koalicijske liste SDP-a izabrani su Biljana Borzan, Predrag Fred Matić, Romana Jerković Kraljić i Tonino Picula koji je bio zadnji na listi, ali je mandat osvojio zahvaljujući preferencijskim glasovima. Picula se pametno drži podalje od Peđe Grbina i „hrvatskog ogranka” SDP-a pa ga ostaci normalnih SDP-ovaca i za to nagrađuju glasovima.

Iz Domovinskog pokreta u Bruxelles će Stephen Nikola Bartulica zvani Stjepo. On će tako podebljati kućni budžet pa se neće više trebati grebati kod majke da vraća kredite.

S liste Možemo! u EU parlament ide prvi na listi Gordan Bosanac, zanimljiv jedino po izjavama o „crnoj desnici”, jer njegova crvena ili zelena ljevica, više nitko zapravo ni ne zna što je to uopće ljevica i što propagira, je kao nešto bolja. Bosanac ne razumije da je riječ o istim imbecilima, samo s druge strane spektra, a vjerojatno će se odlično snaći među lezilebovićima u Bruxellesu kojima je uporaba papirnatih umjesto plastičnih slamki esencijalno pitanje opstanka čovječanstva. Inače je najviše preferencijskih glasova na listi Možemo! sa zadnjeg mjesta osvojila Ivana Kekin (11.302).

Na šestom je mjestu bila lista Nine Skočak s 4,06 posto glasova (30.122), „tiktokerice” s izvrsnim potencijalom za uspješno prodavanje magle, a koja trenutno i radi u Bruxellesu. Što radi, teško je objasniti, nešto ako savjetuje, a prošle se godine npr. silno oznojila radeći na projektu održive prehrane. Mladu i ljepuškastu „influencericu” s puno „followera” mediji vole, daje intervjue o modi i čemu sve ne, a najmanje o politici ili u najboljem slučaju lupa floskule o jako pametnim mladim ljudima koji nemaju pravu šansu. Narod obično pije takve priče pa i ne čudi da je bila ispred katolibana iz Mosta (4,02 posto – 29.804 glasa), Prava i pravde spasitelja Hrvatske i Hrvata, neostvarenog predsjednika, premijera i mesije Mislava Kolakušića, koji je nosio listu koja nije dobila ni tri posto glasova (2,99 – 22.202). Na istoj je listi, na drugom mjestu, bio i redikul Ivan Vilibor Sinčić, te je i on, kao i gazda mu Kolakušić, popušio unosnu plaću. Sad će morati nešto i raditi, može prodavati izlete s bivšim prijateljem Ivanom Pernarom u Dubrovniku, a bogami i Kolakušić koji nije aktivirao saborski mandat.

Daleko „ispod crte” ostala je još jedna pripadnica katolibanske zajednice Karolina Vidović Krišto s OIP-om (1,37 – 10.204), a spomenut ćemo još samo na desetom mjestu listu Ladislava Ilčića koji više neće laditi jajca u Europskom parlamentu jer nije osvojio ni deset tisuća glasova (1,22 – 9.081).

Objavljeno u GLOBAL
Nedjelja, 26 Svibanj 2024 03:37

BIRATI MOŽEMO SVI, ALI NE I PO ISTIM PRAVILIMA

Građani zemalja EU-a od 6. do 9. lipnja izlaze na birališta kako bi izabrali zastupnike u Europskom parlamentu, ali po izbornim pravilima koja se dosta razlikuju od zemlje do zemlje – negdje je izborni prag 5 posto, a negdje ga nema, dok u nekim zemljama mogu glasati i 16-godišnjaci.

Većina europskih zemalja održava izbore 9. lipnja, ali oni počinju 6. lipnja kada se održavaju u Nizozemskoj.

Dan kasnije na birališta izlaze Irci i Česi, dok se 8. lipnja izbori za Europski parlament održavaju u Latviji, Malti, Slovačkoj i Italiji. U dvije se zemlje izbori održavaju dva dana – Češkoj i Italiji.

Europski parlament u novom sazivu neće imati dosadašnjih 705, već 720 zastupnika.

Hrvatska nije među zemljama kojima je raspodijeljeno dodatnih 15 mandata, već će i dalje imati 12 eurozastupnika.

Minimalan broj eurozastupnika po zemlji je šest. Toliko eurozastupnika imaju najmanje europske zemlje – Malta, Cipar i Luksemburg. Najviše eurozastupnika ima Njemačka, njih 96.

Izborna pravila znatno se razlikuju od zemlje do zemlje.

Primjerice, građani 14 zemalja EU-a mogu, ako žive u inozemstvu, glasati poštom.

Hrvatska je među osam zemalja čiji državljani mogu svoje biračko pravo ostvariti samo glasanjem u diplomatskim predstavništvima zemlje. U četiri zemlje (Češkoj, Irskoj, Malti i Slovačkoj) ne postoji mogućnost glasanja izvan zemlje, dok samo jedna (Estonija) ima mogućnost elektroničkog glasanja.

Glasanje na izborima za Europski parlament obvezno je u Belgiji, Bugarskoj, Luksemburgu i Grčkoj.

U većini zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, postoji samo jedna izborna jedinica na izborima za Europski parlament. Iznimke po tom pitanju su Belgija, Irska, Italija i Poljska.

Izborni prag od pet posto postoji u devet zemalja, uključujući Hrvatsku. Međutim, većina zemalja, odnosno njih 13, nema postavljen izborni prag. Izborni prag iznosi četiri posto u Italiji, Austriji i Švedskoj, tri posto u Grčkoj te 1,8 posto u Cipru.

Dob za glasanje istovjetna je punoljetnosti u većini država članica. U Grčkoj mogu glasati i sedamnaestogodišnjaci, dok se u Belgiji, Njemačkoj, Malti i Austriji može glasati od 16. godine.

Minimalna dob kandidata na izborima varira od 18 do 25. U 15 zemalja, uključujući Hrvatsku, minimalna dob kandidata je 18 godina.

Tri godine viša minimalna dob kandidata pravilo je u čak devet zemalja, dok u Rumunjskoj kandidat mora imati minimalno 23 godine, a u Grčkoj i Italiji 25.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Stranica 1 od 24