Prikazujem sadržaj po oznakama: hober

Kad je u pitanju izgradnja reciklažnog dvorišta u Korčuli često se može čuti kako se s realizacijom tog projekta dugo godina kaska. Korčula, naime, nema svoje reciklažno dvorište već se koristi onim u susjednoj Općini Lumbarda.

Gradonačelnica Nika Silić Maroević pak ističe kako taj projekt ide dobrim smjerom.

- Bivšim Prostornim planom reciklažno dvorište bilo je planirano u gospodarskoj zoni Česvinica, a kasnije je nekim odlukama tadašnje vlasti, koje ne znam više kako da ih nazovem, rađen pritisak pa se odustalo od te lokacije i kako smo ostali bez lokacije, mi smo po dolasku na vlast 2021. za reciklažno dvorište otkupili zemljište na Lokvi. To nas je u vrlo teškim financijskim trenucima za Grad dosta koštalo, ali bila je to dobra odluka. - kazala je Silić Maroević, osvrnuvši se na sve ono što je učinjeno nakon otkupa zemljišta, a prethodi izgradnji reciklažnog dvorišta.

- Prionuli smo projektiranju, ishodili građevinsku dozvolu i prijavili projekt na fond. Prošli smo drugu evaluaciju projekta i uskoro očekujemo rezultat i financiranje kako bismo što prije krenuli u izgradnju jer bez reciklažnog dvorišta nema ozbiljnog pristupa u provođenju odluke o prikupljanu otpada. - istaknula je.

Do izgradnje vlastitog, Grad Korčula koristi reciklažno dvorište u susjednoj Lumbardi. Silić Maroević svjesna je kako to nije dovoljno kad je u pitanju prikupljanje i odvajanje otpada sukladno odluci koje je usvojilo korčulansko Gradsko vijeće.

- U Lumbadri smo unajmili dio prostora i kupili rolo kontejnere za manje odvajanje, ali to nije dosta. Možda minimalno popravlja statistiku, ali to nije pravi način ni pravi put. - kazala je Silić Maroević.

Kako Odluka Gradskog vijeća predviđa odvojeno prikupljanje otpada Grad Korčula, odnosno KTD Hober pod čijom je ingerencijom otpad, kante je prvo podijelio u Čari. Iako je proteklog ljeta dobar dio stanovnika Čare bojkotirao preuzimanje kanti za odvojeno odlaganje otpada pa je smeće umjesto u kantama gotovo svakodnevno završavalo u obližnjim šumama, Silić Maroević kaže kako je situacija s odvojenim prikupljanjem otpada u Čari jako dobra.

- Ljudi su se dobro navikli i tamo se već poprilično čisto izdvaja papir i plastika, ali do izgradnje reciklažnog dvorišta ne možemo očekivati bolje rezultate. - kazala je Silić Maroević.

Iako ga još uvijek nema, korčulanska gradonačelnica ističe.

- Zadovoljna sam dinamikom samog napredovanja reciklažnog dvorišta. Bit će to minimum minimuma civilizacijskog dosega kojeg smo već davno trebali imati. - istaknula je gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević.

Objavljeno u S JUGA

Korčulansko Gradsko vijeće još je na sjednici u ožujku donijelo odluku o načinu pružanja usluge prikupljanja komunalnog otpada na gradskom, području. No, od usvajanja do primjene odluke dug je put jer Korčula, baš kao i većina gradova i općina na području Županije, jednostavno nije spremna provoditi odluku kojom će se promijeniti način na koji još uvijek prikupljamo i odlažemo otpad. Naime, najlakše je građanima podijeliti kante, otpadomjere i kompostere, a najteže je sav taj otpad, kad se pokupi, zbirnuti, jer reciklažnih dvorišta, kompostana ni sortirnica u većini općina i gradova nema, baš kao što nema ni Centra za gospodarenje otpadom u kojem bi smeće trebalo završavati.

Problema je svjesna i korčulanska gradonačelnica Nika Silić Maroević.

- Plan o gospodarenju otpadom donijeli smo na prošloj sjednici i po toj odluci samo trebamo postupati. Nabavili smo kante za miješani otpad i uskoro će biti podijeljene kućanstvima. Nabavljeni su i otpadmjeri za dijelove grada u kojima nije moguće prikupljati otpad u kantama, a što se tiče reciklažnog dvorišta, uskoro ćemo dobiti dozvolu. U tijeku je jedan natječaj i bit će dobro ako ga uspijemo uhvatiti, ako ne, bit će drugi. - rekla je i najavila izgradnju nove zgrade za KTD Hober,

- Planiramo i zgradu za Hober i skladište i sve potrebno jer Hober funkcionira na tri, četiri lokacije koje su potpuno neadekvatne za upravljanje i raspolaganje otpadom. - rekla je Silić Maroević.

Dok se ne izgradi reciklažno dvorište, Korčula će, kazala je, funkcionirati prema sporazumu sklopljenom s Općinom Lumbarda, odnosno koristit će njihovo reciklažno dvorište.

- Kupili smo rolo kontejnere koje smo postavili u njihovo reciklažno dvorište, što nam omogućuje da već sad prikupljamo odvojeni otpad. On će se prvo prikupljati Čari, gdje smo već podijelili kante. Morali smo ih podijeliti, a nismo imali gdje s tim otpadom jer smo krenuli od kraja, a ne od početka. - rekla je Silić Maroević te najavila kako će nakon edukacije, građanima biti podijeljeni i komposteri.

Ipak, svjesna je gradonačelnica Silić Maroević kako odluka o gospodarenju otpadom nema smisla dok županijski Centar za gospodarenje otpadom nije u funkciji. Naime, na otocima se neće moći odlagati.

- Svjesni smo da u Županiji ne postoji riješeno mjesto na kojemu ćemo odlagati miješani otpad jer je zamišljeno da se to ne događa na otocima. Dakle, Lučino razdolje je velika rak rana i pitanje je kad će u potpunosti zaživjeti, ali mi radimo i zadovoljna sam našim tempom. Edukacija je ipak ključna i moramo biti strpljivi i budemo li racionalno postupali, sve će biti u redu i napokon ćemo se pomaknuti u stoljeće u kojem jesmo. - rekla je Silić Maroević.

No ti pomaci u 21. stoljeće, kad je u pitanju gospodarenje otpadom ipak ne idu brzinom primjerenoj ovom stoljeću jer osim županijskog centra za gospodarenje otpadom, nema ni reciklažnih dvorišta, ni sortirnica u kojima bi se otpadom razvrstavao prije odvoza na Lučino razdolje.

- Pretovarna stanica na Dubovu nema previše smisla dok nije riješena županijska zona, nemamo što tamo pretovarati dok to ne bude, ali stavljena je u prostornom planu. Što se tiče reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, ne znam što više o tome reći. Imamo zemljište koje smo kupili pa smo dozvolili da tamo svi živi nose mineralnu sirovinu koja je državna. - kazala je Silić Maroević.

Dok u Općini Blato HDZ već dugo vremena načelnika Antu Šeparovića optužuje da je nezakonito raspolagao s viškom materijala preostalog nakon sanacije deponija Sitnica, građevinski materijal, odnosno mineralna sirovina u državnom vlasništvu, u Korčuli je veliki problem. Država, naime ni sama izgleda ne zna što s tim materijalom, što je Korčuli veliki problem.

- Država ne dozvoljava da je mi koristimo, ali država nema interesa da je makne. Mi radimo na dozvoli za reciklažno dvorište za građevinski otpad, ali dok se ne riješi ono što je na njemu, tamo neće biti moguće ničim manipulirati. Ne znam koliko smo požurnica poslali resornom Ministarstvu da s tim nešto naprave, da se nakon geodetskih izmjera taj materijal koristi za gradske projekte. - kazala je Silić Maroević.

- Na jedan način nam je to dozvoljeno za projekte s dozvolom i troškovnicima, ali kad smo došli do Marmontovog puta, eto, nije bilo moguće i čini mi se da Ministarstvo prema nama nema razumijevanja. Obratili su nam se izvođači radova na luci Polačište i rekli smo im da to nije naše, da se obrate Ministarstvu. Jako se sporo stvari odvijaju po tom pitanju. Taj građevinski otpad se nije smio dogoditi i sad za to plaćamo dug.- kazala je Silić Maroević.

Odgovorila je i na pitanje što je s izgradnjom sortirnice i kompostane.

- Kad je u pitanju sortirnica, trenutno je jedan natječaj, ali samo za traku i nećemo se na njega javiti jer nemamo to sad gdje smjestiti, to ćemo rješavati kroz reciklažno dvorište. Kompostana će isto pričekati još neko vrijeme. Kompostana neće biti problem i vidjet ćemo kako ćemo to riješiti. - rekla je korčulanska gradonačelnica Nika Silić Maroević.

Iako je većina općina i gradova u Županiji usvojila odluke temeljem kojih bi se iz korijena trebao promijeniti način na koji se odlagao i odvozio otpad, posve je jasno kako će sve ono što će građani uskoro morati odvajati i reciklirati, bez izgrađenih reciklažnih dvorišta, sortirnica i županijskog centra za gospodarenje otpadom zapravo završavati na istoj gomili, u slučaju Korčule na odlagalištu Kokojevica u susjednoj Lumbardi. A sve zato, baš kao što kaže i korčulanska gradonačelnica, jer se išlo obrnutim smjerom jer prvo su se usvojile odluke o gospodarenju otpadom, umjesto da su se gradili potrebni objekti.

Objavljeno u S JUGA

Većina jedinica lokalne samouprave nema reciklažna dvorišta, nema kompostana ni sortirnica, a ni Centar za gospodarenje otpadom nije izgrađen, ali općine i gradovi u Dubrovačko – neretvanskoj županiji jedna za drugom usvajaju nove odluke o načinu pružanja javne usluge skupljanja komunalnog otpada. Moraju tako, zakonski. Odluke su to koje bi trebale promijeniti način na koji još uvijek odlažemo otpad. Naglasak je na odvajanju, a onda i recikliranju. Ali...

Takvu je odluku na posljednjoj sjednici usvojilo i Gradsko vijeće Grada Korčule. Vijećnici, kojima, kao i građanima, nije jasno kako će taj novi „režim” funkcionirati, za direktora KTD Hober Marka Milata imali su puno pitanja.

VINKA LOZICA: IDEMO OBRNUTIM PUTEM

Iako je uvodno istaknula kako je apsolutno potrebno donijeti odluku o načinu pružanja javne usluga sakupljanja komunalnog otpada, vijećnici Vinki Lozici sporan je način na koji se u Korčuli pristupa novom „režimu” skupljanja otpada.

- Mi kao grad idemo obrnutim putem, prvo ćemo donijeti odluku o prikupljanju otpada pa ćemo onda stvoriti infrastrukturu pomoću koje ćemo pružiti uslugu kakvu smo propisali. - istaknula je Lozica.

Osvrnula se i na javnu raspravu o načinu skupljanja otpada u kojoj je sudjelovala inicijativa Podrži Korčulu.

- Drago mi je da ste kroz javnu raspravu prihvatili naše prijedloge za privatne iznajmljivače koji pružaju usluge u domaćinstvu. Oni su trebali spadati pod nekućanstva, što bi ih stavilo u isti rang s hotelima ili tvrtkama, a ovako će oni pola godine biti kućanstva, a pola nekućanstva. - rekla je Lozica te istaknula kako joj je sporna odredba prema kojoj je korisnik dužan odvojeno prikupljati biootpad i kompostirati ga u domaćinstvu.

- Zašto ljudima namećemo obvezu kompostiranja ako ne možemo pružiti uslugu prikupljana komposta, što da radimo s kompostom u domaćinstvima koja nemaju vrt ili okućnicu. - pitala je Lozica.

IVAN ŠALE: TKO ĆE I KAKO NADZIRATI GRAĐEVINARE?
IVANA FILIPPI: SPREMNICI OD 120 LITARA SU PREVELIKI

Vijećnik Ivan Šale pitao je tko i kako će nadzirati gradilišta i način na koji zbrinjavaju otpad.

- Ključnu će ulogu imati komunalni redari i neće im biti jednostavno, a bit će vaša desna ruka u Hoberu. Veliki su problem i gradilišta na kojima rade razne tvrtke iz Hrvatske i iza sebe ostavljaju sve i svašta pa se u kontejnerima znalo naći šuta, matuna, svega i tu ćete morati s komunalcima obaviti jako dobru kooordinaciju. - smatra Šale.

hober odlagaliste 010423 1 minOdlagalište građevinskoh materijala Hober. Foto: Duje Klarić / CROPIX

Vijećnica Ivana Filippi pitala je zašto spremnici za miješani otpad nisu zapremine manje od 120 litara.

- Miješani otpad ne može se dugo držati i čini mi se da su spremnici od 120 litara nepotrebni jer je to jedino smeće koje se usmrdi i ne može se držati u kući i blizu kuće. - rekla je Fillipi i pitala hoće li se zapremina kanti za miješani otpad smanjiti.

ANDRIJA FABRIS: NE MOŽE SE OTPAD ODVOZITI LJETI JEDNOM TJEDNO

Nakon što je Andrija Fabris problematizirao učestalost odvoza otpada i upozorio kako su te potrebe ljeti puno veće nego zimi, dodavši kako bi se po novoj odluci otpad trebao odvoziti tek jednom tjedno, direktor Hobera odgovorio mu je kako Zakon o gospodarenju otpadom propisuje minimalnu učestalost odvoza te da je zbog toga to uvršteno u odluku te je pojasnio:

- Sigurno je da će to biti više od minimalne učestalosti i za miješani i reciklirani komunalni otpad, ali odlukom je propisana najmanja učestalost, a ne najveća. Kasnije ćemo cjenikom, kojega moramo donijeti, propisati učestalost odvoza. - rekao je Milat.

Da se u primjeni odluke ide obrnutim redosljedom potvrdio je i direktor KTD -a Hober Marko Milat. Odgovarajući na pitanja vijećnika kazao je kako je pred Hoberom veliki posao.

- Bit će problema, imaju ih i puno jače sredine i tvrtke poput Zagreba i njihova Holdinga s kojim se mi ne možemo ni financijski ni organizacijski uspoređivati. Za razliku od njih, mi nemamo reciklažnih dvorišta i kompostana, nemamo sortirnica i to je problem u cijeloj Hrvatskoj. - rekao je Milat.

hober odlagaliste 010423 2 minOdlagalište građevinskoh materijala Hober. Foto: Duje Klarić / CROPIX

Priznao je kako je otpad s gradilišta veliki problem, ali i naveo kako će mu doskočiti.

- On će se velikim dijelom riješiti prelaskom na novi sustav jer ako uklonimo otvorene kontejnere s javnih površina, kad svaki korisnik bude morao imati svoj spremnik s bar kodom, znat će se čiji je i što je u njemu bilo. Ako bude ono što ne treba, nećemo mu ga skupit. Samom primjenom odluke ćemo u potpunosti riješiti problem odlaganja šuta u kontejnere, ali nećemo riješiti problem odlaganja u okoliš. - kazao je Milat.

MARKO MILAT: SPREMNICI ZA KUĆANSTVA S VREMENOM ĆE BITI MANJI

Kad je u pitanju standard i veličina spremnika, Milat je istaknuo kako se o tome vodi šira rasprava.

- Standardna veličina spremnika je 120 litara i naravno da će se to mijenjati. Siguran sam da će se mijenjati na manje kad uspostavimo sustav za odvojeno prikupljanje otpada, kad budemo u mogućnosti sve skupiti, zapremine spremnika za prosječno kućanstvo će se smanjiti. Bilo bi rizično na početku krenuti s manjim kantama jer smo svi naučili bacati smeća koliko hoćemo, kad i kako hoćemo, a ovom odlukom će se naša ponašanja mijenjati i postoji rizik da se poveća otpad na javnim površinama i u prirodi. Mi moramo graditi sustav za 100 posto stanovnika, ne za 80 posto jer onih 20 posto može napraviti veliku štetu i u sustavu moramo uračunati i njihovo negativno ponašanje. Sigurno će biti onih kojima će kanta od 120 litara biti mala, ali i onih kojima će biti velika.- istaknuo je Milat.

MARKO SKOKANDIĆ: TKO SU OSOBE KOJE ĆE SMJETI ULAZITI NA PRIVATNE PROSTORE ZBOG NADZORA?

Vijećnik Marko Skokandić osvrnuo se na učestalost odvoza otpada. Kao zaposlenik ACI marine opisao je što bi se u marini dogodilo kad se otpad ne bi redovito odvozio.

- Da u marini nestane struje i vode možda bismo mogli raditi, ali da nam Hober dva dana ne skupi smeće mogli bismo zatvoriti marinu. Mi imamo 16 kontejnera, osam svojih koje nam Hober prazni dva puta dnevno u špici sezone. Po pravilima kategorizacije marina i Plave zastave mamo već dogovoreno selektivno prikupljanje otpada i to sve kontroliraju inspekcije. - kazao je Skokandić, koji je imao primjedbe na odredbe iz odluke prema kojima komunalni redari mogu vršiti nadzor kompostiranja otpada na privatnim površinama.

- Tko su te osobe koje ćemo primati u svoj privatni prostor.- pitao je Skokandić.

Milat mu je odgovorio kako će privatne površine nadzirati komunalni redari koji za to već imaju ovlasti.

- Predviđene su i kazne kako se ne bi dogodilo da netko svojim kompostiranjem ugrožava susjede, da mu stavi komposter ispod punistre pa da se stvaraju problemi zbog neugodnih mirisa. Zakon predviđa tu mogućnost kontrole i u pravilniku će to biti propisano,a to će raditi komunalni redari i zaposlenici Hobera. Komunalni redari prema zakonu imaju vrlo velike ovlasti, čak i na privatnim parcelama. - rekao je Milat.

Nakon što su ga neki vijećnici pitali kako će u Hoberu znati tko je u zajednički spremni odložio glomazni ili građevinski otpad, Milat je ogovorio kako će zajednički spremnici biti opremljeni otpadomjerima.

- Kroz njih se ne može gurati ni guma ni daska. Tamo gdje zbog tehničkih uvjeta nećemo moći držati takve spremnike, bit će postavljeni spremnici s raspodjelom udjela, odnosno volumena, ako je manje korisnika.- kazao je.

ODVOZ OTPADA SVIMA ĆE POSKUPITI

Vijećnike je zanimalo i hoće li sav otpad na kraju završiti na istoj gomili, i onaj reciklirani i onaj miješani pa je Skokandić odgovorio što Hober po tom pitanju čini.

- Isporučena su nam dva velika rolo kontejnera kapaciteta 30 kubika koja smo u dogovoru s KTD Minder postavili na njihovo reciklažno dvorište kako bismo ispunili zakonsku obvezu da se otpad skladišti na građevinama namijenjenim za gospodaranje otpadom. Plan je možda već od sljedećeg mjeseca u Čari i Zavalatici krenuti s pilot projektom u sklopu kojega su građanima podijeljene kante za prikupljanje papira i plastike, te dvije komponetne početi odvojeno prikupljati od korisnika i za tu namjenu smo nedavno nabavili kamion kapaciteta sedam kubika. Moguće da ćemo za odvojeno prikupljanje prenamijeniti jedan od starih kamiona. - kazao je Milat i dodao.

- Nadam se da i to odvojeno prikupljeneo neće na kraju završiti na odlagalištu otpada. Sve ovisi i o praksi, koliko će to biti onečišćeno, ako bude jako onda to, nažalost, nemamo gdje selektirati i razvrstavati i postoji mogućnost da završi na odlagalištu, ali vjerujem da će s vremenom to sve biti čišće i čišće i odvojeno po frakcijama i da će se time gospodariti na propisani način. - kazao je Milat.

I dok neki od čelnika jedinica lokalne samouprave često znaju reći kako će građanima, koji će odvajati otpad, računi za smeće biti manji, direktor Hobera ističe kako usluga građanima neće pojeftiniti.

- U javnosti se govori da će građanima biti jeftinija usluga, a ne može biti jeftinija o to jednostavno treba reći. Ne može biti jeftinija jer ako s tri kamiona istresete deset tisuća kanti i to sve razvrstate u skladište, odvajate, balirate i šaljete uporabitelju, kojemu morate platiti da bi to uzeo onda je sasvim sigurno da ta usluga mora biti skuplja. - rekao je otvoreno direktor KTD Hober Marko Milat.

Objavljeno u S JUGA
Ponedjeljak, 27 Ožujak 2023 09:30

Hober je sve, samo ne park šuma

Kako je, osim turističke, pred vratima i požarna sezona vijećnik Marko Skokandić pitao je na sjednici Gradskog vijeća gradonačelnicu Korčule Niku Silić Maroević što se radi na uređenju Park šume Hober koja je poprilično zapuštena i neodržavana te iznimno opasna.

- Stanje u Hober u šumi nije dobro, a ni u šumi Strečica nije bajno pa me zanima hoće li se po tom pitanju nešto poduzeti. U povijesti smo imali raznih akcija, od dobrovoljnih, do angažiranja vatrogasaca. Tamo su ispilani neki borovi i ostavljene grane jer je teorija da će se te grane jednog dana pretvoriti u humus. Prije humusa su one benzin jer je upravo to granje, suhe iglice, opasno je i mislim da bi trebalo prisiliti Šumariju, Hrvatske šume i onu famoznu županijsku Ustanova za zaštitu prirodnih vrijednosti, koja uglavnom tamo donosi table, da izdvoje neke novce i izvuku to suho granje. - rekao je Skokandić.

Gradonačelnica Nika Silić Maroević istaknula je kako je nedavno održan sastanak s predstavnicima Hrvatskih šuma, vatrogascima i županijskom Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode te su dogovoreni neki koraci oko uređenja Hober šume.

Ipak, Silić Maroević je stava kako u park šumi svaki dan mora biti neki čuvar.

- Mi moramo u Hoberu svaki dan imati čovjeka koji vodi računa o park šumi jer ona je sve samo ne park šuma. Nama treba sigurnost i nadam se da ćemo je uspjeti urediti za požarnu sezonu. - rekla je Silić Maroević.

Objavljeno u S JUGA

Gradonačelnica Grada Korčule Nika Silić Maroević često zna reći kako je način na koji se prikuplja otpad u Korčuli potpuno neprimjeren. No i to bi se trebalo promijeniti nakon što korčulansko Gradsko vijeće donese odluku o načini prikupljanja i odvoza otpada. Prema odluci otpad će se trebati razdvajati, a oni koji će to činiti imat će manje račune. Kad su u pitanju računi, Silić Maroević navela je i cijene za kućanstva i korisnike koji je pripadaju toj kategoriji.

- Mi otpad prikupljamo na javnim površinama. Postavili smo spremnike za miješani otpad na zelene otoke, a nemamo reciklažno dvorište i radimo stoljeće iza nego bismo trebali. - rekla je Silić Maroević

- Nova odluka o prikupljanju otpada upućena je na javno savjetovanje i neke stvari koje je zakonodavac predvidio mi ne možemo mijenjati. Zakonodavac predviđa da se oni koji koriste uslugu prikupljanja i odvoza otpada podijele na kućanstva i nekućanstva i moraju se odrediti cijene. - kazala je Silić Maroević te otkrila kolike će biti cijene.

- Kontaktirali smo gradove koji su po veličini slični nama i došli do cijene za fiksni dio. Ona u principu jest veća nego što je sad, ali je pravednija jer se otpad više neće plaćati po kvadraturi stambenog prostora. Za kućanstva će cijena iznositi 70 kuna, a za nekućanstva 100 kuna. Treba još odrediti varijabilni iznos cijene. Podijelit ćemo ljudima kante kad ih čipiramo i označimo. Imat ćemo i raspored prikupljanja i odvoza otpada i bite će više reda i puno boljih prizora pod onih prepunih kontejnera. - rekla je Silić Maroević.

- Svaka je promjena teška pa će biti i ova i bit će teško prihvatiti povećanje cijena, ali to nas čeka i to moramo napraviti.- kazala je Silić Maroević, dodavši kako treba riješiti i reciklažno dvorište.

- Treba napraviti reciklažno dvorište što prije i fali nam samo još jedan papir za građevinsku dozvolu. Direktor Hobera bio je na sastanku na kojem je najavljeno sufinanciranje reciklažnih dvorišta čega dugo nije bilo i treba vidjeti hoćemo li, s obzirom na naš stupanj razvijenosti, moći dobiti sredstva za reciklažno dvorište.

Objavljeno u S JUGA

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pozitivnim je ocijenio zahtjev korčulanskog Komunalno trgovačkog društva Hober za sufinanciranje bespovratnim sredstvima nabavu opreme za uspostavu sustava odvojenog sakupljanja otpada, odnosno uspostave kružnog gospodarstva i na području Grada Korčule.

Ovim rješenjem Fond je prihvatio bespovratno sufinancirati nabavu kompostera za kućno kompostiranje, te za prikupljanje biootpada sa groblja, zatim koševa za odvojeno skupljanje otpada u vrtićima i nižim razredima osnovnih škola, te velike rollo – kontejnere za privremeno skladištenja odvojeno prikupljenog otpada.

„Ova nabava omogućit će, nakon podjele kompostera korisnicima, proizvodnju kućnog komposta svim zainteresiranim sugrađanima, te istovremeno smanjenje količina biootpada koji završava na odlagalištu. Isto tako, omogućit će Hoberu, barem djelomično do izgradnje reciklažnog dvorišta i cijelog sustava, početak odvojenog prikupljanja osnovnih kategorija reciklabilnog otpada. Pozivam još jedanput sve sugrađane i sugrađanke koji imaju barem malu okućnicu i zainteresirani su za kućno kompostiranje i besplatnu dodjelu kompostera, da se prijave Hoberu kako bi ostvarili pravo na besplatnu dodjelu kompostera. Ovoga puta ćete zaista i dobiti komposter!” - poručila je na svojoj Facebook stranici korčulanska gradonačelnica Nika Silić Maroević.

kšc

Objavljeno u S JUGA

Početkom iduće godine u Gradu Korčuli započinje novi sustav odlaganja i odvoza smeća. Korčulansko Gradsko vijeće uskoro bi trebalo donijeti nove cijene za odvoz smeća.

- Trenutni način prikupljanja otpada, putem kontejnera, je najgori mogući. Uskoro prelazimo na kante. Cijena će se morati formirati kako zakon nalaže pa će račun za smeće imati fiksni i varijabilni dio. Cilj je potaknuti odvajanje i tko bude tako radio, neće nužno plaćati skuplje. – kazala je za Južni gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević.

Prema riječima Marka Milata, direktora korčulanske komunalne tvrtke Hober, u čijoj je nadležnosti organizacija odlaganja i odvoza smeća, na području Grada Korčule već je postavljeno dvjestotinjak čipiranih kanti za smeće.

- Početkom iduće godine planirano je da na području grada bude postavljeno oko dvije tisuće kanti i 300 kontejnera. – pojasnio je Milat.

I on kao najveći problem u novom zakonu o otpadu vidi u činjenici da se na isti način tretiraju primjerice velike hotelske kompanije i mali iznajmljivači, u kategoriji „nije kućanstvo”, pa se Milat nada da će se po tom pitanju možda pronaći neko rješenje na državnoj razini.

Korčulanskoj gradskoj upravi i komunalcima sada, uz ostalo, slijedi i posao objašnjavanja novih regulativa mještanima koji dio svoga otpada mogu odnijeti i u reciklažno dvorište u obližnju Lumbardu.

- Planiramo u suradnji s nadležnim Fondom osigurati besplatne kompostere za naše korisnike kako bi svoj otpad mogli i korisno iskoristiti. - rekao je direktor Hobera Marko Milat, dodajući kako se nada da će ljudi shvatiti potrebu razvrstavanja otpada te da neću biti puno onih koji će smeće bacati u more, u šumu ili uz put.

Milat također smatra kako bi bilo pametno na otocima graditi spalionice smeća, a ne da se ono odvozi na kopno i dodatno poskupljuje uslugu krajnjim korisnicima.

Objavljeno u S JUGA