Novoizgrađeni trajektni pristan u Luci Ubli na otoku Lastovu još nema uporabnu dozvolu. HEP još uvijek nije sproveo struju do nove rive. No, i kad ti radovi završe, kad pristan prođe tehnički pregled i dobije uporabnu dozvolu, cijela će se politička vrhuška vjerojatno skupiti u Ublima kako bi svečanim presijecanjem vrpce i prigodnim govorima obilježili njegovo otvorenje. Ako imaju imalo obraza tu svečanost neće ni održati jer novi je pristan već deset mjeseci noćna je mora za svakog kapetana koji mu je trajektom prišao, iskrcao i ukrcao putnike i vozila ili samo prenoćio na brodu vezanom uz tu rivu. Odgovorne izgleda nije briga. Kad se nesreća dogodi, slijegat će ramenima. Krivi će biti, a tko drugi nego kapetan i posada.

Legenda kaže da Svetoga Nikolu pomorci kao svog nebeskog zaštitnika zazivaju u pomoć još otkad se kao biskup iz Mire, putujući brodom prema Svetoj Zemlji, nakon što se iznenada podigla oluja, počeo moliti Bogu. More se odmah smirilo, a brod i posada su spašeni. Ili Sveti Nikola redovito bdije nad trajektima prilikom uplovljavanja te iskrcaja putnika i vozila na novi trajektni pristan u Luci Ubli ili se tragedija još nije dogodila samo zahvaljujući iskustvu i mudrosti kapetana.

KAPETAN GRGO DUJMOVIĆ OD PRVOG DANA UPOZORAVA NA PROBLEME NOVOG PRISTANA

Skroman, kakav jest, kapetan trajekta „Korčula” Grgo Dujmović još od veljače, otkad je prvi put pristao uz novo trajektno pristanište u Ublima, zahvaljuje Bogu svaki put nakon što u suradnji s putnicima i posadom ukrcaj i iskrcaj prođe bez ozljeda putnika ili štete na brodu i vozilima.

„Sinoć je u Luci Ubli 'puhao' vjetar promjenjiva smjera brzine do 2 čvora, koji ne bi uspio šteliku ugasiti na otvorenom prostoru, ali je u luci bilo marete koja je udarala u bok trajekta dok je bio privezan na novom trajektnom pristanu. Pod utjecajem marete trajekt se jako valjao, brodska rampa je veselo 'plesala' lijevo - desno - gore - dolje pa je iskrcaj putnika i vozila bio usporen i otežan. Kao i zadnjih mjeseci tako i noćas posada trajekta cijelu noć nije mogla 'normalno' spavati i odmoriti se.” - naveo je 2. prosinca između ostalog u jednom od svojih postova na društvenim mrežama kapetan Dujmović i to nije bio jedini put da na probleme na novom pristanu upozorava putem društvenih mreža.

Kako bi zaštito putnike, brod i posadu, kapetan Dujmović puno je puta u zadnjih deset mjeseci, otkad s trajektom „Korčula” pristaje u novu „luku” u Ublima, donio odluku prenoćiti u. kako je naziva. „mirnoj luci u Veloj Luci” jer se noći kad za rivom nije valjalo mogu nabrojati na prste jedne ruke.

Grgo Dujmović 16. prosinca posljednji je put kao kapetan trajekta „Korčula” isplovio iz Ubla na Lastovu. Nakon 42 godine otišao je u zasluženu mirovinu. Luku Ubli, reklo bi se, pozna kao vlastiti džep, jer svoj radni vijek započeo je baš uplovljavanjem u Uble, doduše na drugi, tadašnji pristan.

PROMAŠENA LOKACIJA I PROMAŠENI PROJEKT PRISTANA

Prvi put kad je prije par mjeseci kapetan javno progovorio o problemima s novim pristanom, ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko – neretvanske županije Antun Banovac uzvratio mu je jezikovom juhom. No to ga nije spriječilo da još jednom za Južni upozori na probleme. Kapetan Dujmović naime smatra kako je prilikom planiranja i izgradnje novog trajektnog pristana u Luci Ubli izabrano nekoliko pogrešnih rješenja.

- Za izgradnju novog trajektnog pristana izabrana je najnepovoljnija lokacija u uvali jer je otvorena za valove koji s otvorenog mora od pravca otočića Kopište u uvalu ulaze kroz prolaz između otočića Vlašnik i Bratin te direktno dolaze i razbijaju se na novom pristanu. – kazao je za Južni, dodavši:

- Linija novog trajektnog pristana u Ublima ne prati liniju starog pristana već je uvučena za 30 stupnjeva prema liniji obale, koja ide prema uvali Dragovoda, čime se dovelo trajekte u opasan položaj obalnih grota. Naime, novi je trajektni pristan izgrađen po po sistemu „pune rive” pa se valovi, koji na njega dolaze, na njemu direktno razbijaju i djeluju negativno na trajekt i njegovu rampu. Da je novoizgrađeni pristan izgrađen po sistemu „šuplje rive” koja leži na stupovima, kao što je npr. u Veloj Luci, tada bi se valovi razbijali u toj šupljini i imali bi manji utjecaj na trajekt i njegovu rampu. – ispričao je kapetan.

KAPETANI ČESTO ISKRCAVAJU I UKRCAVAJU PUTNIKE I VOZILA NA VLASTITU ODGOVORNOST

Rampa je posebna priča, ona se naime pod utjecajem vjetra ne može stabilizirati, smiriti. Kako se ljulja brod, ljulja se i ona – „pleše”, kaže kapetan Dujmović.

- Problem je što rampa opasno pleše kod iskrcaja i ukrcaja putnika i vozila i to je velika opasnost za putnike, vozila, posadu i brod. – kazao je.

Rampu, ako nije stabilna, kapetan ne bi smio ni spustiti niti iskrcati putnike i vozila. Trebao bi ih, naime, sve držati na brodu dok ne smiri rampu. Da to učini proglasili bi ga valjda ludim ili nesposobnim jer dok ima vjetra, a u Ublima na novoj rivi puše i po bonaci, ukrcaj i iskrcaj putnika ne bi se smio vršiti. Sve je to kapetan Dujmović činio na vlastitu odgovornost kao što će činiti kapetan koji je u međuvremenu preuzeo „Korčulu”, a činit će i zapovjednici drugih brodova koji dolaze u Uble.

- Po Poslovniku SUS-a broda, zapovjednik daje odobrenje za početak ukrcaja i iskrcaja putnika i vozila nakon što je provjereno utvrđeno da je brodska rampa sigurna i čvrsto oslonjena na obalu, a brodski konopi propisno zategnuti. Na novoizgrađenom trajektnom pristanu navedeni se u većini slučajeva ne mogu zadovoljiti pa se operacija iskrcaja i ukrcaja ne bi smjela ni vršiti dok se trajekt ne prestane valjati, a to može ponekad potrajati i cijelu noć. U tom slučaju Lastovci bi trajektom došli u Luku Ubli, bili bi ispred kuća, ali se ne bi mogli iskrcati na obalu. Zapovjednik bi u tom slučaju trajekt s putnicima i vozilima mogao vratiti u sigurnu luku u Veloj Luci. – kaže kapetan.

Inače, to plesanje rampe, naglašava kapetan Dujmović, itekako je opasno za samu rampu.

- Naravno da je opasno, osim brodske, oštećuje se i obalna rampa. Ako se brod zbog valova valja za rivom onda plešu i rampa i skala, a to se stalno događa u Luci Ubli. - kazao je Dujmović.

Razlog tom beskonačno dugom plesu rampe je mareta.

- Mareta se uvukla u luku. Nedavno je prilikom iskrcaja puhao vjetar jačine par čvorova, koji niti šteliku na otvorenom prostoru ne može ugasiti. Da je puhao jaki vjetar valovi bi bili veći i jači pa se iskrcaj putnika i vozila u tim uvjetima najvjerojatnije ne bi vršio, a boravak trajekta u tim uvjetima na pristanu bio bi otežan, čak i opasan za brod. Po jakom vjetru, koji gura trajekt bočno na pristan, bilo bi gotovo nemoguće isploviti iz Luke, a ako bi se pokušalo, trajekt bi mogao pod utjecajem vjetra i valova završiti u obalne grote i nasukati se. – kazao je Dujmović, naglasivši:

- Valjanje broda i iskrcaj i ukrcaj putnika i vozila preko brodske rampe, dok ona pleše, nanosi štetu uškama i bolcenima na rampi, a to su točke gdje je rampa spojena s brodom. – kazao je.

OMALOVAŽAVANJE OD STRANE RAVNATELJA LUČKE UPRAVE DUBROVAČKO – NERETVANSKE ŽUPANIJE

- Svi sve znaju. - tako je odgovorio na pitanje je li na probleme na novom pristanu u Luci Ubli upozorio odgovorne na višim razinama. Pisao je, kazao je, i resornom ministru.

MINISTAR OLEG BUTKOVIĆ, TADAŠNJI ŽUPAN NIKOLA DOBROSLAVIĆ I RAVNATELJ LUČKE UPRAVE DNŽ ANTUN BANOVAC NA PREDSTAVLJANJU PROMAŠENOG PROJEKTA / FOTO: BOŽO RADIĆ (CROPIX)

- Pisao sam dopis i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću pa nikad nije odgovorio. Na moje navode iz dopisa, s visoke pozicije moći, osvrnuo se samo ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko – neretvanske županije Banovac, koji me je u tom osvrtu omalovažavao. Argumentima sam mu pristojno odgovorio i nikad se poslije toga više nije oglasio. – ispričao je kapetan Grgo Dujmović.

NOVI PRISTAN PROMIJENIO JE SMJER VALOVA U LUCI, POSADE ČESTO OSTAJU „ZATVORENE” NA TRAJEKTU

Naime, jedino rješenje za probleme u Ublima, prema kapetanu Dujmoviću, ali i Lastovcima, posebno ribarima i onima koji su svakodnevno s morem i uz more, je osposobljavanje starog trajektnog pristana.

- Stari trajektni pristan je alternativno rješenje jer se na njemu ovakvo plesanje rampe nikad nije događalo niti po jakim vjetrovima. Mora se uzeti u obzir da se izgradnjom novog trajektnog pristana promijenio smjer valova u Luci Ubli. Oni su se prije razbijali o grote na obali gdje je sad izgrađen novi pristan. Dakle, sad se valovi odbijaju od novi pristan i skreću prema starom pristanu i benzinskoj pumpi i tako stvaraju maretu i na starom pristanu, ali bi to za trajekt trebao biti manji problem jer na starom pristanu valovi dolaze uzduž trajekta, u provu ili krmu, a na novom pristanu valovi trajektu dolaze bočno. Zbog konstantnog valjanja i udaranja trajekta u obalne bokobrane skoro svaku večer zatvarali smo brodsku rampu da se ne ošteti. - rekao je kapetan Dujmović, naglasivši kako loši uvjeti na novom pristanu u Ublima utječu i na posadu jer osim što se mora zatvoriti rampa ni skala se ne može spustiti.

- Ne možemo na obalu spustiti niti bočnu skalu za pješake. Zbog navedenih poteškoća na novoizgrađenom pristanu članovi posade u Luci Ubli često su zatvoreni na trajektu. Osjećaju se kao zatvorenici bez pravomoćne presude. Ne mogu izaći na obalu dok im učestalo valjanje trajekta za rivom ometa odmor i san tijekom noći radi čega smo svi sljedeći dan fizički i psihički „lešani” i nervozni pa u takvom stanju otežano obavljamo naše svakodnevne poslove na trajektu. – rekao je Dujmović

Kapetan s 42 godine radnog staža nakon deset mjeseci uplovljavanja i isplovljavanja, novi pristan u Ublima uspoređuje s Masleničkim mostom.

- Svi vjetrovi i valovi koji dolaze iz III. i IV. kvadranta uzrokuju jako valjanje trajekta. Svaki veliki kruzer koji prođe blizu južne strane otoka Lastova u valu donese maretu koja valja trajekt. Svaki ribarski brod, jahta, katamaran ili gliser koji uplovljava u valu, donese za sobom val koji dolazi na trajekt i valja ga. Kad u luci puše umjereni ili jaki lebić, pulenat, maestral i tramuntana, koji guraju trajekt na obalu, stvaraju se velike poteškoće prilikom manovre isplova iz luke. Teško je odvojiti trajekt od pristana i isploviti iz luke jer ga navedeni vjetrovi bočno guraju na obalne grote. – kazao je.

PRILIKOM PROJEKTIRANJA NIJE SE TRAŽILO MIŠLJENJE NI LOKALNIH RIBARA NI ZAPOVJEDNIKA BRODOVA

- Često veliki kruzer dođe pred Luku Split i za jakog juga ne pristaju na vanjski vez, koji je otvoren i pod utjecajem vjetra i valova, nego upravo zbog problematičnog valjanja broda za rivom odustanu od uplova i nastave za zaštićenu luku - Dubrovnik ili Veneciju. Prilikom izgradnje novog pristana u Ublima nije se tražilo mišljenje lokalnih ribara niti starijih zapovjednika koji su trajektima uplovljavali u tu luku. Slično se dogodilo i kod izbora lokacije novog Masleničkog mosta pa se naknadno radi problema s burom morao izgraditi još jedan most na lokaciji starog Masleničkog mosta. - kazao je kapetan Grgo Dujmović dva dana prije negoli je trajekt „Korčulu” predao drugom kapetanu.

I dok kapetan Dujmović kao i svi iskusni Lastovci, rješenje vide u osposobljavanju starog pristana kao alternativnom rješenju za prihvat trajekata za nepovoljnih vremenskih uvjeta, iz Lučke uprave Dubrovačko – neretvanske županije, investitora u novu Luku Ubli, nedavno su putem medija od problema u toj jedinoj trajektnoj luci na Lastovu, a što drugo nego oprali ruke. Nije to prvi put da u Hrvatskoj oni koji su odgovorni od odgovornosti peru ruke. Doduše, priznali su kako je osim odobrene varijante postojala još jedna koja se pokazala preskupom.

Navode, naime, kako je „Prostorni plan općine Lastovo luku predvidio u Ublima na mjestu postojeće luke” te ističu kako je „napravljeno više varijanti rješenja dogradnje Luke Ubli” i dodaju kako je nakon analize tehničke izvedivosti i procjene vrijednosti zahvata prihvaćeno rješenje prema kojem je napravljen projekt.

Naveli su kako su „svi koraci, koji prethode rekonstrukciji luke povjereni stručnim osobama” te istaknuli kako „Lučka uprava, kao investitor, luku može graditi samo gdje je ona predviđena prostornim planom”. Priznali su kako pozicija novog pristana nije jedina koja se razmatrala.

„U jednoj od varijanti je bila predviđena izgradnja novog obalnog zida u istom pravcu u kojem se pruža postojeći obalni zid uz 'stari' trajektni vez, (smaknuto prema istoku za širinu trajektne rampe). U toj varijanti dubina ispod tako pozicioniranog obalnog zida na većem dijelu trase je veća od deset metara, a sama obala bi završavala na mjestu gdje je dubina 23 metra. Odabir takve varijante bi višestruko povećao cijenu izgradnje luke i doveo u pitanje opravdanost izgradnje”. – naveli su iz Lučke uprave Dubrovačko – neretvanske županije.

Može se shvatiti da bi odabir te varijante višestruko povećao cijenu izgradnje, no neshvatljivo je, niti su iz Lučke uprave objasnili zašto bi odabir te druge varijante doveo u pitanje opravdanost izgradnje.

Ako je politika Vlade zadržati stanovništvo na otocima i ravnomjerno razvijati svaki dio zemlje pa tako i otoke, tada zaista nije jasno kako bi se, da je za realizaciju odabrana druga varijanta, dovela u pitanje opravdanost izgradnje.

SPRDAJU SE S JAVNOSTI; IZ LUČKE UPRAVE KAŽU DA NE MOGU UTJECATI NA VREMENSKE PRILIKE

Kad su u pitanju vremenski uvjeti, odnosno vjetrovi i mareta koji smetaju brodovima na novom pristanu, navode „na vremenske uvjete ne možemo utjecati, uostalom kada su uvjeti u kanalu takvi da se ne može ploviti, brodovi niti ne uplovljavaju u luku, važno je da su brodovi koji su vezani u luci sigurni”.

Nakon što je kapetan Dujmović u nekoliko navrata po lošem vremenu odlučio umjesto na vezu, brod držati na sidru, iz Lučke Uprave Dubrovačko - neretvanske županije naveli su:

„Imamo informaciju, potvrđenu iz više izvora, da je prije par dana pri sasvim normalnim vremenskim uvjetima pristajanje trajekta 'Korčula' trajalo oko pola sata. Razlozi za tu situaciju nam također nisu poznati, ali generalno govoreći mogu biti tri razloga, luka, brod iii zapovjednik, kao i kombinacije tih triju razloga. Možda je zapovjednik iskušavao varijante pristajanja kako bi odabrao najbolju? Svakako bolje je da pristajanje traje pola sata nego da se prilikom pristajanja ošteti trajekt ili obala. Sigurnost broda u situaciji koju spominjete svakako nije bila ugrožena, jer je brod bio usidren, pretpostavljamo u mirnijem dijelu uvale.”

No, navodi iz Lučke uprave nisu posve točni, posebno oni koji se odnose na prostorno planiranje. Naime, u prostorni plan svatko može ucrtati što god hoće, a luke ipak nisu objekti koji se grade prema nečijim željama ili tamo gdje netko hoće. Izgradnji luke predstoji cijeli niz opsežnih istražnih radnji, koje su u slučaju izgradnje novog pristana na Lastovu očito odrađene traljavo i površno i bez konzultacije s Lastovcima – ribarima i onima koji od mora žive.

Lučka uprava Dubrovačko – neretvanske županije kao javnopravno tijelo, sukladno zakonu, itekako davanjem zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova, odnosno utvrđivanjem posebnih uvjeta, sudjeluje u sustavu prostornog planiranja. Pri utvrđivanju polazišta i donošenja prostornih planova te razvojnih dokumenata, koji se donose na temelju posebnih propisa, a kojima se utječe na prostorno planiranje ili prostorni razvoj, država i jedinice lokalne i regionalne samouprave te druga javnopravna tijela, a u slučaju Ubla to javnopravno tijelo je Lučka Uprava Dubrovačko – neretvanske županije, dužni su međusobno surađivati i uvažavati ciljeve i interese izražene dokumentima više razine, odnosno šireg područja.

Surađivanje i uvažavanje ciljeva u slučaju novog pristana u Luci Ubli za Lučku upravi nije značilo ulizivanje i klimanje glavama onima s viših razina koji su zamislili graditi pristan tamo gdje ga očito nitko tko se razumije u more, struje i vjetrove, nikad ne bi gradio. Suradnja znači i iznošenje mišljenja potkrijepljenog činjenicama, no za to Banovac očito nije imao ni volje ni hrabrosti.

DIO PRISTANA OSVIJETLJEN REFLEKTORIMA NA, ZAPRAVO, PRODUŽNIM KABELIMA

Inače, stručni nadzor nad gradnjom, održavanjem, upravljanjem i zaštitom lučkog područja, osiguravanje trajnog i nesmetanog obavljanja lučkog prometa, tehničko – tehnološkog jedinstva i sigurnosti plovidbe, neke su od temeljnih djelatnosti Lučke uprave na koje je izgleda Antun Banovac zaboravio.

Budući da se brodovi u Ublima privezuju na pristan koji još nije prošao tehnički pregled i nema uporabnu dozvolu, kad je već tako kapetanima naloženo, pitanje je bi li Lučka uprava Dubrovačko – neretvanske županije na sebe preuzela odgovornost da se putnicima, brodu ili članovima posade nešto dogodi. Tko bi tada bio kriv?

Osim što je pristan izložen vjetrovima nesiguran, trajekti uz njega u noćnim satima gotovo redovito pristaju po mraku jer HEP još nije završio radove pa nema obalne rasvjete. Tek nedavno osvijetlili su dio obalne rampe i to na način da su na tri drvene letve montirali male reflektore kojima kabeli leže iznad zemlje pa čim pada kiša dolazi do izbacivanja struje te reflektori tada ne rade.

Svakako bi bilo poželjno da Lučka uprava Dubrovačko – neretvanske županije objavi izrađenu i plaćenu Studiju o maritimnosti, čisto dam se vidi jesu li za Studiju uzimani podaci s meteorološke bove iz Luke Ubli, područja otoka Lastova ili pak s neke druge bove u nekom drugom mjestu, kao što se među pomorcima špekulira.

ANTUN BANOVAC / FOTO: BOŽO RADIĆ (CROPIX)

Aktualni ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko – neretvanske županije Antun Banovac, inače kapetan, ako je ikada imao priliku brod vezati uz rivu, a valjda jest s obzirom da je bio i zapovjednik, vrlo dobro bi trebao znati zašto pristajanje pod utjecajima vjetrova nekada može potrajati.

Inače, novi pristan u Luci Ubli nije jedini loš projekt, a koštat će gotovo osam milijuna eura, izveden u nadležnosti Lučke uprave Dubrovačko – neretvanske županije. Pristan u Prigradici na otoku Korčuli još je jedno njihov remek - djelo, on se nakon rekonstrukcije doslovno rastvorio i popucao.

Kapetan Grgo Dujmović, koji je u međuvremenu kormilo trajekta „Korčula” predao drugom zapovjedniku, u Uble je prvi put uplovio s „Partizankom” 1985. godine. Nakon što novi pristan u Ublima dobije uporabnu dozvolu, kad se svita skupi na prigodnoj svečanosti, presijecati vrpce i držati govore, najbolje bi bilo luku službeno otvoriti jednim spektaklom - manovrom kapetana Antuna Banovca. Jer kad drugi ne znaju, tko im bolje od njega samoga može pokazati kako brod uvesti u Luku, vezati za rivu, spustiti rampu i iskrcati putnike, dok za rivom valja.