Prikazujem sadržaj po oznakama: apartmani

Važno je postavljanje distinkcije između obiteljskog smještaja kao djelatnosti u kojoj je pružatelj usluge istinski domaćin s jedne strane i apartmanizacije s druge, u kojoj između domaćina i gosta nema gotovo nikakvog kontakta. - možda je i najvažnija rečenica u kontekstu ideja gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića o ograničavanju broja apartmana zbog čega stanovi, ionako teško dostupni hrvatskim građanima, postaju uistinu nedosanjane želje.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sudjelovao je naime u četvrtak u Zagrebu na panelu „Obiteljski smještaj – nasljeđe i budućnost“ kao dijelu prvog „Zimmer Frei Foruma”, konferencije o izvrsnosti u obiteljskom turizmu u organizaciji Val Grupe i tvrtke Irundo d.o.o. Uz Frankovića sudjelovali su ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost turističkoga gospodarstva pri Ministarstvu turizma Republike Hrvatske Robert Pende, gradonačelnik Makarske Zoran Paunović te Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednica Zagrebačke županije.

Panel „Obiteljski smještaj – nasljeđe i budućnost“ bavio se ključnim temama i aktualnostima tržišta obiteljskog smještaja, a među njima tražeći odgovore na pitanje može li se ovu djelatnost pretvoriti u hrvatsku snagu i pokretača razvoja.

Dubrovački gradonačelnik govorio je o izazovima s kojim se Dubrovnik trenutno susreće, a koji upravo dijelom proizlaze iz pretjerane apartmanizacije u stambenim zonama.

– Mi se trenutno borimo za očuvanje živog grada, grada u kojem će mlade obitelji moći riješiti stambeno pitanje bez da ulaze u nepoštenu borbu protiv krupnog kapitala koji nažalost pobjeđuje demografiju. - rekao je Mato Franković.

Izdvojio je posljednje mjere koje Grad Dubrovnik razvija u sklopu modela „Dubrovačke stanogradnje”, poput naseljavanja mladih obitelji s više djece u povijesnu jezgru, obnovu vlastitog stambenog fonda i kupovinu novih stambenih jedinica.

Tijekom diskusije Franković se osvrnuo i na put Dubrovnika od 2017. godine i grada koji su svi vodeći svjetski mediji proglašavali za destinaciju koju je potrebno izbjegavati zbog prekomjernog turizma do destinacije izvrsnosti u 2023. godini, grada „Šampiona hrvatskog turizma” i dobitnika prestižnih međunarodnih nagrada.

- Pitanje održivosti turizma je pitanje dugoročnosti dubrovačkog i hrvatskog turizma. - rekao je te dodao:

- Apsolutne brojke ništa ne znače. Pitanje je kako su posjetitelji raspoređeni unutar dana, tjedna, mjeseca i godine. Mi smo u Dubrovniku radili upravo na tome, na kvalitetnoj disperziji gostiju i na postizanju veće kvalitete pružene usluge, a ostvareni rezultati su opipljivi i međunarodni prepoznati. - ocijenio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Spomenuo se i „Smart City” alate u primjerni poput aplikacije za predviđanje gužvi i digitalne gradske kartice „Dubrovnik Pass” koja se koristi i kao alat disperzije, ali i kanal komunikacije s posjetiteljima.

dm

Objavljeno u S JUGA
Utorak, 13 Veljača 2024 01:36

POLA MILIJUNA HRVATA IZNAJMLJUJE NEKRETNINE

Brendiranje rezidencija i apartmana, aktivacija zapuštenih državnih nekretnina na vrhunskim lokacijama i ujednačena porezna politika neki su od načina za rješavanje nekontroliranog rasta nekretninskog biznisa u turizmu, kaže za Hinu hotelijerska konzultantica Marina Franolić uoči konferencije o razvoju nekretnina. Ta će međunarodna konferencija o industriji nekretnina u Hrvatskoj i regiji pod nazivom "RE:D/Real Estate: Development/" 28. i 29. veljače u Zagrebu u organizaciji tvrtke HESA Group, čija je Franolić direktorica, uz ostalo raspraviti i o nekretninskom biznisu u turizmu, kao značajnom dijelu nekretninskog tržišta u Hrvatskoj, kao i o usporedbi kratkoročnog i dugoročnog najma, gdje dalje investirati, o  financiranje nekretnina, razvoju infrastrukture u službi razvoja projekata i drugom.

"Novi Zakon o turizmu dao je nove alate i zakonski okvir za razvoj turizma, a lokalnoj upravi važniju ulogu u upravljanju destinacijama: određivat će što će se, koliko i gdje graditi za turističke potrebe. Kako je u Hrvatskoj turizam danas većinom nekretninski biznis koji nekontrolirano raste i zagušuje prostor bez da se aktivno koristi cijele godine, to nosi i porast cijena kvadrata te neravnotežu u ponudi i potražnji objekata za stanovanje", kaže Franolić.

NEKONTROLIRANI RAST PRIVATNOG SMJEŠTAJA

Posebno skreće pažnju na izazove nekontroliranog rasta privatnog smještaja, poput opterećenja lokalne infrastrukture i prekomjerni turizam u kratkoj sezoni, neugode stanara određenih stambenih zgrada u kojima se obavlja kratkoročni najam zbog "novih susjeda", ali i porasta cijena što vodi do sve češćeg iseljavanja iz centra gradova i nemogućnosti da mladi i drugi kupe nekretninu.

Franolić to potvrđuje i podacima: od srpnja 2021. do lipnja 2022. godine oko 80 posto nekretnina na Jadranu (gdje se odvija oko 90 posto ukupnog godišnjeg turističkog prometa) kupili su stranci, koji u tim objektima većinom provode manji dio godine.

Cijene stambenih objekata povećane su za 8,2 posto na moru, a u Zagrebu za 12,1 posto od travnja 2022. do ožujka 2023. godine, dok su od 2016. do 2021. godine kapaciteti privatnog smještaja u turizmu porasli za 136 posto ili s oko 250 tisuća na više od 586,6 tisuća kreveta.

Istodobno, u hotelima se kapacitet povećao za skromnih pet posto, s oko 171 na 179,2 tisuće kreveta, pa je 2022. godine u Hrvatskoj bilo 60 posto smještaja za turiste u privatnim kapacitetima, a samo 15 posto u hotelima.

ONO ŠTO MISLI UVESTI GRADONAČELNK DUBROVNIKA VEĆ JE POSTALO PRAKSA U SVIJETU

Franolić podsjeća i na stopu PDV-a koja je u hotelskom smještaju 13 posto, dok vlasnici privatnog smještaja najčešće nisu obveznici PDV-a te plaćaju paušalni godišnji porez na dohodak po krevetu (do maksimalnih 200 eura, ovisno o odluci lokalne samouprave), kao i paušalnu turističku pristojbu i članarinu turističkim zajednicama. Pritom nemaju porez na dohodak od imovine (12 posto od prihoda) ili porez na dobit, kao u slučaju dugoročnog najma.

"Naravno, privatni smještaj ima i pozitivnih strana. Lokalno stanovništvo koje ima takve kapacitete ostvaruje pozamašnu zaradu koju kasnije troši u najvećem dijelu kroz lokalno ili nacionalno gospodarstvo. Oko 500 tisuća hrvatskih građana ima nekretninu koju iznajmljuje", iznosi Franolić.

Zbog uvođenja reda u destinacijama neki su se načelnici i gradonačelnici već odlučili za nove mjere, pri čemu Franolić spominje gradonačelnika Dubrovnika koji je najavio ukidanje daljnjih dozvola za privatne iznajmljivače u povijesnoj gradskoj jezgri, a ta i slične prakse nisu novost u Europi i svijetu.

Beč tako od srpnja 2024. uvodi ograničenja vlasnicima nekretnina na maksimalno 90 dana najma godišnje, Pariz je to proširio na 120 dana, ali sve mora biti registrirano pri gradskoj upravi, a u Amsterdamu je to 30 dana godišnje, a za više od toga trebaju posebne dozvole.

Italija razmatra donošenje nacionalnog zakona o kratkoročnom najmu, u Portugalu su zbog visokih cijena nekretnina prestali izdavati dozvole za kratkoročni najam privatnom smještaju, izuzev u ruralnim područjima, a u Palma de Mallorci u stambenim zgradama se više ne smiju kratkoročno iznajmljivati stanovi, nego samo isključivo samostojeći objekti.

New York je 2023. godine donio zakon kojim se kratkoročno smije iznajmljivati nekretnina samo dok netko u njoj živi te je preko noći 90 posto stanova u tom gradu nestalo iz ponude na platformi AirBnb.

„MIXED USE RESORTI”

Zadnjih godina uspješnim se pokazao trend koji spaja elemente kvalitetne ponude i mogućnosti pojedinaca da investiraju u turističke nekretnine kroz brendiranje rezidencija/apartmana (kuća, vila i slično), najčešće uz hotelske objekte, u tzv. mixed-use resorte. Prednosti te vrste ulaganja su velike, jer se investitorima koji su najčešće i investitori u hotelski objekt, umanjuje rizik investicije i omogućuje manjim investitorima da kupe jednu ili više jedinica te na taj način ulože u nekretnine.

Sigurnost povrata daje brend, jer se nekretnina iznajmljuje kroz hotelski sistem i postiže višu cijenu na tržištu od klasičnih nebrendiranih apartmana, a i gosti tako mogu koristiti hotelske usluge.

Ti se kompleksi često grade izvan strogog centra grada te znatno manje utječu na cijene stambenih nekretnina u centru.

"Mixed-use resorti u Hrvatskoj više nisu novost, o njima se priča dugo godina, neki su i uspješno izgrađeni, ali još ni blizu razvijeni kao u turistički konkurentnim zemljama. Ne postoji ni zakon koji regulira odnose između vlasnika takvih nekretninskih jedinica i menadžmenta (hotelske) kompanije, što je u zemljama poput Španjolske i Grčke ustaljena praksa. Bilo bi sjajno da se to razradi kroz novi Zakon o turizmu", smatra Franolić.

Takav segment u ponudi imaju i top svjetski hotelski brendovi Marriott, Four Seasons, Hilton i Hyatt, ali i neki koji nisu vezani uz hotele, poput Armanija, Versacea, Bulgarija i drugih.

I aktivaciju zapuštenih i nekorištenih nekretnina u vlasništvu države na vrhunskim lokacijama, koje zbog imovinsko-pravnih odnosa godinama propadaju, Franolić smatra jednim od načina za bolji razvoj nekretninskog biznisa u turizmu. Tu Zakon o turizmu donosi posebne uvjete za dodjelu državnih potpora za aktiviranje neaktivne imovine u vlasništvu RH, ali ne spominje se o kojoj se imovini radi.

Uz to, za bolji razvoj destinacija, smatra važnim i izjednačavanje poreznog tretmana privatnih iznajmljivača u turizmu s vlasnicima nekretnina za dugoročni najam (porez na dobit ili porez na dohodak od imovine).

Možda jednim od najznačajnijih potencijala razvoja i investicija u nekretnine u turizmu i pratećih sektora, ali i destinacija, Franolić vidi u najavljenom razvoj željeznice u Hrvatskoj, koja se u Europi desetljećima koristi kao jedan od najvažnijih modela prijevoza stanovnika brzim vlakovima u međugradskom prijevozu, na vikende i izlete, čime se brže i bolje mogu razvijati i manje destinacije.

Tatjana Miščančuk (Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Donedavno najveći zagovornik kruzerskog turizma, bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić odjednom se uhvatio kritika na račun tog vida turizma uspoređujući ga s iznajmljivanjem apartmana.

Vlahušić se u zadnje vrijeme raspisao o apartmanima, a danas je imao i novo priopćenje u kojem navodi kako „jedan gost u privatnome smještaju troši u Dubrovniku koliko i deset gostiju sa kruzera, ostaje dan duže u gradu nego hotelski gost, te ne uzrokuje nikakvu gužvu u gradu”.

„Zašto ih onda zabranjivati?” - pita Vlahušić aludirajući na najave gradonačelnika Mata Frankovića kako će se ograničiti broj apartmana.

Vlahušić očito apsolutno ništa ne razumije o namjerama aktualnog gradonačelnika, a njegovo priopćenje pak možetenu nastvaku pročitati i integralnog obliku:

„Ususret očekivanoj tematskoj sjednici Gradskoga vijeća o turizmu , potrebno je napraviti pravu analizu baziranu na dokazima i podacima, te na temelju brojaka donositi Odluke i preporuke.

Prema izviješćima Turističke zajednice u Dubrovniku je protekle godine ostvareno 3.885.431 noćenja , plus Nautika 276.990 noćenja, što ukupno čini 4.16 milijuna noćenja. Hotelski gosti ostvarili su 1.996.822 noćenja, sa prosječnim boravkom od 2.94 dana. Privatni smještaj ostvario je 1.387.642 noćenja sa prosječnim boravkom od 3,94 dana ili jednim danom duže nego hotelski smještaj. Ž

Kao što je vidljivo iz službenih brojki privatni smještaj ostvario je 33 % ukupnih noćenja u Dubrovniku ili svako treće noćenje . Trideset i tri posto noćenja u privatnom smještaju daleko je najmanji udio koji privatni smještaj ostvaruje u bilo kome gradu, općini na Jadranu i u kontinentalnoj Hrvatskoj. U većini destinacija udio privatnoga smještaja čini 70 % noćenja ili više.

Mato Franković jedini je gradonačelnik ili načelnik u Hrvatskoj koji predstavlja mjere kojima bi udio broja noćenja u privatnome smještaju trebao pasti za jednu trećinu, te činiti svako peto noćenje u Dubrovniku.

Najvažnije pitanje u turizmu je koliko turisti troše u destinaciji, te kome ide zarada od turizma. Građanima ili stranim vlasnicima.

Dubrovačka turistička zajednica napravila je 2018. godine veliko TOMAS istraživanje o zadovoljstvu gostiju u Dubrovniku, te dnevnoj potrošnji koje je obuhvatilo tri skupine gostiju, hotelske goste, goste u privatnome smještaju i goste sa kruzera.

Prosječno dnevno stacionarni gosti u Dubrovniku trošili su 170 eura, a gosti sa kruzera 51.2 eura ili 3.3 puta manje. Istraživanje o dnevnoj potrošnji gostiju Dubrovnika u protekloj godini nije provedeno , ali postoje javni podaci o stopi inflacije po kojima se onda izračunava dnevna potrošnja turista protekle godine u odnosu na 2018. godinu. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, kumulativna stopa inflacije od 2018. godine do kraja 2023. godine, iznosila je 27 % , iako su cijene hrane i smještaja rasle nešto više.

Kada primijenimo prilagođenu stopu inflacije , na TOMAS istraživanje iz 2018 . godine dobijemo prosječnu dnevnu potrošnju stacionarnih gostiju od 216 eura, dok su kruzerski gosti lani trošili 65 eura.

Prema ovim objektivnim pokazateljima, smještajni gosti, koji su ostvarili 4.16 milijuna noćenja dnevno su lani trošili 216 eura ili ukupno 900 milijuna eura. Kruzerski gosti njih 525 tisuća prosječno su dnevno trošili 65 eura i potrošili u gradu 35 milijuna eura. Ne treba zanemariti da najveći dio zarade od kruzerskih gostiju i njihove potrošnje u Dubrovniku uzimaju same kruzerske kompanije koje naplaćuju i pedeset posto provizije na Shuttle bus i organizirane izlete, a da istovremeno gradu Dubrovniku ne plaćaju ništa za vožnju Shuttle busa iz Gruža do Pila ili jako malo za turističko vodjenje svojih gostiju u povijesnoj jezgri.

Protekle godine turisti koji dolaze na jednodnevne izlete iz drugih dijelova županije ili regije, potrošili su još oko 25 milijuna eura.

Ukupna turistička potrošnja u gradu Dubrovniku, protekle 2023. godine po dostupnim službenim podacima iznosila je 960 milijuna eura. Devetsto milijuna eura ili 93 % potrošnje ostvarili su stacionarni gosti, trideset pet milijuna eura ili 4 % gosti sa kruzera, te dvadeset pet milijuna eura ili 3 % ostali gosti.

Prema podacima Zračne luke Dubrovnik preko koje dolazi 85 % svih dolazaka turista u Dubrovnik , ove godine očekuje se u gradu Dubrovniku 1.5 milijuna dolazaka turista koji će ukupno ostvariti oko 5 milijuna noćenja. Broj kruzerskih putnika očekuje se nešto veći i iznositi će oko 600 tisuća putnika.

Turistička potrošnja u gradu Dubrovniku pod uvjetom da cijene ostanu iste, a ostvari se povećanje broja gostiju narasti će sa 960 milijuna eura na 1.150 milijuna eura. Stacionarni gosti potrošiti će miljardu i osamdeset milijuna eura, dok će kruzerski i jednodnevni gosti potrošiti oko sedamdeset milijuna eura.

Za kraj ostaje pitanje za sve nas građane Dubrovnika, gradske vijećnike i samoga gradonačelnika. Zašto smanjivati privatni smještaj u gradu Dubrovniku, te kažnjavati građane Dubrovnika koji iznajmljivanjem svoje imovine i svojim radom zaradjuju kruh naš svagdašnji za sebe , svoje obitelji i svoju djecu? Ne zapošljavaju strane radnike, a njihovi gosti troše deset puta više nego kruzerski gosti, ostaju dan duže u gradu nego hotelski gosti , te ne uzrokuju nikakve ili jako male prometne gužve na prometnicama i povijesnoj jezgri grada.” - napisao je Andro Vlahušić.

jp

Objavljeno u S JUGA

Tematska sjednica o turizmu, koja se već nekoliko mjeseci najavljuje, održat će se nakon Feste Svetoga Vlaha, najavio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

- Mislim da je više nego ikad potrebna ta sjednica, ne na temu Turističke zajednice jer bespredmetno je da o tome raspravljamo, ali turizam jučer, danas će biti tema odmah nakon Feste svetoga Vlaha. Imat ćemo širu sjednicu na koju ćemo pozvati različite stručnjake, uključujući i predstavnike gradskih kotara. - najavio je Franković.

Osvrnuo se i na kritike po društvenim mrežama nakon što je najavio zabranu otvaranja novih apartmana u povijesnoj jezgri.

- Vrlo često putem nekih online kanala pojedinci zagovaraju mjeru u turizmu, ali kad se odlučimo i krenemo u smjeru donošenja mjere, ne zabrana, nego regulacije i uvođenja pravila, e tada se vidi licemjerstvo, tada ne bi nitko nešto previše i zato je važno da u Gradskom vijeću sa širim krugom dionika i stručnjacima Instituta za turizam otvoreno razgovaramo kakav je turizam današnjice, a kakav u budućnosti. To je grana koja nam puno toga donosi, a djelomično odnosi na komoditetu, ali zajedničkim promišljanjem, bez poltikanstva, jer svatko tko misli da ću ja dobiti neke bodove najavljujući da ćemo nešto ograničiti, vara se, to ne donosi bodove. Gledajući studije i analize vidim ono što ne vide svi i zato treba razgovarati, pokrenuti širi dijalog i postići politički konsenzus. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

No, nezavisni vijećnik Andro Vlahušić, inače bivši gradonačelnik Dubrovnika, kad je u pitanju zabrana otvaranja novih apartmana ne dijeli Frankovićevo mišljenje. Štoviše, on smatra kako je privatni smještaj jedina djelatnost koju kontroliraju građani pa je pitao Frankovića zašto mu smetaju građani, koji, kazao je, žive od svoga rada.

- Jedini ste gradonačelnik koji je izveo napad na svoje građane jer žive od svoje imovine i svoga rada. Ljudi su u gradu kupili nekretnine, uložili značajna sredstva, a najavili ste da će se u roku dva mjeseca prestati izdavati apartmani. Ljudi su zabrinuti hoće li nastaviti s ulaganjima ili će Grad kupiti njihove stanove po tržišnim cijenama. - rekao je Vlahušić.

- Hoće li se uvesti potpuna zabrana apartmana u povijesnoj jezgri i hoćete li kupiti njihove kuće po tržišnim cijenama? - pitao je Frankovića Vlahušić.

- Svaki naš sugrađanin koji se bavi rentijerstvom, koji iznajmljuje svoj dio životnog prostora, treba imati podršku jedinice lokalne samouprave. Svaki onaj koji ima jedan apartman je u redu, međutim, ako niču nove zgrade, ako iste dobiju u građevinskoj dozvoli da budu stanovi za stanovanje, a postaju apartmani... Na tržištu neke osobe koje imaju pet, šest ili više stanova, pobjeđuju one koji nemaju nijedan stan. Puna su nam usta mladih ljudi, mladih obitelji, živoga grada, svi o tome pričamo, ali kad treba podvući crtu, tada svi potežu ručnu. - rekao je Franković, dodavši kako je dozvoljeni broj kreveta u povijesnoj jezgri prešao dozvoljeni.

- Studija prihvatnog kapaciteta povijesne jezgre je pri kraju. Vidio sam nacrte i u povijesnoj jezgri smo prekoračili broj dopuštenih kreveta koja je održiva. Moramo misliti na Grad i na tematskoj sjednici ćemo pričati o turizmu. Doći će i studija prihvatnog kapaciteta koju smo bili obvezni napraviti pa će pokazati gdje smo oko povijesne jezgre. Morat ćemo donositi i političke odluke o budućnosti grada. - upozorio je Franković.

Gradonačelnik je kazao kako se nemali broj stambenih zgrada ispraznio jer se u njima ne živi već su stanovi pretvoreni u apartmane.

- Kad je ljeto, kad je grad pun, svi viču grad se raspada. Kad je zima svi bi još jedan apartman, sobu, zgradu. Zaboravljamo da će naša djeca živjeti na periferiji ako ovako nastavimo. Zaboravljamo da su zgrade u Zlatnom potoku prazne, da u njima živi par obitelji zbog loših zakona koji su dozvolili da se u stambenim zonama mogu otvarati apartmani. Tako tjeramo ljude izvan grada. Postat ćemo grad bez ljudi, a pravi primjer je Zlatni potok gdje ima zgrada u kojima žive samo dvije obitelji. Tako će sutra biti i u Lapadu. A gdje će naši ljudi?! - istaknuo je gradonačelnik Mato Franković.

Objavljeno u S JUGA

Dok gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković najavljuje ograničavanje broja apartmana, a iz Srđ je Grad ga prozivaju kako je time zapravo potaknuo ubrzanu registraciju novih apartmana, on se nije previše osvrtao na njihovu konferenciju za novinare već je samo kratko objavio na svom FB profilu:

„(...) Pripremamo javne pozive za dvije mjere priuštivog stanovanja za naše građane - revitalizacija povijesne jezgre i mjera 30x30, stoga uistinu nemam vremena odgovarati bezidejnim srđevcima koji su ujedno i privatni iznajmljivači. Drago mi je što su oni kao privatni iznajmljivači sebe osigurali, a to je zapravo jedino što je njima bitno.” - napisao je Franković.

dm

Objavljeno u S JUGA

Vijećnici srđevaca u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika Petra Marčinko i Đuro Capor te predsjednik vijeća Gradskog kotara Grad Marin Krstulović, osvrnuli su se na konferenciji za novinare na najave gradonačelnika Mata Frankovića o ograničavanju broja apartmana.

Đuro Capor istaknuo je da su građani, nakon, kako je on kazao, „neodgovornih izjava gradonačelnika Frankovića, samo u prosincu 2023. godine od županijskog Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more, zatražili 185 zahtjeva za kategorizaciju apartmana, što predstavlja povećanje od 1100% u odnosu na 17 zahtjeva pristiglih u studenom 2023. godine”.

- Ovo je pokazatelj kako se Dubrovnikom stihijski upravlja u proteklih sedam godina mandata Mata Frankovića te se, nažalost, po pitanju održivog upravljanja prekomjernim turizmom nije ništa promijenilo na bolje. Gradska uprava uvjerava javnost da je postignuta turistička održivost. Kruzerske kompanije financirale su suspektna mjerenja održivosti Dubrovnika kojima se Franković hvali, dok se Studija nosivog kapaciteta povijesne jezgre koju je UNESCO-zatražio još 2015. godine nije napravila. Plan upravljanja se zapravo ne provodi jer kako drukčije objasniti činjenicu da su građani povijesne jezgre na 10 mjeseci ostali bez opskrbe, da je uveden novi propis da se kamionima može svaki dan na Stradun ili da se građane povijesne jezgre nije uopće konzultiralo prije najave ove mjere o zabrani novih apartmanskih jedinica. Ovakve bombastične najave služe prvenstveno ulasku gradonačelnika Frankovića u nacionalne medije ne bi li Franković uoči nacionalnih izbora povećao svoje šanse za ponovni izbor u Sabor. - rekao je Capor.

Marin Krstulović istaknuo je da je ovakva, kako ju je nazvao, „PR izjava” izazvala „kaos među stanovnicima GK Grad, stoga je potrebno objašnjenje”.

- Prema članku 31., stavku 2. Zakona o turizmu, izjavu nije moguće realizirati ni ove ni sljedeće godine jer se odluke donesene do 31. ožujka tekuće godine odnose tek na iduću kalendarsku godinu. Trenutno ne postoje zakonske pretpostavke za donošenje odluke niti će ih biti u sljedećih šest mjeseci. Ministarstvo tek treba donijeti Pravilnik kojim će se propisati metodologija izrade nosivog kapaciteta. Stoga je ovakva izjava PR s lošim rezultatom te podsjeća na anegdotu u kojoj lovac ode u lov i kaže vepru da će ga ubiti za dvije godine. Jednostavnim jezikom rečeno, gradonačelnik je „pustio vjetar“, i ostao živ. A hoćemo li mi moći preživjeti zbog posljedica njegovih tragova, tek ćemo vidjeti. - kazao je Krstulović.

Petra Marčinko naglasila je da je Dubrovnik ionako opterećen monokulturom turizma koja uzrokuje ne samo deficit potrebnih zanimanja, već i krizu stanovanja.

- Republika Hrvatska je pri vrhu zemalja Europske unije po oporezivanju rada, potrošnje i proizvodnje nasuprot oporezivanju bogatstva i imovine. U kontekstu Dubrovnika i sličnih gradova to znači gomilanje imovine osobito nekretnina i daljnji nastavak krize stanovanja, koja se osobito reflektira na mlade i mlade obitelji. Istovremeno, novi GUP kojeg gradonačelnik obećava od prvog mandata nije napravljen, a uredno se i dalje prema postojećem daju dozvole za gradnju hotela, apartmana i vila. S obzirom da još nemamo napravljen Plan upravljanja destinacijom prema novom Zakonu, postavlja se legitimno pitanje što mi to kao odluku, prema najavama Gradonačelnika, i na temelju čega donosimo? Zašto je za „regulaciju“ odabran baš Grad u zidinama? Što je s ostalim dijelovima grada koji su također opterećeni apartmanizacijom? Zašto se ograničava broj apartmana u privatnom smještaju, a točkastim izmjenama GUP-a se dopušta izgradnja apartmanskih i hotelskih kapaciteta? - rekla je Marčinko.

- Zašto Grad u zidinama? Istina je vrlo jednostavna. Idu izbori, a spašavanje UNESCO-ve jezgre od apartmana lijepo izgleda u predizbornim naslovima, i to na svim jezicima. Drugi mandat gradonačelnika Frankovića može se sumirati samo jednom frazom: „Dubrovnik je opet prvi.“ Dubrovnik je, podsjećamo, trebao „biti prvi“ s prometnim režimom oko povijesne jezgre, pa eto do danas, skoro dvije godine iza, nismo dobili niti pravilnik koji bi se trebao eventualno odnositi na sezonu 2025. godine. - kazala je-

- Međutim, za razliku od prometnog režima, ovaj „prvi smo“ projekt možemo slobodno nazvati PR katastrofom i neodgovornim predizbornim igrama koje imaju vrlo ozbiljne posljedice na budućnost grada Dubrovnika u cjelini. Ogromna šteta je napravljena: ovo je novi val apartmanizacije pod krinkom održivog razvoja i turizma. - zaključila je Petra Marčinko.

Srđevci ističu da „moramo odustati od ovakvih narativa zabrana i sankcija, te se vratiti destimulaciji apartmanizacije, prvenstveno putem urbanističkih i poreznih politika”.

„To su mjere koje se bave uzrocima apartmanizacije, ne simptomima. Nisu predizborne, treba im duže vremena, ali prate tržište, umjesto da mu uzrokuju štetu uslijed ovakvih opresivnih mjera”, navode srđevci.

Kao mjere na nacionalnoj razini nabrajaju:

„Promjena trenutnog poreznog sustava prema osiguravanju većeg broja progresivnih poreznih stopa na ukupne dohotke bez obzira iz kojeg izvora dolaze (rad, renta, kapital), gdje oni s većom poreznom snagom snose veći teret oporezivanja, ali uz istovremeno smanjenje stope PDV-a (među najvišima u  EU). Podizanje stope poreza na imovinu (osobito nekretnina). Izmjene Zakona o turizmu kojima će se razlikovati oporezivanje usluga privatnog smještaja u domaćinstvima u kojima se živi od mini hotela kojim se pod krinkom privatnog smještaja zapravo izbjegava porezna obaveza.”
 
Kao mjere na lokalnoj razini iz SJG navode:

„Donošenje novog GUP-a kojim se definira namjena i korištenje prostora s ciljem očuvanja i unapređenja životnih uvjeta. Zaustavljanje izdavanja dozvola za građevine koje nemaju riješena pitanja prometa u mirovanju (ukidanje naknade za neizgrađena parking mjesta). Izračun nosivog kapaciteta prema UNESCO-voj metodologiji. Povećanje gradskog fonda stambenih prostora i razvoj mehanizma trajnog najma koji će zauzvrat djelovati na smanjenje tržišnih stanarina.”

jp

Objavljeno u S JUGA

„Nakon stupanja novoga Zakona o turizmu Mato Franković nastavlja s napadima na obitelji i građane Dubrovnika koji se bave djelatnosti privatnoga smještaja , te građane koji zarađuju od turista smještenih u privatnom smještaju. Nakon najava o ukidanju pet tisuća postelja u privatnome smještaju, ponovno se najavljuju nove mjere kao što su potpuna zabrana obavljanja djelatnosti iznajmljivanja turistima u višestambenim zgradama, te zabrana novih apartmana u povijesnoj jezgri”, kaže danas u priopćenju nezavisni gradski vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić.

On tvrdi kako „ni Mato Franković, ni koalicijski partneri, kao ni Turistička zajednica nisu objavili, a kamoli napravili analizu kako bi izgledao dubrovački turizam bez velikoga dijela privatnoga smještaja, te kakva bi bila demografska, socijalna i gospodarska slika grada Dubrovnika”.

„Dok brojni šute zbog neznanja ili straha za svoje pozicije dajem jasnu sliku Grada, koji bi imao dvanaest tisuća postelja u hotelima, te oko pet tisuća ležajeva privatnoga smještaja u odabranim objektima, prema posebnim standardima Mata Frankovića”, kaže dalje Vlahušić pa piše:

„Hotelski smještaj ostvarivao bi godišnje dva milijuna noćenja, s oko šesto tisuća dolazaka turista. Osamdeset posto hotelskih gostiju došlo bi avionom ili pola milijuna turista, dok bi ostali doputovali automobilima i brodovima. Većinu zaposlenih u hotelima činili bi strani radnici, kojima bi smještaj bio omogućen po povoljnim cijenama u povijesnoj jezgri i višestambenim zgradama. Zahvaljujući monopolu, cijene smještaja u hotelima odletjele bi u nebo, kao i zarada stranih vlasnika, defacto jedinih vlasnika dubrovačkih hotela.” -navodi Vlahušić pa izvodi zaključak:

„Idealni turizam po Matu Frankoviću: Strani vlasnici hotela, zapošljavaju strane radnike, te ugošćuju strane goste. Dobit odnose u strane zemlje.”

Dubrovčani vlasnici stanova, apartmana, soba i kuća koja nisu na „kvalitetnoj” razini, ostaju bez jedinoga dodatnoga prihoda. Svoje stanove ako žele mogu prodati strancima ili iznajmiti stranim radnicima za bagatelu. U višestambenim zgradama, stanovima u povijesnoj jezgri grada, „garažama i šupama” više se ne čuje engleski, hrvatski, švedski, francuski i njemački jezik stranih i domaćih turista, nego babilonska kombinacija svjetskih jezika stranih radnika. Zabava se dodatno ograničava u povijesnoj jezgri i na otvorenim prostorima grada zbog čega I hotelski gosti ostaju navečer u svojim hotelima, koji se organiziraju po modelu kruzera. Sva potrošnja gostiju treba biti ostvarena u hotelu, kako bi se povećala dobit stranih vlasnika. Osim doručka i večere, gostima se daje „Lunch paket” za besplatno šetanje Stradunom, obilazak crkava , gradskoga porta, Porporele.” - piše Andro Vlahušić.

On dalje tvrdi:

„Zračna luka Dubrovnik godišnje ċe imati maksimalno dva milijuna putnika, milijun u dolasku, te milijun u odlasku. Značajno povećanje bilježi jedino u odlascima mladih dubrovačkih obitelji koji napuštaju svoj grad i državu u kojoj su do jučer imali svoj stan i posao, mogućnost dodatne zarade na svojoj imovini, te imovini svojih prijatelja i susjeda. Zarada u svome gradu, na svojoj imovini i od svoga rada više nije dozvoljena. Srećom nekolicina preostalih Ryanirovih linija nudi jeftine karte za Irsku ili Njemačku. Jadranskom magistralom promet se povećava od Pelješca do Prevlake, jer turisti koji su do jučer dolazili u dubrovački privatni smještaj, sada odlaze u Albaniju i Crnu Goru, koje plaćaju oglase po svjetskim medijima u kojim veličaju dubrovački originalni koncept. Kada ne možete boraviti u Dubrovniku dođite kod nas, a mi ċemo Vas autobusima odvesti na jednodnevni izlet u Dubrovnik, te iskrcati na Pilama.”

„Adaptacija starih kuća i stanova, te izgradnja novih u potpunosti prestaje. Gase se ionako rijetke građevinske tvrtke. Na Gradskome vijeću usvaja se zabrana građevinskih radova kroz šest ljetnih mjeseci, sa ciljem da se uskoro proširi na cijelu godinu. Jednim udarcem dvije muhe, nema privatnoga smještaja, ni novih stanova. U povijesnoj jezgri potpuno prestaje obnova starih kuća u privatnome vlasništvu, kao i protupotresna sanacija. Novaca za kupovinu stanova od strane grada nema, jer se gradski proračun prestao puniti kao ranijih godina.” - napisao je Andro Vlahušić.

jp

Objavljeno u S JUGA

U smještaju za kratkoročni najam u EU-u rezerviranom na internetskim platformama putnici su u prvih devet mjeseci 2023. ostvarili 546,2 milijuna noćenja ili 12 posto više nego u istom razdoblju 2022., podaci su Eurostata koji pokazuju da je Hrvatska među najtraženijim odredištima za online rezervacije kratkoročnog najma, zapravo apartmana.

Osim što su online rezervacijske platforme ostvarile rast noćenja 2023. u odnosu na 2022. godinu, noćenja su u kratkoročnom smještaju rasla i u odnosu na predpandemijsku 2019., i to za čak 29 posto, ističu iz Eurostata, dodajući da je takav porast dijelom rezultat turistički odličnog trećeg tromjesečja 2023. godine.

U tri ljetna mjeseca, od srpnja do kraja rujna, u EU je naime putem online plaftormi ostvareno 56,6 posto od ukupnih devetomjesečnih noćenja ili 309,4 milijuna, što je 13,4 posto više nego u trećem tromjesečju 2022., pri čemu je smještaj rezerviran putem platformi Airbnb, Booking, Expedia ili TripAdvisor, čije podatke Eurostat koristi.

Uz kumulativne, porasti noćenja u smještaju za kratkoročni najam u EU-u rezerviranih preko platformi pokazali su se i u pojedinim mjesecima, pa i premašivati predpandemijske razine s novim rekordima.

Tako je samo u srpnju u EU-u ostvareno 115,7 milijuna noćenja ili 10,7 posto više nego u srpnju, da bi se u kolovozu to povećalo na 124,7 milijuna noćenja ili 11,7 posto u odnosu na isti mjesec 2022. godine. U rujnu je u EU-u online rezervirano 69,1 milijuna noćenja ili 21,6 posto više nego u rujnu u godini prije.

Podaci Eurostata pokazuju i da se Hrvatska u trećem tromjesečju 2023. s ostvarenih gotovo 25 milijuna noćenja u smještaju za kratki najam rezerviranom putem te četiri online platforme, našla na četvrtom mjestu u EU-u, a to može zahvaliti dominantno turističkom najmu na Jadranu.

Pritom je porast noćenja u odnosu na treće tromjesečje 2022. oko devet posto, veći od 7,4 postotnog rasta u Francuskoj koja je na prvom mjestu sa 65,4 milijuna noćenja.

Druga je Španjolska gdje su online platforme zabilježile 12,7 posto ili 56 milijuna noćenja više nego u trećem tromjesečju, a treća je Italija s 48 milijuna noćenja ili 16 posto više.

Iza Hrvatske, na petom mjestu je Grčka s 22,8 milijuna noćenja ostvarenih u smještaju rezerviranom putem online platformi čime je ostvarila najveći rast u odnosu na 2022. među prvih pet, od 17.2 posto.

Iz Eurostata napominju i da je treće treće tromjesečje najvažnije tijekom godine za turizam u većini europskih zemalja/regija, te da su se stope rasta među državama članicama EU kretale od 7,4 posto (u Francuskoj) do čak 39 posto na Malti.

Kratkoročne online rezervacije i najam nekretnina koje se eksploatiraju u turističke svrhe, sve se češće u Europi spominju kao jedan od razloga općeg rasta cijena nekretnina, zbog čega građani brojnih europskih gradova vrlo teško dolaze do kuće ili stana.

Slično je i u Hrvatskoj u kojoj su stambeni objekti u trećem lanjskom tromjesečju poskupjeli za 10,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. To je najveći rast cijena u cijeloj Europskoj uniji. Za mnoge hrvatske građane i obitelji rješavanje stambenog pitanja među najtežim je financijskim životnim izazovima, bilo da se radi o najmu ili kupnji.

Raznim poreznim zahvatima te propisima koji uglavnom vremenski ograničavaju kratkoročni najam, europski gradovi i vlade žele oslabiti njegov utjecaj na rast cijena kuća i stanova.

Porez na nekretnine tema je o kojoj se raspravlja i u Hrvatskoj. Nedavno je ministar financija Marko Primorac rekao da se vlada "ne boji" uvesti porez na nekretnine te da je povećala gornju granicu poreza na kuće za odmor koji se može odrediti do pet eura po četvornom metru.

Svaka građevina, odnosno dio građevine prema zakonu kojim se definira i porez na kuće za odmor, se oporezuju porezom na kuće za odmor. Znači, svaka građevina, odnosno dio građevine koji se ne koriste trajno ili u koje nisu u dugoročnom najmu, također podliježu tome porezu, rekao je Primorac.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Vlahušić bi izgradio kamen na kamenu. - tako je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković odgovorio bivšem gradonačelniku Andru Vlahušiću koji je kazao kako Gradu zbog neizdavanja građevinskih dozvola „prijeti savršena oluja”.

Vlahušić, naime, iz svoje udobne fotelje ne vidi kako zbog pretjerane apartmanizacije, mlado stanovništvo, ne bi li se stambeno zbrinulo, gubi bitku s onima koji imaju novca kupovati nekretnine, što je i razlog zbog kojega odlaze iz Dubrovnika.

- Vlahušić ne gleda širu sliku. Da imam zakonski alat zabranio bi gradnju od Kantifiga do Orsule jer svaka nova građevina, bila Karingtonka, ova ili ona koja tek dolazi, generira probleme kojima Vi pristupate suprotnom logikom. Kažete da imamo savršenu oluju. Cijenu nekretnine je tržište podiglo jer postoje oni koji imaju dovoljno novca od iznajmljivanja. Kad se izgradi Karingtonka, pogledajte tko će biti vlasnici tih stanova. Neće Amerikanci nego naši koji već imaju stanove, a problem je kad taj stan postaje apartman i da ne bismo stvorili zvijer pred nam će biti odluka kojom ćemo moći zabraniti daljnje apartmane jer nam ne trebaju. Tada nećemo imati problem kad se izgradi zgrada kad znamo da je u nju uselio neki mladi doktor, neki profesor, ali kad znamo da će to biti apartmani, tada imamo problem. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Objavljeno u S JUGA

Pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta postigli su privremeni politički dogovor o uredbi kojom se namjerava povećati transparentnost u području kratkoročnog iznajmljivanja smještaja, koje čini četvrtinu ukupnog turističkog smještaja u EU.

Digitalne platforme poput Booking.coma ili Airbnb-ja bilježe veliki uspjeh, ali donose i probleme za lokalne zajednice, a jedan od njih je nedostatak stanova za dugoročno iznajmljivanje po pristupačnim cijenama. Uredba za povećanje transparentnosti u području kratkoročnog iznajmljivanja smještaja trebala bi pomoći javnim tijelima da osiguraju uravnotežen razvoj te djelatnosti kao dijela održivog turističkog sektora.

Novim pravilima uvode se usklađeni zahtjevi za registraciju za iznajmljivače i nekretnine za kratkoročno iznajmljivanje, uključujući dodjelu jedinstvenog registracijskog broja koji treba prikazati na internetskim stranicama nekretnina, a cilj je poboljšati prikupljanje i razmjenu podataka od iznajmljivača i internetskih platformi. Generirani podaci razmjenjivat će se među javnim upravama u EU-u i uvrstiti u statistiku o turizmu te će omogućiti upravama da se bore protiv nezakonitih ponuda. Time će se općenito doprinijeti održivijem turističkom ekosustavu kojim se podupire digitalna tranzicija turizma.

Prema uredbi, platforme će jednom mjesečno javnim tijelima morati dostavljati podatke o svojim aktivnostima. Male internetske platforme i internetske mikroplatforme za kratkoročno iznajmljivanje smještaja te će podatke dostavljati svaka tri mjeseca.

Države članice stvorit će jedinstvene digitalne ulazne točke za nesmetano prikupljanje i razmjenu informacija. Te će točke biti interoperabilne i jamčiti zaštitu podataka.

Nova uredba trebala bi riješiti i trenutačnu rascjepkanost načina na koje internetske platforme razmjenjuju podatke te pomoći u sprječavanju nezakonitih ponuda smještajnih jedinica.

- Novom uredbom uspostavlja se jedinstven i jednostavan skup pravila o informiranju za platforme i olakšavaju postupci registracije za iznajmljivače. - izjavila je Rosana Morillo Rodriguez, vršiteljica dužnosti španjolske državne tajnice za turizam.

Ona dodaje da će veća transparentnost omogućiti veće povjerenje putnika, a nadležnim tijelima pomoći će u osmišljavanju boljih turističkih politika za osiguravanje socijalne i okolišne održivosti te će ujedno doprinijeti kontroli nezakonitih aktivnosti.

Prijedlog, o kojem su Vijeće i Europski parlament postigli načelnu suglasnost, ograničen je na stvaranje jednostavnog sustava registracije sa zajedničkim odredbama za uspostavu postupaka registracije i nije namijenjen reguliranju pristupa tržištu za te aktivnosti.

Privremeni politički dogovor sada trebaju, svaka za sebe, potvrditi dvije zakonodavne institucije Vijeće i Europski parlament, što bi se uskoro trebalo dogoditi. Uredba će se početi primjenjivati dvije godine nakon stupanja na snagu.

Dogovor je pozdravila Europska komisija.

- Turizam je ključan za naše gospodarstvo, a kratkoročni najam važan je dio turističkog ekosustava, ali ne bi trebao ići na štetu lokalnih zajednica. - rekao je Thierry Breton, povjerenik zadužen za jedinstveno tržište.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Stranica 1 od 3