Prikazujem sadržaj po oznakama: apartmanizacija

Grad Dubrovnik u posljednjih šest i pol godina donio je brojne odluke i inicirao niz aktivnosti s ciljem dugoročnog održivog turizma čija centralna figura je stanovnik grada. Jedna od posljednjih inicijativa gradske uprave, usmjerena prema resornom Ministarstvu turizma i sporta Republike Hrvatske, je zahtjev za nužnom izmjenom Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (u privitku). - piše danas u priopćenju Grada Dubrovnika u kojem se navodi kako je pročelnica Ivana Brnin imenovana u radnu skupinu izrade novog Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojim se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstv.

„Naime, sukladno dosadašnjem pravilniku omogućeno je registriranje stambenih prostora u višestambenim zgradama kao prostora za kratkoročni najam čime se narušava kvaliteta života zajednice. Također, aktualnim Pravilnikom smanjuje se mogućnost dugoročnog najma stanova mladim ljudima te se kroz prodaju svih stanova na tržištu mladi stavljaju u nepovoljan položaj jer tako kapital pobjeđuje demografiju, a mladi ostaju bez prilike za stan.” - navode iz Grada.

Prijedlog izmjena navedenog Pravilnika, koji će članica predstaviti kroz radnu skupinu, jest da se u članku 28. gore spomenutog pravilnika doda stavak 3. i 4. i 5. koji glase: za stan u višestambenoj zgradi namijenjenoj stanovanju ne može se ishoditi rješenje o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu; višestambena zgrada iz stavka 3. ovog članka je zgrada namijenjena stanovanju, a sastoji se od najmanje četiri stana; odredbe stavka 3. ne odnose se na postojeće objekte iz članka 4. stavka 2. ovog Pravilnika.

„Gradska uprava zahvaljuje se ministrici Nikolini Brnjac na pokretanju procedure i osnivanju radne skupine kao i na imenovanju pročelnice Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivane Brnin u radnu skupinu. Uvjereni smo kako ćemo kroz otvoreni dijalog postići izradu novog nacrta prijedloga Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu.” - piše u priopćenju Grada Dubrovika iz kojeg navode kako je „iznimno važno napomenuti da se stečena prava svih dosadašnjih iznajmljivača ne mogu oduzeti, niti je to namjera ovog pravilnika”.

„Novim pravilnikom regulirat će se buduće dodjeljivanje dozvola za iznajmljivanje i, sigurni smo, onemogućiti da višestambene zone postanu apartmanska naselja, a da mladi ljudi, korak po korak, napuste područja našeg grada. Danas je to već slučaj s naseljem Zlatni potok, dok sutra to može biti neki drugi dio grada.” - kažu iz dubrovačke gradske uprave.

jp

Objavljeno u S JUGA

Važno je postavljanje distinkcije između obiteljskog smještaja kao djelatnosti u kojoj je pružatelj usluge istinski domaćin s jedne strane i apartmanizacije s druge, u kojoj između domaćina i gosta nema gotovo nikakvog kontakta. - možda je i najvažnija rečenica u kontekstu ideja gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića o ograničavanju broja apartmana zbog čega stanovi, ionako teško dostupni hrvatskim građanima, postaju uistinu nedosanjane želje.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sudjelovao je naime u četvrtak u Zagrebu na panelu „Obiteljski smještaj – nasljeđe i budućnost“ kao dijelu prvog „Zimmer Frei Foruma”, konferencije o izvrsnosti u obiteljskom turizmu u organizaciji Val Grupe i tvrtke Irundo d.o.o. Uz Frankovića sudjelovali su ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost turističkoga gospodarstva pri Ministarstvu turizma Republike Hrvatske Robert Pende, gradonačelnik Makarske Zoran Paunović te Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednica Zagrebačke županije.

Panel „Obiteljski smještaj – nasljeđe i budućnost“ bavio se ključnim temama i aktualnostima tržišta obiteljskog smještaja, a među njima tražeći odgovore na pitanje može li se ovu djelatnost pretvoriti u hrvatsku snagu i pokretača razvoja.

Dubrovački gradonačelnik govorio je o izazovima s kojim se Dubrovnik trenutno susreće, a koji upravo dijelom proizlaze iz pretjerane apartmanizacije u stambenim zonama.

– Mi se trenutno borimo za očuvanje živog grada, grada u kojem će mlade obitelji moći riješiti stambeno pitanje bez da ulaze u nepoštenu borbu protiv krupnog kapitala koji nažalost pobjeđuje demografiju. - rekao je Mato Franković.

Izdvojio je posljednje mjere koje Grad Dubrovnik razvija u sklopu modela „Dubrovačke stanogradnje”, poput naseljavanja mladih obitelji s više djece u povijesnu jezgru, obnovu vlastitog stambenog fonda i kupovinu novih stambenih jedinica.

Tijekom diskusije Franković se osvrnuo i na put Dubrovnika od 2017. godine i grada koji su svi vodeći svjetski mediji proglašavali za destinaciju koju je potrebno izbjegavati zbog prekomjernog turizma do destinacije izvrsnosti u 2023. godini, grada „Šampiona hrvatskog turizma” i dobitnika prestižnih međunarodnih nagrada.

- Pitanje održivosti turizma je pitanje dugoročnosti dubrovačkog i hrvatskog turizma. - rekao je te dodao:

- Apsolutne brojke ništa ne znače. Pitanje je kako su posjetitelji raspoređeni unutar dana, tjedna, mjeseca i godine. Mi smo u Dubrovniku radili upravo na tome, na kvalitetnoj disperziji gostiju i na postizanju veće kvalitete pružene usluge, a ostvareni rezultati su opipljivi i međunarodni prepoznati. - ocijenio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Spomenuo se i „Smart City” alate u primjerni poput aplikacije za predviđanje gužvi i digitalne gradske kartice „Dubrovnik Pass” koja se koristi i kao alat disperzije, ali i kanal komunikacije s posjetiteljima.

dm

Objavljeno u S JUGA

„Nakon stupanja novoga Zakona o turizmu Mato Franković nastavlja s napadima na obitelji i građane Dubrovnika koji se bave djelatnosti privatnoga smještaja , te građane koji zarađuju od turista smještenih u privatnom smještaju. Nakon najava o ukidanju pet tisuća postelja u privatnome smještaju, ponovno se najavljuju nove mjere kao što su potpuna zabrana obavljanja djelatnosti iznajmljivanja turistima u višestambenim zgradama, te zabrana novih apartmana u povijesnoj jezgri”, kaže danas u priopćenju nezavisni gradski vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić.

On tvrdi kako „ni Mato Franković, ni koalicijski partneri, kao ni Turistička zajednica nisu objavili, a kamoli napravili analizu kako bi izgledao dubrovački turizam bez velikoga dijela privatnoga smještaja, te kakva bi bila demografska, socijalna i gospodarska slika grada Dubrovnika”.

„Dok brojni šute zbog neznanja ili straha za svoje pozicije dajem jasnu sliku Grada, koji bi imao dvanaest tisuća postelja u hotelima, te oko pet tisuća ležajeva privatnoga smještaja u odabranim objektima, prema posebnim standardima Mata Frankovića”, kaže dalje Vlahušić pa piše:

„Hotelski smještaj ostvarivao bi godišnje dva milijuna noćenja, s oko šesto tisuća dolazaka turista. Osamdeset posto hotelskih gostiju došlo bi avionom ili pola milijuna turista, dok bi ostali doputovali automobilima i brodovima. Većinu zaposlenih u hotelima činili bi strani radnici, kojima bi smještaj bio omogućen po povoljnim cijenama u povijesnoj jezgri i višestambenim zgradama. Zahvaljujući monopolu, cijene smještaja u hotelima odletjele bi u nebo, kao i zarada stranih vlasnika, defacto jedinih vlasnika dubrovačkih hotela.” -navodi Vlahušić pa izvodi zaključak:

„Idealni turizam po Matu Frankoviću: Strani vlasnici hotela, zapošljavaju strane radnike, te ugošćuju strane goste. Dobit odnose u strane zemlje.”

Dubrovčani vlasnici stanova, apartmana, soba i kuća koja nisu na „kvalitetnoj” razini, ostaju bez jedinoga dodatnoga prihoda. Svoje stanove ako žele mogu prodati strancima ili iznajmiti stranim radnicima za bagatelu. U višestambenim zgradama, stanovima u povijesnoj jezgri grada, „garažama i šupama” više se ne čuje engleski, hrvatski, švedski, francuski i njemački jezik stranih i domaćih turista, nego babilonska kombinacija svjetskih jezika stranih radnika. Zabava se dodatno ograničava u povijesnoj jezgri i na otvorenim prostorima grada zbog čega I hotelski gosti ostaju navečer u svojim hotelima, koji se organiziraju po modelu kruzera. Sva potrošnja gostiju treba biti ostvarena u hotelu, kako bi se povećala dobit stranih vlasnika. Osim doručka i večere, gostima se daje „Lunch paket” za besplatno šetanje Stradunom, obilazak crkava , gradskoga porta, Porporele.” - piše Andro Vlahušić.

On dalje tvrdi:

„Zračna luka Dubrovnik godišnje ċe imati maksimalno dva milijuna putnika, milijun u dolasku, te milijun u odlasku. Značajno povećanje bilježi jedino u odlascima mladih dubrovačkih obitelji koji napuštaju svoj grad i državu u kojoj su do jučer imali svoj stan i posao, mogućnost dodatne zarade na svojoj imovini, te imovini svojih prijatelja i susjeda. Zarada u svome gradu, na svojoj imovini i od svoga rada više nije dozvoljena. Srećom nekolicina preostalih Ryanirovih linija nudi jeftine karte za Irsku ili Njemačku. Jadranskom magistralom promet se povećava od Pelješca do Prevlake, jer turisti koji su do jučer dolazili u dubrovački privatni smještaj, sada odlaze u Albaniju i Crnu Goru, koje plaćaju oglase po svjetskim medijima u kojim veličaju dubrovački originalni koncept. Kada ne možete boraviti u Dubrovniku dođite kod nas, a mi ċemo Vas autobusima odvesti na jednodnevni izlet u Dubrovnik, te iskrcati na Pilama.”

„Adaptacija starih kuća i stanova, te izgradnja novih u potpunosti prestaje. Gase se ionako rijetke građevinske tvrtke. Na Gradskome vijeću usvaja se zabrana građevinskih radova kroz šest ljetnih mjeseci, sa ciljem da se uskoro proširi na cijelu godinu. Jednim udarcem dvije muhe, nema privatnoga smještaja, ni novih stanova. U povijesnoj jezgri potpuno prestaje obnova starih kuća u privatnome vlasništvu, kao i protupotresna sanacija. Novaca za kupovinu stanova od strane grada nema, jer se gradski proračun prestao puniti kao ranijih godina.” - napisao je Andro Vlahušić.

jp

Objavljeno u S JUGA

Pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta postigli su privremeni politički dogovor o uredbi kojom se namjerava povećati transparentnost u području kratkoročnog iznajmljivanja smještaja, koje čini četvrtinu ukupnog turističkog smještaja u EU.

Digitalne platforme poput Booking.coma ili Airbnb-ja bilježe veliki uspjeh, ali donose i probleme za lokalne zajednice, a jedan od njih je nedostatak stanova za dugoročno iznajmljivanje po pristupačnim cijenama. Uredba za povećanje transparentnosti u području kratkoročnog iznajmljivanja smještaja trebala bi pomoći javnim tijelima da osiguraju uravnotežen razvoj te djelatnosti kao dijela održivog turističkog sektora.

Novim pravilima uvode se usklađeni zahtjevi za registraciju za iznajmljivače i nekretnine za kratkoročno iznajmljivanje, uključujući dodjelu jedinstvenog registracijskog broja koji treba prikazati na internetskim stranicama nekretnina, a cilj je poboljšati prikupljanje i razmjenu podataka od iznajmljivača i internetskih platformi. Generirani podaci razmjenjivat će se među javnim upravama u EU-u i uvrstiti u statistiku o turizmu te će omogućiti upravama da se bore protiv nezakonitih ponuda. Time će se općenito doprinijeti održivijem turističkom ekosustavu kojim se podupire digitalna tranzicija turizma.

Prema uredbi, platforme će jednom mjesečno javnim tijelima morati dostavljati podatke o svojim aktivnostima. Male internetske platforme i internetske mikroplatforme za kratkoročno iznajmljivanje smještaja te će podatke dostavljati svaka tri mjeseca.

Države članice stvorit će jedinstvene digitalne ulazne točke za nesmetano prikupljanje i razmjenu informacija. Te će točke biti interoperabilne i jamčiti zaštitu podataka.

Nova uredba trebala bi riješiti i trenutačnu rascjepkanost načina na koje internetske platforme razmjenjuju podatke te pomoći u sprječavanju nezakonitih ponuda smještajnih jedinica.

- Novom uredbom uspostavlja se jedinstven i jednostavan skup pravila o informiranju za platforme i olakšavaju postupci registracije za iznajmljivače. - izjavila je Rosana Morillo Rodriguez, vršiteljica dužnosti španjolske državne tajnice za turizam.

Ona dodaje da će veća transparentnost omogućiti veće povjerenje putnika, a nadležnim tijelima pomoći će u osmišljavanju boljih turističkih politika za osiguravanje socijalne i okolišne održivosti te će ujedno doprinijeti kontroli nezakonitih aktivnosti.

Prijedlog, o kojem su Vijeće i Europski parlament postigli načelnu suglasnost, ograničen je na stvaranje jednostavnog sustava registracije sa zajedničkim odredbama za uspostavu postupaka registracije i nije namijenjen reguliranju pristupa tržištu za te aktivnosti.

Privremeni politički dogovor sada trebaju, svaka za sebe, potvrditi dvije zakonodavne institucije Vijeće i Europski parlament, što bi se uskoro trebalo dogoditi. Uredba će se početi primjenjivati dvije godine nakon stupanja na snagu.

Dogovor je pozdravila Europska komisija.

- Turizam je ključan za naše gospodarstvo, a kratkoročni najam važan je dio turističkog ekosustava, ali ne bi trebao ići na štetu lokalnih zajednica. - rekao je Thierry Breton, povjerenik zadužen za jedinstveno tržište.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Andro Vlahušić kao jedan od najvećih zagovaratelja apartmanizacije danas je (ponovo) u priopćenju govorio o tome kako treba poticati njihovo otvaranje. Napada gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića koji je jedini zasad među čelnicima gradova odlučio reći kako je apartmanizacije - dosta i previše.

„Višekratno izrečene najave Mata Frankovića o smanjenju broja postelja u privatnom smještaju za jednu trećinu i potpunom ukidanju privatnoga smještaja u stambenim zonama, izrečene napamet, nisu utemeljene na nijednoj ekonomskoj i demografskoj analizi.” - tvrdi danas nezavisni gradski vijećnik i bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić pa navodi brojke:

„Prema popisu stanovništva iz 2021. godine Dubrovnik ima 22 469 stanova , te 41 562 stanovnika. U tri službena popisa stanovništva na području grada Dubrovnika , od2001. do 2021. godine, broj stambenih jedinica porastao je za 5480. Istodobno u tih 20 godina imamo 2208 stanovnika manje. Ukupni smještajni kapacitet grada Dubrovnika iznosi najmanje sto tisuća kreveta, za četrdeset jednu tisuću stanovnika. Plus dvanaest tisuća ležajeva u hotelima, te par tisuća u kampovima.”

„U gradu Dubrovniku tri i po tisuće dubrovačkih obitelji iznajmljuje šesnaest tisuća postelja, isti broj kao 2016. godine. Kada zbrojimo stanovnike Dubrovnika koji uključuju podstanare, privatni smještaj i strane radnike dođemo do ukupnoga kapaciteta od šezdeset tisuća kreveta. Danas u Dubrovniku postoji više tisuća stanova koji su prazni, s najmanje dvadeset tisuća kreveta, koji ne služe za stanovanje, niti za smještaj turista.” - kaže Vlahušić.

„Zahvaljujući privatnome smještaju obnovljena je većina stanova u povijesnoj jezgri grada, gdje su privatni vlasnici u zadnjih dvadeset godina uložili više u obnovu spomeničke baštine nego Grad, DPDS i država zajedno. Obnovljeni su stanovi u prigradskim naseljima, kuće na selima i otocima. Građani Dubrovnika ne vjeruju u tajkunske dionice, kamate na štednju u bankama, kriptovalute i investicijsko zlato. Zarađeni novac ulažu u nekretnine u svome gradu, stvaraju novu vrijednost za sebe, djecu i unuke. Ne zapošljavaju strane radnike, niti potiču brojnu imigraciju. Ne iznose novac u porezne oaze, plaćaju poreze, prireze, doprinose i naknade gradu i državi.” - piše Andro Vlahušić.

„Privatni smještaj u Dubrovniku nije uzrok dramatične porasti cijena nekretnina koje su se dogodile u protekle četiri godine cijeloj Hrvatskoj. Svjedočimo ekonomskome paradoksu, turizma skoro da i nije bilo zbog korona epidemije, a cijene nekretnina otišle u nebo.” - mišljenje je Andra Vlahušića.

„Umjesto zabrana privatnoga smještaja, isti treba dalje razvijati. Povećavati ukupnu kvalitetu smještaja, te omogućiti iznajmljivanje siromašnim sugrađanima koji izdaju sobu u svome stanu ili prizemlju. Dubrovnik treba omogućiti građanima Hrvatske i mladim ljudima iz cijeloga svijeta da dođu kao turisti , te pronađu smještaj po primjerenoj cijeni. Zastupati samo interese vlasnika luksuznih hotela štetno je i nepravično.” - kaže Vlahušić.

Dalje navodi:

„Barcelona odnedavno naplaćuje boravišnu taksu u privatnom smještaju 7.40 eura po noćenju i gostu, koji zauzvrat ne dobiju novu vrijednost. Privatni smještaj u Dubrovniku ove godine ostvario je milijun i četiristo tisuća noćenja. Na 1.4 milijuna noćenja u privatnom smještaju Barcelona će ostvarivati deset milijuna eura godišnjega prihoda.

Kada bi se cijela Hrvatska ugledala na Barcelonu, izmjenama zakona i turisti koji spavaju u privatnim sobama i apartmanima plaćali bi boravišnu pristojbu, čiji bi manji dio bio namijenjen razvoju turističke destinacije, a veći dio namijenjen gradovima i općinama za priuštivo stanovanje osobama koje nemaju vlastiti stan ili za subvencije kredita obiteljima slabijih imovinskih prihoda. Subvencije podstanarstva, oslobađanje komunalnih doprinosa, dodjela zemljišta, sudjelovanje u programima POSa i APNa, jeftino stanovanje u gradskim stanovima, neke su od mjera koje već postoje u Dubrovniku koje treba financijski pojačati i proširiti bazu korisnika.

Grad Dubrovnik ima 200 stanova u svome vlasništvu, 230 obitelji prima subvenciju podstanarstva uvedenu 2011. godine, riješena je problematika stanova za invalide Domovinskoga rata. Za dosadašnje mjere priuštivoga stanovanja iz gradskoga proračuna izdvaja se oko jedan i pol milijuna eura.

U projektu Živi grad još 2015,. godine predložio sam izdvajanje dijela prihoda od ulaznica za zidine i Dubrovnik card, za kupovinu i uređenje stanova u povijesnoj jezgri. Uz dodatak prihoda od privatnoga smještaja godišnje bi trebalo osigurati ukupno četiri milijuna eura ili trideset milijuna kuna za projekte stanovanja građana Dubrovnika u povijesnoj jezgri i ostalim dijelovima grada.

Dubrovnik danas potiče priuštivo stanovanje za petsto obitelji. Uz dodatnih dvadeset milijuna kuna, broj subvencioniranih obitelji porastao bi na tisuću petsto obitelji, sa pet tisuća članova, građana Dubrovnika. Dvanaest posto ukupne populacije, primalo bi visoke gradske subvencije isključivo od turista koji borave u Dubrovniku.

To je put koji donose pametni gradovi, put koji sam započeo pred četrnaest godina. Turistima ponuditi kvalitetne vrijednosti kroz Dubrovnikcard, zabavu, filmsku industriju, noćni život koje oni plaćaju direktno u proračun grada. Zadovoljni turisti plaćaju sve socijalne programe mladih, potrebitih i siromašnih stanovnika Dubrovnika.” - napisao je Andro Vlahušić.

dm

Objavljeno u S JUGA