Subota, 13 Studeni 2021
TJEDNI RAZGOVOR: PROČELNIK UO DNŽ ZA ZAŠTITU OKOLIŠA MIHO BAĆE

Odvodni sustav Komarna – Mljetski kanal prvi je eko projekt u bivšoj državi

Miho Baće Miho Baće Foto: dm
Piše:

Nakon sjednice podpovjerenstva za „Regionalni odvodni sustav Komarna – Neum – Mljetski kanal“ koje čine predstavnici s hrvatske i BiH strane, razgovarali smo s predstavnikom Dubrovačko – neretvanske županije u tom tijelu Mihom Baćom, koji je ujedno i županijski pročelnik za zaštitu okoliša i komunalne poslove. Naime, u široj javnosti se malo zna o ovom itekako važnom odvodnom sustavu bez kojeg bi Malostonski zaljev bio značajno više izložen fekalnim vodama, a samim tim i proizvodnja školjki, posebno kamenica bila bi ugrožena.

Spomenuti sustav vodi Javno poduzeće Mareco iz Neuma, a Miho Baće ističe kako je ovaj projekt, kako je rekao „zasigurno prvi ekološki projekt u bivšoj državi”.

Kada je pokrenut projekt ovog sustava?
- Projekt regionalnog odvodnog sustava Komarna – Neum - Mljetski krenuo je 1986. godine, a puna realizacija je ostvarena 1989. godine kada su glavni korisnici na području grada Neuma priključeni na kanalizacijsku mrežu. Time je spriječeno onečišćenje Malostonskog zaljeva fekalnim vodama s područja Neuma jer se glavni cjevovod proteže sve do Mljetskog kanala. Projekt su tada zajedničke pokrenule tadašnje SR Hrvatska i SR BiH osnovavši i zajedničku tvrtku Mareco u kojoj Hrvatska danas ima 30 posto udjela. Ta tvrtka je kroz cijeli protekli period besprijekorno štitila Malostonski zaljev od onečišćenja i to radi i danas. - kazao je Miho Baće.

S kojih su još područja, osim Neuma, priključeni korisnici, odnosno kakav je plan priključivanja korisnika?
- Cjevovod počinje u Komarni, ide preko Neuma i završava u Mljetskom kanalu i plan je da se cjelokupni prostor od Komarne do Stona, uključujući i Ston, priključi na mrežu i da se tim priključenjem u potpunosti zaštiti Malostosnki zaljev od onečišćenja fekalnim vodama. U tom smislu svake godine rade se kontrole tog cjevovoda koji kroz tridesetogodišnje trajanje pokazuje svoju funkcionalnost. Izazovi koji su pred nama su svakako nedavna izgradnja nove dionice od granice s Bosnom i Hercegovinom do naselja Klek koji će se u skoro vrijeme priključiti na taj cjevovod. U Dubrovačko – neretvanskoj županiji svjesni smo da su školjkari važan dionik privrede u Malostonskom zaljevu, odnosno na Pelješcu i slijedom toga Županija ulaže i kroz ove aktivnosti napore za očuvanje Malostonskog zaljeva. Sad očekujemo od lokalnog komunalnog društva da slijedom izgradnje glavnog cjevovoda priključi kućanstva na novoizgrađeni kanalizacijski cjevovod.

S obzirom da je sustav u funkciji već trideset godina, je li u planu njegova skorašnja obnova?
- Očekujući nove izazove, u smislu razvoja turizma na području gdje se prostoire cjevovod te samim tim i povećanjem broja potencijalnih korisnika, plan je izgradnja novog, suvremenog cjevovoda, a nadamo se da ćemo uspjeti dobiti i sredstva iz EU fondova.

Koliko bi taj projekt koštao i zadovoljava li sadašnji cjevovod sve potrebe?
- Teško je u ovom trenutku govoriti konkretno o triškovima novog cjevovoda, ali u svakom slučaju želio bih naglasiti da je, bez obzira na planove izgradnje novog cjevovoda, ovaj postojeći itekako funkcionalan. Dakle, to nikako ne znači da sadašnji cjevovod ne zadovoljava postojeće potrebe, ali moramo se pripremiti za budućnost percipirajući da će se turizam i dalje razvijati, kako na Pelješcu, tako i u Neumu, a imamo i nagli razvoj tog sektora na području Općine Slivno.