Prikazujem sadržaj po oznakama: hrvatske ceste

Ideja o povezivanju Korčule i Pelješca mostom stara oko 40 – tak godina aktualizirala se nakon otvorenja Pelješkog mosta kojim su spojena dva dijela Hrvatske. Tek što su prvi automobili prošli preko Pelješkog mosta korčulanski načelnici i gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević izjasnili su se protiv izgradnje mosta kojim bi se spojili Orebić i Korčula.

Kad je u pitanju izgradnja ovog mosta stanovništvo otoka Korčule je podijeljeno. Kad je u pitanju taj most, Hrvatske ceste još su 2018. naručile studiju koja je trebala definirati koji je najbolji način za povezivanje poluotoka i otoka.

Povezati Korčulu i Pelješac mostom, tunelom i samo poboljšati trajektne i druge brodske linije, na to je pitanje odgovor trebala dati studija izvedivosti poboljšanja prometne povezanosti Korčule i Pelješca za čiju su izradu Hrvatske ceste provele natječaj još 2018.

Što je pokazala studija i koje je nabolje rješenje za povezivanje Korčule i Pelješca? Iz Hrvatskih cesta za Južni ističu kako „razvijaju projekt poboljšanja prometne povezanosti Pelješca i Korčule” te navode kako „prometnica ide od čvora Brijesta do Orebića i novo - planirane luke u Kučištu kod Orebića”

„Prva faza tog projekta je obilaznica Orebića za koju se izrađuje glavni projekt. Za ostali dio trase je izrađeno idejno rješenje i u fazi je postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš.” - naveli su iz Hrvatskih cesta.

No što je s mostom Korčula – Pelješac? Korčulanski načelnici i gradonačelnica Silić Maroević mogu biti mirni.

Naime, iz Hrvatskih cesta navode kako je „most bio razmatran kao opcija” te naglašavaju kako se on „ne planira u daljnjem razvoju projekta”.

Tek što je Pelješki most pušten za promet korčulanski načelnici usuglasili su stav kojim se protive izgradnji mosta Orebić – Korčula.

Inače, ideja o izgradnji tog mosta datira još od sredine 60-tih godina, odnosno bila je predviđena Projektom Južni Jadran, a ponovo je aktualizirana kad je most unesen u županijski Prostorni plan. Taj je most i u prostornom planu Općine Orebić. Tako se već duži niz godina od lokalnih političara moglo čuti kako će se 1 200 metara udaljenosti između poluotoka Pelješca i otoka Korčula riješiti izgradnjom mosta koji je trebao prolaziti preko otočića Veli Škoj.

Da će se Korčula i Pelješac povezati mostom nakon izgradnje Pelješkog mosta isticao je još bivši ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta.
Osim mostom, Korčulu i Pelješca razmatralo se povezati podmorskim tunelom. No, iako je tunel po mnogima puno bolje rješenje, ono je za Hrvatsku najskuplje moguće rješenje, osim ako se njegova izgradnja ne bi financirala sredstvima iz EU fondova. U svakom slučaju tunel bi Korčuli donio isto što i most, a to je, po mišljenju pojedinaca, preveliki broj turista i ubrzanu gradnju na otoku, mahom smještajnih kapaciteta.

O mostu Pelješac – Korčula nedavno je govorio i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović koji je na otoku boravio krajem srpnja povodom Dana Grada Korčule. Iako je istaknuo kako je most Pelješac – Korčula u konačnici stvar Korčulana, otočanima je rekao kako njima treba zračna luka, koju će, dodao je zbog konfiguracije terena biti jako teško izgraditi.

Prije negoli ga je Milanović spomenuo, gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević izjavila je kako ona, a niti ostali korčulanski načelnici ne žele most za otok. Dodavši kako je Korčula jako blizu Pelješcu, naglasila je kako trajektna linija odlično funkcionira. Istaknuvši kako im most ne treba, Silić Maroević rekla je kako bi on bio prostorno suvišan te bi oduzeo i previše vrijednog zemljišta na otoku. Naravno, naglasila je kako oni, misleći valjda na sve otočane, žele „ostati otok”.

Kad je u pitanju izgradnja mosta Korčula – Pelješac, korčulanski HDZ-ovci koji su tamošnjim načelnicima i korčulanskoj gradonačelnici Silić Maroević oporba, o tom se projektu nisu očitovali. Nitko osim Branka Bačića koji je stava kako izgradnju mosta od Pelješca do Korčule ne bi trebalo u potpunosti odbaciti, iako je priznao kako bi se život na otoku njegovom izgradnjom promijenio te izbrisao otočnu izvornost, tradicionalnost i način razmišljanja.

Nakon što su za Južni iz Hrvatskih cesta istaknuli kako se u daljnjoj fazi projekta ne razmišlja o gradnji mosta Pelješac Korčula, Korčulani, dio onih koji je protiv mosta mogu biti mirni jer „ostat će otok”. Kad su već protiv mosta koji se u konačnici niti neće graditi, pred tamošnjim je načelnicima borba za što bolju trajektnu i brodsku povezanost jer udaljenost između otoka i poluotoka čini se mal, ali često zna biti itekako velika.

Objavljeno u S JUGA

Osim svojim izgledom i uklopljenošću u prostor Pelješki most zbog dekorativne rasvjete poseban je i fascinantan i u večernjim satima. Nakon Pelješkog iz Hrvatskih cesta, potvrdili su za Dubrovnikpress.hr, spremaju se osvijetliti i Most Dubrovnik, odnosno Most dr. Franja Tuđmana. Realizacija tog projekta koji se već dvije godine najavljuje samo što nije počela.

„Nastavno na upit za modernizaciju dekorativne rasvjete na mostu Dr. Franja Tuđmana, obavještavamo vas kako je rok za izvođenje radova listopad 2022.” - odgovorili su iz Hrvatskih cesta.

Naveli su i kako je ugovorena vrijednost radova 5,8 milijuna kuna. 

Osvjetljenje dubrovačkog mosta najavio je još u siječnju 2020. dubrovački gradonačelnik Mato Franković. Most preko Rijeke dubrovačke zapravo je već odavno trebalo osvijetliti, odnosno dekorirati ga modernijom rasvjetom. Možda neće biti dekoriran kao i Pelješki, ali će s modernom rasvjetom svakako biti svojevrsna atrakcija poput sličnih mostova diljem svijeta.

Objavljeno u S JUGA

U Opuzenu je u tijeku rekonstrukcija državne ceste D9 od mosta Mala Neretva do petlje Opuzen sa spojevima na državnu cestu D8. Dok iz Hrvatskih cesta navode kako je cilj radova poboljšati odvijanje prometa, županijski vijećnici Mosta nisu zadovoljni. Oni naime smatraju kako se problem s odvijanjem prometa na tom području može riješiti samo izgradnjom kružnog toka. Dva kružna toka, manji i veći predviđeni su projektom, ali njihova izgradnja, iako su ključni za rješavanje gužvi, još nije počela.

Još je na sjednici Županijske skupštine vijećnik Elvis Soče (Most) istaknuo kako je križanje na kojem Hrvatske ceste izvode radove, zapravo ključno za odvijanje prometa prema BiH i Dubrovniku. Iako je riječ o projektu koji vode Hrvatske ceste, Soče je župana Nikolu Dobroslavića pitao je li izgradnja kružnog toka planirana u programu za ovu i iduću godinu, jer, naveo je, u slučaju da Grad Opuzen zabrani prometovanje šleperima i kamionima kroz središte grada, tada bi oni morali prometovati kroz 12 kilometara udaljeni Metković, što bi, smatra Soče, dodatno opteretilo odvijanje prometa u tom gradu.

Po meni treba nastaviti ovaj projekt jer radi se o dobrom prometnom rješenju. Kad je u pitanju izgradnja kružnog toka, neki dan smo dobili uvjete studije utjecaja na okoliš. - rekao je za Južni gradonačelnik Opuzena Ivan Mataga.

Da se samom rekonstrukcijom raskrižja, bez izgradnje kružnog toka, neće riješiti gužve u prometu, smatra i županijski vijećnik Pero Jerković (Most).

- Projekt koji rade Hrvatske ceste u Opuzenu ne donosi ništa i ne rješava ni jedan problem prometovanja. To su potpuno neadekvatni izlazi na D8. Ako će gradska uprava Opuzena zatvoriti Zagrebačku ulicu tada imamo strašan problem za dvije opuzenske poslovne zone gdje su poluilegalna prometna rješenja, gdje se iz Poljoprometa ne bi smjelo dozvoliti izlaz na lijevo. Tamo izlaze i šleperi i veći kamioni i okreću se u Pločama ili u Metkoviću. Kad se počelo raditi raskrižje građani su očekivali da će se problem riješiti, a dobili smo gotovo isto rješenje kakvo imamo. Prije par godina govorilo se da će se problem riješiti kružnim tokom, a da će se petlja rušiti, da će se raditi manji kružni tokovi. Hrvatske ceste su u Opuzenu potrošile 13,5 milijuna kuna, a Opuzen je u istom prometnom katastrofalnom rješenju kao i prije početka radova. - smatra Jerković.

Dok županijski vijećnici Mosta Jerković i Soče ističu kako bi grad Opuzen mogao zabraniti šleperima i velikim kamionima prometovanje Zagrebačkom ulicom, gradonačelnik Opuzena Ivan Mataga ih demantira te ističe kako se to neće dogoditi.

- Neće gradonačelnik Opuzena uvesti zabranu za šlepere i kamione. Inače, sam ja nezavisni gradonačelnik i ne mogu pratiti što netko iz Mosta govori na Županijskoj skupštini. - kazao je Mataga, koji prometno rješenje Hrvatskih cesta, kojim je predviđena izgradnja kružnih tokova, smatra dobrim rješenjem.

- Po meni treba nastaviti ovaj projekt jer radi se o dobrom prometnom rješenju. Kad je u pitanju izgradnja kružnog toka, neki dan smo dobili uvjete studije utjecaja na okoliš. Idejno rješenje je napravljeno u veljači, a elaborat zaštite okoliša je završen u travnju i poslan na procjenu izrade studije utjecaja na okoliš. Što se tiče projektne dokumentacije, po meni projekt ide svojim tokom, a kad će radovi krenuti u realizaciju, to je na Hrvatskim cestama. - kazao je Mataga.

opuzen kruznitok 220722

- Kružni tok rješava probleme prometovanja teretnih vozila kroz Zagrebačku ulicu. Veliki kamioni praktički nemaju opciju okrenuti se prije Metkovića i nastaviti prema poduzetničkoj zoni već moraju prolaziti kroz našu Zagrebačku ulicu, a kružnim tokom bi se taj problem riješio. - rekao je Mataga.

Zagrebačka ulica u Opuzenu zapravo je glavna gradska prometnica, a zbog blizine škole i dječjeg vrtića, Grad, ističe Mataga, raznim prometnim rješenjima u suradnji s MUP-om nastoji smanjiti brzinu na njezinim osjetljivim dijelovima. Srećom, dodaje Mataga, prometnih nesreća nema.

- Izrada prometnog elaborata je u završnoj fazi i ako dobijemo suglasnost MUP-a već bi na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća išli na njegovo usvajanje. Naime, predvidjeli smo u Zagrebačkoj ulici horizontalnu signalizaciju kako bismo još dodatno usporili promet teretnih vozila. Na dva mjesta smo išli i na varijantu uzdignutog pješačkog prijelaza baš kako bi usporili promet, posebno na dijelu ceste u blizini dječjeg vrtića i osnovne škole gdje je velika koncentracija djece. Srećom, prometnih nesreća nema, a čak smo u nekoliko navrata uključivali i policiju i kamere, sve kako bi se usporio promet. - rekao je opuzenski gradonačelnik Ivan Mataga.

Inače ceste D8 i D9 čine okosnicu cestovne mreže grada Opuzena jer se preko njih ne odvija samo lokalni već i tranzitni promet. Promet je na tom dijelu posebno pojačan za trajanja turističke sezone te u vrijeme berbe mandarina.

Po završetku radova na rekonstrukciji raskrižja državnih cesta D8 i D9 u Opuzenu omogućit će se dodatni prometni tokovi u području samog raskrižja što će osigurati pravilno uključivanje vozila iz gospodarskih objekata na prometnu mrežu, a što do sada na dijelovima te ceste i nije bilo slučaj. Projektom je inače predviđena izgradnja dva kružna toka, većeg istočnog i manjeg zapadnog. Ipak, rokovi u kojima bi njihova izgradnja trebala početi još su uvijek nisu precizno definirani.

Objavljeno u S JUGA
Četvrtak, 07 Listopad 2021 19:31

55 mu je godina, mostu Rogotin slijedi obnova

Žila kucavica cestovne povezanosti na jugu, Rogotinski most preko rijeke Neretve, kojim prolazi magistrala i teško je naći žitelja Dubrovačko – neretvanske županije koji barem jednom u životu nije prošao kolnikom tog mosta, ide u obnovu, 55 ljeta nakon što je otvoren za promet 27. srpnja 1966. godine.

Iz Hrvatskih cesta za Južni nisu precizirali datum kada će početi obnova, naveli su kako će se „radovi na sanaciji mosta Rogotin odvijati u sljedećem planskom periodu Hrvatskih cesta”.

No, što će se točno raditi pri obnovi 413,8 metara dugog Rogotinskog mosta...

„Radovi će uključivati uklanjanje oštećenih slojeva kolničke konstrukcije, kako na središnjem dijelu mosta tako i na pješačkim stazama mosta, obnovu kolničkog zastora, po potrebi reprofilaciju kolnika. Predviđeni su i radovi na sanaciji prijelaznih naprava i dilatacijskih reški, hidrodinamičko čišćenje konstrukcije mosta uz sanaciju eventualno oštećene armature i reprofilaciju betona, obnova AKZ pješačke ograde, zamjena slivnika i sanacija odvodnje. Isto tako, predviđeni su i radovi na sanaciji betona podgleda mosta, naglavnica i unutrašnjosti sanduka mosta.” - piše u odgovoru Hrvatskih cesta na upit portala Južni.

U odgovoru je navedeno također kako je procijenjena vrijednost radova 2,5 milijuna kuna, a predviđeni rok za izvedbu radova tri mjeseca. Nije precizirano hoće li se promet preko mosta zatvarati i preusmjeravati tijekom radova. Kada se most Rogotin gradio prethodno je postavljen pontonski most s pomičnim središnjim lukom koji se otvarao za potrebe riječnog prometa, a samo otvaranje Rogotinskog mosta rasteretilo je prometnicu između Komina i Metkovića i stari most u Metkoviću koji je doživio rekonstrukciju dovršenu 1973. godine te je danas poznat kao Lučki most.

dm

Objavljeno u S JUGA