Subota, 07 Listopad 2023
INTERVIEW Župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić (1. dio)

NASTAVLJAMO S IZGRADNJOM CESTA NA PELJEŠCU, OBILAZNICA OREBIĆA JE SLJEDEĆA

Župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić Župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić Foto: jp
Piše:

Nikola Dobroslavić (HDZ) ušao je drugu polovicu svog čak četvrtog mandata na poziciji župana dubrovačko – neretvanskog. Sve te mandate njegov rad obilježio je trud na projektima prometnog povezivanja juga Hrvatske, a kruna je Pelješki most, iako to nije bio županijski, već državni i europski projekt, ali upravo Dobroslavić bio je najveći zagovornik izgradnje mosta.

Sada je i najveći zagovornik izgradnje brze ceste do Zračne luke Dubrovnik. No, idemo prvo riješiti tu dilemu je li projekt brze ceste o kojoj se prethodnih mjesec dana govori projekt do Zračne luke Dubrovnik ili do graničnog prijelaza s Crnom Gorom, odnosno Karasovića?
- Brza cesta je Osojnik - Zračna luka Dubrovnik. Ona neće ići do Karasovića. - kaže na početku razgovora župan Nikola Dobroslavić.

Zalažete se za trasu brze ceste za koju je i napravljena Studija utjecaja na okoliš o kojoj se o kojoj se raspravljalo. Je li smatrate uistinu da je to najbolja opcija?
- Ja osobno, kao i Županija, ne opredjeljujemo se oko toga, oko tih rješenja, zbog toga što, naravno, nismo stručnjaci koji mogu reći što je najbolje rješenje. Međutim, mi smo od početka izrađivali sve dokumente koji prethode realizaciji jedne takve ceste. Najprije smo napravili Glavni plan razvoja funkcionalne regije Južna Dalmacija koji je prošao i provjeru kod JASPERS-a, a što je zapravo i podloga za eventualno europsko financiranje. I oni su u tom dokumentu koji je radila naša tvrtka Trames u suradnji s danskom tvrtkom Ramboll. Oni su trasirali ovu trasu. Naravno, razmatrali su i neke druge trase. I tu je zapravo ušla ta trasa na neki način u javni opticaj. Taj dokument je bio na javnim raspravama i usvojen je.

dobroslavic interview 1 071023

Stoga je malo čudno da se sad mnogi pojavljuju u raspravama kao da je sad počeo razgovor o brzoj cesti. Brza cesta se planirala već odavno. Dakle, ako netko ima primjedbu, a vidjeli smo da postoje primjedbe, onda mislim da bi bilo puno bolje, da su ih tad iznosili. Nakon toga je išla i izmjena prostornog plana u kojem su opet rađene analize, tako se uvijek radi kod izmjena planova, i ponovno je ucrtana ta trasa. Međutim, bilo je tad i prijedloga, zahtjeva da se u plan ucrtaju alternativne trase i mi smo to prihvatili, na Županijskoj skupštini smo usvojili da se uz ovu jednu koja je bila glavna u tom glavnom planu funkcionalne regije, da se ipak ucrta i alternativna varijanta. Jednostavno da se u sljedećim studijama koje se inače moraju izraditi nakon prostornog plana, odvaže što je zaista bolje. I zato služe dvije trase i kroz Rijeku dubrovačku i dvije trase kroz Župu dubrovačku. I mislim da je to dobro, i mi smo na tome inzistirali upravo da ne bi ispalo da se već tada određivanjem jedne trase, ako postoje već drugačija mišljenja, definiralo unaprijed to rješenje.

dobroslavic interview 2 071023 min

Sad nakon prostornog plana, koji je opet bio na svim raspravama, zna se kako se donosi prostorni plan, koji je usvojen, onda su Hrvatske ceste koje su zadužene za tu investiciju, a Vlada je podržala taj projekt, kao i mnoge druge naše projekte, i zadužila je Hrvatske ceste da ga provedu, i one su izradile taj prvi dokument, a to je studija izvodljivosti. U studiji izvodljivosti je od tih varijanti, i u Rijeci i Župi, dana prednost jednoj od varijanti, a to je ona koja ide preko ova sadašnjeg mosta u Komolcu. Obrazložili su to u svojim aktima. Taj akt ne usvaja, dakle, ni Županijska skupština, to je čisto akt Hrvatskih cesta, odnosno Ministarstva, i za tu studiju izvodljivosti je rađena studija utjecaja na okoliš. Dakle, izabrana je za izrađivača bolja varijanta. Oni su taj izbor i obrazložili. Za tu varijantu se radila studija utjecaja na okoliš da se vidi je li ona stvarno uopće moguća, jer ako ona sad pokaže da stoje primjedbe koje dovode u pitanje mogućnost provedbe te trase, odnosno da je nepovratan utjecaj na okoliš, naravno da to trasu dovodi u pitanje.

Ako cijela rasprava o Studiji utjecaja na okoliš bude povoljna za provedbu projekta na zamišljenoj trasi, s obzirom da je projekt u prostornim planovima, mogu li Hrvatske ceste krenuti u realizaciju i bez mišljenja Županije, Grada Dubrovnika, općina Župa i Konavle, građana... Jednostavno da tada kažu kako ih dalje uopće ne zanima što netko drugi misli.
- Oni to mogu napravit, međutim, koliko znamo i oni će još jednom provjeriti i te alternativne varijante. To im je preporučila Općina Župa dubrovačka, Grad Dubrovnik, a i mi smo u jednom osvrtu također ih upozorili na to da očekujemo da razmotre sve primjedbe pa čak i one koje se nisu izravno ticale Studije utjecaja na okoliš. Jer, ovo je bila rasprava o Studiji utjecaja na okoliš, nije bila rasprava o Studiji izvodljivosti. Mi smo ipak dali u tom smislu isto tako jednu preporuku da bi bilo dobro da još jednom provjere to što su izradili u Studiji izvodljivosti i da se doista pokaže je li taj odabir trase najbolji.

No, to su sve preporuke, primjedbe, zamolbe, kako god ih nazvali, ali de facto ni Županija, ni Grad Dubrovnik, ni Općina Župa dubrovačka ni Općina Konavle nemaju instrument kojim bi oni danas - sutra, mogli zaustaviti taj projekt ako Hrvatske ceste inzistiraju na provedbi.
- Nemaju taj instrument niti ga mogu imati, postoji zakonom predviđen postupak koji se mora provesti.

Je li to dobro?
- To je jedino moguće, zato što je to poštivanje redovne procedure koja je provedena potpuno prema pravilima. Dakle, kad smo unijeli nešto u svoj prostorni plan, onda je to – to i ne mogu Hrvatske ceste da će ići mimo toga i nešto drukčije provesti. Oni sve moraju provesti prema prostornom planu, a prostorni plan je prošao sve rasprave, i lokalno, dakle, i Župu dubrovačku, Grad Dubrovnik i Županiju itd. Dakle, oni moraju raditi prema prostornom planu, u prostornom planu imaju dvije varijante. Dakle, jedino te dvije varijante mogu raditi, a oni mogu naravno odlučiti, a i morat će odlučiti oni, koja je varijanta bolja. Oni moraju iza toga stajati jer mi imamo i specifičnu situaciju u Župi dubrovačkoj gdje postoje, nazovimo ih, gornja i donja trasa. U raspravi se, nažalost, nije moglo čuti previše izrađivače studije jer je bila velika velika buka, i to mislim da nam baš i ne služi na čast, da nismo zapravo mogli uopće čuti izrađivače tih studija pa onda ocijeniti je li oni govore suvislo ili ne govore suvislo, nego bi oni počeli govoriti i usljedila bi bila buka u prostorijama.

dobroslavic interview 3 071023 min

Ja sam bio na raspravama i u Mokošici, i na Sveučilištu i u Župi. I nije to bilo dobro, ali ljudi imaju pravo i na to, živimo u demokraciji i to poštujem. No, kažem, nije dobro da oni nisu mogli jasno izraziti svoje argumente. Eto, npr. u Župi dubrovačkoj sam ja uspio razabrati od izrađivača studije da oni tvrdi ukoliko se ide u donju varijantu, koju su oni predložili, da se time više rasterećuje promet sa sadašnje magistrale, a ako se ide na gornju varijantu, da bi to rasterećenje magistrale bilo manje. Tako se postavlja pitanje tko će biti onda odgovoran ako se na pr. izgradi ta gornja varijanta i pokaže se da ne rasterećuje dovoljno postojeću magistralu i da nam ostaju gužve? Što želim reći... Želim reći da je odgovornost na Hrvatskim cestama, na struci, i oni moraju odabrati, oni trebaju imati konačni izbor i naravno za taj izbor odgovarati.

Je li cijela ta rasprava oko trase zapravo svojevrsna „bitka za zemljište”. Najglasniji u protivljenju određenim trasama su oni koji u blizini imaju zemljište čija će vrijednost prolaskom brze ceste možda biti umanjenja, a oni su npr. zamislili da će je jednog dana prodati za neke silne milijune.
- Nisam siguran da je to posrijedi. Ja bih prije povjerovao da je to onaj neki refleks, „aha, tu nam sad prolazi blizu, a što će nam to, buka, promet, auti, bilo bi bolje da je to negdje drugdje”. Ja mislim da je to sindrom koji se pojavljuje uvijek kod sličnih investicija. To smo imali kod Centra za gospodarenje otpadom, isto tako, „dajte stavite to negdje drugo ”. No, nema puno alternativa. Mora se negdje smjestiti. Cesta isto tako mora negdje proći. Ponovit ći, ne želim ja ocjenjivati kud je bolje da prođe, to mora odrediti struka, ali nekud mora proći, nama cesta nužno treba, treba nam odmah i hvala Vladi što nas podržava, što će to isfinancirati i mi to moramo uzeti, tu nema alternative.

Je li vam cijela ova situacija oko brze ceste nanijela političku štetu?
- Nije nam nanijela štetu. A i kad bi bilo političke štete cesta mora proći, ona nam nužno treba. To se mora dogoditi jer mi smo dužni našim ljudima u Konavlima i Župi, u Gradu Dubrovniu, pa ljudima iz Primorja, ljudima s Pelješca, s Korčule, iz Neretve osigurati dvije stvari na razini moderne civilizacije danas... Dakle, da mogu doći brzo i jednostavno do županijskog središta u Dubrovniku i da mogu doći do Zračne luke Dubrovnik ako trebaju nekamo putovati.

 

dobroslavic interview 4 071023 min

Kao župan u svim ovim mandatima ostat ćete i upamćeni upravo po tim cestovnim i ostalim projektima prometne povezanosti. Ima li kod vas dvojbi čija je ideja bila Pelješki most? HDZ-ova ili pokojnog župana Ivana Šprlje?
- Bila je ideja HDZ-a, odnosno bivšeg predsjednika Sabora Luke Bebića. To je jasno, to se vidi iz dokumenata. Naravno da i naši politički suparnici vole istaknuti ulogu Ivana Šprlje. Ivan Šprlje je bio za most, tu nema spora, manje - više u isto to vrijeme, ali ako se baš gleda tko je prvi, onda su to Luka Bebić i HDZ. Poštujem, međutim, to da je jedan od mojih prethodnika gospodin Šprlje to zagovarao dok su nažalost neki iz tog političkog spektra kasnije bili protiv. Neki su čak govorili da je to iluzija za budale.

Kad se nastavlja projekt povezivanja Pelješca?
- Nastavlja se praktički odmah. Prva faza je obilaznica Orebića za koja se sad treba ići u raspisivanje javne nabave za izgradnju, obećano je od Hrvatskih cesta da će to uslijediti do kraja godin. Tu već postoje projekti, sve je riješeno, postoji i Studija utjecaja na okoliš. Dakle, cesta se na ulazu u Orebić odvaja od sadašnje ceste, izlazi potpuno izvan naselja i ide na Pernu gdje je predviđena nova luka.

Za koju je već bilo prosvjeda. Očekujete li probleme i za ovu cestu kao što postoje za ovu brzu do zračne luke.
- Ne, tamo su na sreću konačno su svi shvatili da će time Orebić prodisati. Orebić je hendikepiran, iako je nakon Dubrovnika prvo turističko odredište u županiji po broju noćenja, ali trajektni promet ide kroz središte mjesta i to nije prikladno, stvaraju se neprekidno gužve.

Vidili smo to i ovog ljeta. Kako ste zadovoljni Jadrolinijom?
- Ona ispunjava očekivanja. Mislim da kvalitetno ispunjava ulogu koju ima. Kod nas ima brojne linije, prema Veloj Luci, prema Korčuli, povezuje Pelješac i Korčulu, povezuje Lastovo. Evo nedavno smo dobili obavijest da je kupljen novi brod za Velu Luku i Lastovo. Brod dobrih maritimnih sposobnosti koji će zamijeniti postojeći na liniji Split – Vela Luka – Lastovo.

Zašto nemamo taj trajekt Lastovo – Dubrovnik?
- istina, nemamo, ali imamo katamaran koji je uveden prije dvije godine. Po prvi put, i to smatramo velikim uspjehom da je Vlada to razuumjela i prihvatila, imamo izravnu liniju prema županijskom središtu. Uopće 30 godina nismo imali izravnu vezu s otoka ka županijskom središtu.

U nastavku razgovora sa županom Nikolom Dobroslavićem kojeg možete pročitati OVDJE on govori kakav ima odnos s pločanskim gradonačelnikom Mišom Krstičevićem, ali i u kakvim je odnosima s dubrovačkim HDZ-om s kojim je imao nesuglasje u nekoliko navrata, što misli o položaju HDZ-a na otoku Korčuli, a otkriva i pikanteriju o Općini Smokvica.