Prikazujem sadržaj po oznakama: dora

Nedjelja, 25 Veljača 2024 23:31

BABY LASAGNA PREDSTAVLJAT ĆE HRVATSKU NA EUROSONGU

Baby Lasagna pobijedio je u nedjelju navečer na hrvatskom izboru za pjesmu Eurovizije Dora pjesmom "Rim Tim Tagi Dim" i predstavljat će Hrvatsku u svibnju na Eurosongu u švedskom Malmöu.

Baby Lasagna pobjednik je Dore 2024. prema glasovima publike, a pjesma "Rim Tim Tagi Dim" osvojila je ukupno 321 bod, od čega čak 247 od glasova publike.

Autor i izvođač pjesme, pravoga imena Marko Purišić, nastupio je uz dvoje plesača odjeven u kostim na kojemu se ističu veliki napuhani rukavi, dok je scenografijom dominirala vatra.

Hrvatski izbor za pjesmu Eurovizije, Dora, prvi je put umjesto u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner u Opatiji održan u studiju Anton Marti, u zgradi Hrvatske radiotelevizije na zagrebačkom Prisavlju, gdje se u finalnoj večeri predstavilo 16 izvođača.

Prestižnu statuu Dore, rad umjetnika Ivice Propadala, pobjedniku su uručili Zoran Prodanović Prlja i Damir Martinović Mrle, članovi grupe Let 3 koja je pobijedila na prošlogodišnjem natjecanju.

O najboljima u polufinalnim večerima odlučivali su isključivo gledatelji televotingom (sms i pozivi), a u finalu podjednako glasovi ocjenjivačkih sudova i glasovi gledatelja.

Uz četiri hrvatska žirija iz HRT-ovih centara: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, ove su godine o pobjedniku odlučivala i četiri međunarodna žirija iz država sudionica Eurovizije - Italije, Njemačke, Ukrajine i Islanda.

Svaki ocjenjivački sud imao je tri člana, a činili su ih glazbeni profesionalci, skladatelji, glazbeni kritičari i producenti.

Drugo mjesto zauzeo je Vinko s pjesmom "Lying Eyes" koja je osvojila ukupno 82 boda, dok je na trećem mjestu pjesma "Babaroga" grupe Let 3 sa 79 bodova.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO

Nakon nedavnog bisera Jadrolinije koja je na vjerojatno najfrekventniji dan u godini, pred koncert „Trag u beskraju” liniju Orebić – Dominče ostavila na jednom trajektu, danas su se javili i stanovnici Elafita ogorčeni na ponašanje posade broda „Dora” koji održava liniju elafitskog otočja i Dubrovnika.

„Nemar državnog brodara Jadrolinije prema stanovnicima otoka nije ništa novo u Hrvatskoj. Jutrošnji nemili događaj iz Dubrovnika samo je jedan u nizu primjera odnosa prema lokalnom stanovništvu i turistima.” - počinje pismo.

„Poznato je kako liniju 807 ovog ljeta ponovo obavlja brod Dora umjesto broda Postira koji je kao i prošle godine odveden na proljeće s Elafita pod izlikom godišnjeg servisa. Međutim, Postira je nakon obavljenog servisa kao i prošle godine prebačena na šibensko područje do završetka turističke sezone.” - piše dalje u pismo kojeg prenosimo u cijelosti:

„Dora se pokazala neadekvatnom za liniju 807 zbog svojih iznimno loših maritimnih sposobnosti i malog kapaciteta. Prije nekoliko dana dogodilo se da je zbog lošeg vremena linija 807 bila u prekidu, dok su mali turistički brodovi bez problema plovili po Elafitima.

Nemar Jadrolinije najbolje je vidljiv iz jutrošnjeg primjera iz luke Gruž. Na liniji s polaskom u 10 sati iz Dubrovnika bio je prekomjeran broj putnika te je tridesetak ljudi ostalo na rivi. Među njima bila je i jedna stanovnica Koločepa koja je invalid. Pokušala se na brod ukrcati s djetetom, međutim kad je došla na red za ukrcaj posada je zatvorila vrata uz objašnjenje „puni smo“. Putnica se obratila kapetanu uz objašnjenje da je invalid i da sad mora čekati u luci do 14 sati kako bi se ponovo pokušala ukrcati na brod, no kapetan se samo bezosjećajno okrenuo i ostavio je na rivi s djetetom i ostalim ljudima koji nisu bili sreće pronaći mjesto među 350 sretnika koji su se ukrcali na brod.

Posada Dore započinje ukrcaj na brod petnaestak minuta prije polaska, što znači da je jedini način da budete sigurni da ćete se ukrcati da stojite na nogama na suncu ispred broda. To sigurno nije ugodno iskustvo ni za koga pa ni za invalide po trenutnim vrućinama. Kakva je slika o našem gradu i otocima turista koji su zajedno s lokalnim stanovnicima ostali u čudu na rivi?

Trajekt Hanibal Lucić plovi na istoj ruti kao i brod Dora uz polazak u 9:30 iz Dubrovnika. Postavlja se pitanje zašto službenici Jadrolinije nisu uputili dio putnika na trajekt kad su primijetili prekomjeran broj prodanih karata. Odgovor je jednostavan: nije ih briga. Jadrolinija ima praksu prodaje karata za određeni datum, a ne za određeni polazak. To je apsolutno neodrživo jer na ovaj način nemaju nikakvu kontrolu nad količinom prodanih karata za određeni polazak iz bilo koje luke. To znači da je teoretski moguće da se na najprometnijoj liniji s polaskom u 10 sati iz Dubrovnika na ukrcaju pojavi 5 puta više ljudi od kapaciteta broda.

Posada Postire je u prethodnim turističkim sezonama problem rješavala tako da bi ukrcaj počeo već u 9 sati te bi nakon što bi primijetili moguć prekomjeran broj putnika, dio ljudi preusmjeravali na trajekt.

Ponašanje posade broda Dora samo je slika nemara i ravnodušnosti Jadrolinije prema stanovnicima Elafitskog otočja koja se nastavlja iz godine u godinu. Ne trebamo više ni napominjati činjenicu da nam se novi brod obećava već dugi niz godina i da se vozimo brodovima čije se rezervne dijelove redovno pronalazi u pomorskim muzejima. Odgovornost za to jednako snosi i Grad Dubrovnik te apeliramo i na gradonačelnika da napokon zaštiti stanovnike svoga grada od nemara Jadrolinije.” - navode stanovnici Elafita u pismu upućenom javnosti.

jp

Objavljeno u S JUGA
Označeno u

Stanovnici Elafita već duže vrijeme se žale na loše brodove s kojima su povezani kopnom. Dok je stara Postira isplovljavala prkoseći vremenskim uvjetima na moru, brod Dora koji ju je zamijenio, kroz ljutnju kažu otočani, „više je na vezu nego što plovi”. Problema je svjestan i gradonačelnik Mato Franković koji je najavio sastanak predstavnika Jadrolinije, Agencije za obalni linijski promet i predstavnika mjesnih odbora na Elafitima.

- Od Grada se očekuje djelovanje i po pitanju državnih linija, na zahtjev stanovnika, organizirat ćemo sastanak s Jadrolinijom i Agencijom za obalni linijski prijevoz. Inače je bilo dogovoreno da se poveća broj trajektnih linija, što je i učinjeno, a cijena tog povećanja je trošak koji plaća Grad Dubrovnik, odnosno 60.000 eura koje je osigurao Grad. - kazao je gradonačelnik Franković, koji i sam kaže kako Dora i katamarani nisu najbolji brodovi za povezivanje Elafitskih otoka s kopnom.

- Svjedoci smo drukčijih vremenskih uvjeta koji nisu baš povoljni za plovidbu katamarana pa se događa da ne isplovljavaju, kasne. Nedavno je prekinuta linija zbog kvara na plovilu pa su ljudi vraćeni nazad u Gruž. Poslali smo zahtjev za sastanak i vjerujem da ćemo kroz sljedeća dva tjedni sjesti i razgovarati s predstavnicima Jadrolinije i Agencije. Pozvat ćemo i predstavnike mjesnih odbora s Elafita. Inače, uvijek prije početka sezone na zahtjev Agencije imamo sastanke o boljoj povezanosti. - kazao je Franković i naglasio.

- Mora postojati neko rješenje jer ne može biti da kičma Jadrolinije leži na dva katamarana. Očekujemo da se naši otoci što bolje povežu i vjerujem da ćemo pronaći rješenje. - uvjeren je gradonačelnik Mato Franković.

Objavljeno u S JUGA

Prvo čega se sjetih nakon što sam poslušao pjesmu „Mama ŠČ” riječkih rokera Let 3 čuvena je, golom oku jedva vidljiva, rečenica: „Ovo je mogao naslikati jedino luđak.” Ona je napisana na norveškom jeziku kemijskom olovkom u gornjem lijevom kutu čuvene slike „Krik”, autora Edvarda Muncha. Platno iz 1893. godine simbol je egzistencijalne tjeskobe, prikazuje humanoidnu figuru na mostu koja se u očitom očaju drži za glavu ispod krvavo crvenog neba.

Inače, autor rečenice dugo je bio nepoznat, a glavna je teorija bila da je početkom 20. stoljeća rečenicu dopisao neki razočarani obožavatelj, no stručnjaci iz norveškoga Nacionalnog muzeja su, pomoću infracrvene tehnologije i analize rukopisa, zaključili kako je autor slike sam dopisao tajanstvenu rečenicu. Tako smo doznali kako je autor „sporne” dopisane rečenice zapravo nitko drugi do autor slike, veliki Munch.

IZUZEV ČASNIH IZNIMKI ESTRADA ZAPRAVO NIJE ZAUZELA NIKAKAV STAV PREMA RUSKOJ AGRESIJI

Baš kao što nema sumnje da je na spornoj rečenici u pitanju Munchov rukopis, tako nema nikakve sumnje da je kompozicija „Mama ŠČ” izvorni, zapravo najizvorniji rukopis riječkih rokera Let 3, uostalom kao i sve drugo što je prethodilo ovoj skladbi, još od vremena kada je Let 3 bio Let 2 i kada je Mrle svirao u riječkim Termitima, koji su nas svojevremeno oduševili antologijskim „Vjernim psom”.

„Vjeran pas” je naknadno „pretrpio” čak nekoliko obrada, a cijeli njihov glazbeni opus ostao je čvrsta konstanta, koja permanentno, osim aktivizmom obiluje i krajnje šokantnim nastupima. Bili su i ostali svoji, i zato sve što rade do dana današnjega itekako ima smisla.

Njihov posljednji nastup na „Dori” izazvao je salve kritika, ponekad se išlo dotle da se potaknulo i pitanje autorovog mentalnog stanja, ljudi se pitaju što ga je, zapravo, nagnalo da napiše onakvu skladbu. No, je li to baš sve tako?

Mrle i ekipa nikada nisu bili pošteniji i iskreniji nego sa skladbom „Mama ŠČ”. Načelno govoreći, Let 3 su, osim glazbenici, ujedno performeri i buntovnici i to nitko ne spori. Vremenom su publiku priviknuli na sebi svojstveni stil, tako da se može zaključiti kako njihovi nastupi i nisu odveć šokantni, barem nisu kao ranije. Ostali su svoji, dosljedni, čvrsti, nepokolebljivi, kod njih nema kompromisa. Upravo zbog tih činjenica cijela ova zavrzlama oko pjesme „Mama ŠČ” i ima smisla, da je drugačije ne bi valjalo. Njihov izričaj i njihova umjetnost uvelike se temelji upravo na provokaciji. Može li itko ovaj bend zamisliti kako izvode skladbe ili imaju scenski nastup, kostimografiju poput, recimo, Parnog valjka ili „prljavaca”.

Naravno da to nije moguće. Činjenica kako su se pjesmom „Mama ŠČ” u koštac uhvatili sa trenutno možda i najvećom svjetskom krizom, aktualnom agresijom ruskih barbara na susjednu Ukrajinu, posebno zaslužuje respekt, naročito zbog činjenice kako će na taj način pokrenuti, već jesu, strahovitu produkciju kritika i s lijevog i s desnog krila.

Ali zar nije pošteno da kao aktivisti, u konačnici i društveno odgovorni ljudi, i o tome ponešto kažu. Naravno kako su i oni mogli kvazi utilitaristički, odnosno populistički ne osvrtati se na agresiju, odšutjeti poput većine i tako sebi ne priskrbiti novu gomilu neotesanih kritičara. Hrabrost je ipak vrlina rijetkih. Zapravo je nevjerojatno da praktički ukupna hrvatska estrada, osim ponešto časnih iznimaka, nikada ništa nije kazala, niti bilo kakav stav zauzela, vezano za brutalnu rusku okupaciju susjedne suverene države. Ili to misle učiniti onda kada stvar bude završena ili pred samim svršetkom, kada rizik javno izgovorene riječi bude minimalan.

IONAKO ŽIVIMO U ŠČ SVIJETU

A sada se i drvlje i kamenje, i s lijeva i s desna, hametice nabacuje na Let 3, jer su Let 3 za jedne komunjare, pederi, jugosi itd., a za druge su prešli Rubikon onda kada su drznuli dotaknuti traktora, te mitske poljoprivredno – političke mašine, a to je kao pametnije izbjegavati. Osim toga, još i važnije, velika većina tog hrvatskog lijevog kripto komunističkog ćušpajza još uvijek majčicu Rusiju doživljava kao svoju, kao opće pozitivističko ishodište, kao lijevu avangardu koja će kad - tad doći na svoje i koja će nastaviti tamo gdje se stalo i ljude povesti do potpune pobjede međunarodnoga radničkog ustanka protiv jarma kapitala. I tako su Mrle i kompanija uspjeli uortačiti one koji su se do jučer gledali preko kamiša od lule, dakle ekstremnu šovinističko klerofašističku desnicu s postjugoslavenskom ljevicom i to ne samo hrvatskom nego i iz „regiona”. Rijetkima je to pošlo za rukom, uletio im je Let 3 kao ona stvar, onako - straga.

A Mrle i društvo tek su jako dobro, i na svoj način naravno, iskombinirali klasičnu proturatnu satiru, vrlo energične kulminacije, reklo bi se skoro pa ekstatične, u kombinaciji s krajnje provokativnom kostimografijom, šminkom, scenom. E sad, hoće li te naše muškarčine s brkovima sjesti Europi ili neće, to ćemo tek vidjeti.

Da budemo posve otvoreni, jasno je kako „Mama ŠĆ” nije nešto što se „inače sluša”, nešto uhu neosporno ugodno, nije to za najširu publiku i nema tu one iskonske glazbene božanske ljepote, u konačnici Let 3 nisu ni Oliver, ni „Prljavci”, ni Parni valjak, ni božanska i neponovljiva, recimo, Meri Cetinić ili Radojka Šverko. Naravno da nisu, ali je „Mama ŠČ” nešto što se ipak pozitivistički osjeća, nešto što se pjevuši, nešto što definitivno nije bljak - bljak. Skladba je to koja na nešto upozorava, opominje, poziva, nešto baš poput Munchovog „Krika” sto trideset godina nakon nastanka tog remek djela moderne umjetnosti.

Jer, dragi moji, htjeli mi to priznati ili ne, mi danas i te kako živimo u ŠČ svijetu, i to u jebeno opasnoj ŠČ realnosti. Onaj tko to ne vidi, ništa ne vidi. A Let 3 su baš oni koji vrište jer su u stanju čuti taj krik i prenijeti ga dalje, bez obzira na razno razne „krikove” u njihovim vlastitim glavama, kakvih ne manjka, što i nije neka novost. Zbog svega im autor ovog osvrta želi uspjeh na Eurosongu u Londonu, kojega vrlo izgledno neće biti. Ili hoće, jer kad su oni u pitanju svaki ishod je neizvjestan, osim onog koji se čini najizvjesnijim.

Objavljeno u GLOBAL

Let 3 pobjednik je Dore 2023. i predstavljat će Hrvatsku na Euroviziji koja će se održati u Liverpoolu, u Engleskoj.

Dora je i ove godine održana na pozornici sportske dvorane „Marino Cvetković” u Opatiji, gdje se predstavilo osamnaest izvođača, od kojih je najbolji bio Let 3 s pjesmom Mama ŠČ!

Posljednji put bili smo u finalu Eurosonga 2017. u Kijevu. I ove se godine Eurosong trebao održati u Kijevu, jer je ukrajinska grupa „Kalush Orchestra” pobijedila, no zbog rata koji i dalje traje u toj zemlji Eurosong će se održati u Engleskoj čija je pjesma bila druga.

U prilogu poslušajte Mamu ŠČ.

JP

Objavljeno u ESPRESSO
Označeno u

Mia Dimšić pobjednica je Dore 2022. i pjesmom "Guilty Pleasure" predstavljat će Hrvatsku na pjesmi Eurovizije koja će se održati u Torinu u Italiji.

Autori glazbe i teksta su Mia Dimšić, Vjekoslav Dimter i Damir Bačić. Autor obrade skladbe je Ante Gelo.

Hrvatski izbor za pjesmu Eurovizije, Dora, je i ove godine održana na pozornici sportske dvorane "Marino Cvetković" u Opatiji, gdje se predstavilo 14 izvođača.

Pobjedničku pjesmu posušajte u prilogu.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO