Četvrtak, 29 Veljača 2024
KAKO DO STANA?

HRVATI ODGAĐAJU ZASNIVANJE OBITELJI ZBOG STAMBENIH PROBLEMA

Do stana je sve teže doći Do stana je sve teže doći Foto: jp


Hrvati odgađaju zasnivanje obitelji jer je nemaju gdje zasnovati s obzirom na nedostatak stambenog prostora koji si mogu priuštiti, upozoravala je u četvrtak saborska oporba tijekom rasprave o Strategiji demografske revitalizacije.

''Niti mladi ljudi s nadprosječnim plaćama ne mogu kupiti stan jer su cijene nekretnina jedino po čemu je Hrvatska prvak u EU. Naravno da ne možemo očekivati ništa drugo nego da se odgađa zasnivanje obitelji jer obitelj nemaju gdje zasnovati'', naglasila je zastupnica Možemo Sandra Benčić tijekom saborske rasprave o Strategiji demografske revitalizacije do 2033. godine.

Mladi su danas šest godina stariji u trenutku kad napuštaju roditeljski dom nego što je to bio slučaj 2016. godine, dodala je Benčić koja je nedostatak priuštivog stanovanja ocijenila kao ključni problem mladih generacija.

''Za novac koji je država dala bankama subvencionirajući kamate stambenih kredita, trebali smo graditi stanove za javni najam i staviti ih na tržište pod kategoriju priuštivog najma, s cijenom prilagođenom dohotku kućanstva'', kazala je Benčić.

Umjesto najma stana, Hrvati se puno češće odlučuju za vlasništvo, ustvrdila je zastupnica Možemo, no razlog tome, kaže, nije nikakav kulturološki argument nego nepoštivanje zakona o najmu.

''Vas može najmodavac o roku od mjesec dana izbaciti van, može vam povisiti stanarinu koliko hoće i kad hoće, može vam uvjetovati stvari koje se nigdje drugdje ne mogu uvjetovati. A pitanje je i koliko je ljudi uopće prijavilo Poreznoj upravi da iznajmljuje stan'', izjavila je.

Sanja Radolović (SDP) složila se s ocjenom da su troškovi života u Hrvatskoj postali neizdrživi, posebice mladima ljudima koji si ne mogu priuštiti život u samostalnom kućanstvu.

''Imamo enorman broj tridesetogodišnjaka, radno sposobnih građana koji još uvijek žive u zajedničkom domaćinstvu s roditeljima. Isto smo tako među zemljama koje imaju najmanje kvadrata za život po žitelju kućanstva'', rekla je.

Mladima su potrebni stanovi kako bi uopće mogli planirati budućnost u Hrvatskoj. Zbog toga će u programu SDP-a biti gradnja javnih stanova za dugoročni najam, najavila je Radolović, a dio tih stanova bit će moguće otkupiti, što je opcija namijenjena obiteljima koje nisu kreditno sposobne u trenutku useljavanja.

Hrvatska je od osamostaljenje do danas izgubila 900 tisuća stanovnika, upozorio je zastupnik Socijaldemokrata Davorko Vidović.

''Možda je to najuočljiviji podatak za našu generaciju koja je uspjela stvoriti državu, uspjela ju je obraniti i integrirati, ali je nije uspjela učiniti mjestom u kojem ljudi žele živjeti, radit i rađati'', kazao je.

Most traži uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka u iznosu od 80 do 270 eura

Kako bi omogućili ljudima uvjete za zasnivanje obitelji, Most predlaže niz zakonskih izmjena među kojima je uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka u iznosu od 80 do 270 eura, ovisno o broju djece.

''S ovim iznosima omogućit ćete obiteljima koje imaju niže plaće da mogu dati svojoj djeci jednaku priliku da ostvare svoje talente potencijale, kao što je imaju djeca iz obitelji s visokim plaćama'', kazao je Božo Petrov.

Uz to, Petrov je naglasio je da se nitko iz Mosta ne zalaže za to da žene ''stoje kući i da rađaju''

''Ne odobravam ovo što su rekle kolege s ljevice. Ja želim da se one ostvare roditeljski i profesionalno. Uvredljiv je način na koji nekome lijepite etikete, a zauzvrat ne dajete ništa konkretno'', izjavio je.

Marijan Pavliček (Hrvatski suverenist) predlaže da se majkama, na period od 15 godina, omogući četverosatno radno vrijeme koje bi se pisalo kao puno radno vrijeme.

''Obitelji s više djece imaju problem s vremenom. Moraš odvesti jedno dijete na trening, drugo u vrtić, treće kod doktora. Tko radi osam sati, fizički to ne može stići'', rekao je.

Govoreći o praznim slavonskim i baranjskim selima, Pavliček predlaže naseljavanje ukrajinskih obitelji jer su Ukrajinci kulturološki bliski Hrvatima te bi se stoga brzo integrirali u društvo.

''Ali ne, nama su draži ovi iz Bangladeša. Kupujemo Bradleye i Rafale, što je pohvalno, ali koga će oni braniti za 30 godina? Male Hrvate ili male Nepalce? Pa gdje god pogledate po Zagrebu, vidite ljude iz azijskih zemalja. Nisu oni za to krivi, kriva je državna vlast'', izjavio je Pavliček.

Useljavanje stranih radnika kojem svjedočimo ima za posljedicu nastavak iseljavanja hrvatskih građana, kazala je Ružica Vukovac (Za pravednu Hrvatsku) zbog 'dumpinga' cijene rada.

''Osim stranih radnika i ilegalnih migranata, stižu nam i bogati europski umirovljenici. Od deset nekretnina prodanih u Zagrebi i na obali u protekle dvije godine, sedam su kupili stranci'', napomenula je Vukovac, koja se također osvrnula na nedostatak stambenog prostora.

Anka Mrak Taritaš (Glas) poručila je da su strani radnici potrebni Hrvatskoj kako bi gospodarski, zdravstveni i mirovinski sustav ostali održivi.

''Hitno nam treba strategija integracijske politike. Ideja da će se vratiti oni koji su otišli je vrlo spora skoro pa skoro i nemoguća'', rekla je Mrak Taritaš.

Zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov skrenula je pozornost na unutarnje migracije, odnosno na napuštanje sela i odlazak mladih u gradove. Kao vodeće razloge tog problema navela je nedostatak vrtića i primarne zdravstvene zaštite. "Važno je zato imati mjeru sufinanciranja liječnika koji bi došli živjeti i raditi u ruralne sredine", rekla je Jeckov.

(Hina)