Prikazujem sadržaj po oznakama: europska unija

Nedjelja, 11 Veljača 2024 13:08

KAKO BI MOGAO IZGLEDATI ŽIVOT U EUROPI 2040.

Godina je 2040. i zelena revolucija Europske unije 90 posto je dovršena. Europljani će se voziti bicklima, jesti manje mesa i lakše disati, piše Politico u svojoj viziji budućnosti života na kontinentu uspije li klimatski plan EU-a.

Klimatska neutralnost je 2040. nadohvat ruke jer je blok uspio smanjiti svoje zajedničke emisije stakleničkih plinova na desetinu razine iz 1990., u skladu s ciljem predloženim prije 16 godina.

Rezultat je transformirani kontinent, ali stići do toga nije bilo lako: vladajuće koalicije su se raspale, tvrtke su zatvorene, a poljoprivrednici su više puta opsjedali Bruxelles.

Europljani sada više voze bicikle i jedu manje mesa. Ruralna područja imaju manje krava na ispaši i više električnih kablova iznad glave.

U EU-u više nije ostao nijedan rudnik ugljena, ali poslovi u zelenoj proizvodnji cvjetaju.

Ukratko, smanjenje od 90 posto do 2040. zahtijeva da Europa preinači svoje gospodarstvo, promijeni svoje krajolike i stil života.

Globalno zatopljenje u međuvremenu je također prouzročilo promjene. Južne zemlje EU-a ograničavaju rad na otvorenom ljeti. Industrija skijaškog turizma u Alpama je u kolapsu. Iz klimatiziranog Berlaymonta, Europska komisija raspoređuje sve veću europsku vatrogasnu flotu u borbu protiv žestokih požara i posreduje između regija koje se svađaju oko prava na vodu.

Ipak, nemoguće je reći hoće li se ova zamišljena budućnost ikada dogoditi jer diljem kontinenta klimatske politike nailaze na otpor. Europski poljoprivrednici bune se, a nadolazeći izbori mame zakonodavce da obećaju svojim biračima zelenu tranziciju bez napora.

Međutim, gledajući vlastitu procjenu EU-a i nedavna izvješća Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene, jedno je jasno: ako Europa želi postići klimatsku neutralnost, promjene koje mijenjaju život neizbježne su.

Ne postoji jednostavan put do klimatske neutralnosti.

Dakle, pod pretpostavkom da sve ide po planu, što je pod velikim upitnikom, evo kako bi život u Europi mogao izgledati za 16 godina.

AGRIKULTURNA REVOLUCIJA

Što je u vašem hladnjaku 2040.? Vjerojatno manje životinjskih proizvoda.

Ta je promjena u prehrani pomogla Europi da značajno smanji emisije. Domaće životinje i dalje su u EU-u glavni izvor metana, drugog najvećeg pokretača globalnog zatopljenja, ali manja potražnja za mesom i mliječnim proizvodima dovela je do smanjenja broja stoke i emisija.

Bruxelles i vlade država članica primijenile su različite mjere kako bi potaknule ljude da konzumiraju više jela biljnog podrijetla.

Pažljivije pogledajte sadržaj svog hladnjaka: možda postoji deklaracija za intenzitet ugljika. Možda ste kupili te kobasice od umjetnog mesa jer su bile jeftinije od pravih, pošto je povezivanje emisija ugljika s hranom podiglo cijene mesa.

Za poljoprivrednike je tranzicija značila agrikulturnu revoluciju. Sve je manje farmi stoke.

U 2023. znanstveni savjetnici EU-a predviđali su pad potražnje do 50 posto. Poljoprivrednici su također prisiljeni oštro smanjiti upotrebu gnojiva na bazi dušika, što zahtijeva promjenu poljoprivredne prakse kako bi prinosi bili stabilni.

Izvori prihoda poljoprivrednika također su se morali dramatično promijeniti. Pritom su mnogi iskoristili prednosti novog tržišta uklanjanja ugljika kako bi zaradili novac skladištenjem CO2 na svojoj zemlji, posebno na područjima koja su se prije koristila za ispašu ili uzgoj usjeva za prehranu životinja.

Ipak, kako Europa postupno ukida korištenje fosilnih goriva, poljoprivreda je sada najveći izvor emisija na kontinentu.

Ako EU želi postići klimatsku neutralnost 2050., sektor će morati još više smanjiti svoje zagađenje.

MANJA POTROŠNJA

Napustite kuhinju i razgledajte ostatak svoga stana.

Ako ste 2020-ih svoj dom grijali plinskim ili uljnim radijatorom, vjerojatno ste od tada ugradili električnu toplinsku pumpu.

Što južnije živite, veća je vjerojatnost da u vašem domu sada postoji klima uređaj jer temperature redovito prelaze 40 stupnjeva Celzija.

No unatoč korištenju izmjenične struje, zgrade diljem EU-a troše manje energije zahvaljujući elektrifikaciji i boljoj izolaciji.

To također vjerojatno znači manje račune za struju. Korištenje bilo kojeg fosilnog goriva skupo je jer su porezi na ugljik porasli, a subvencije su ukinute.

Europljani su smanjili svoju ukupnu potrošnju.

To bi moglo značiti da svjesno kupuju manje novih stvari, ali velik dio smanjenja skriven je u opskrbnom lancu jer proizvođači sve više koriste reciklirane materijale.

Neke su vlade uvele mjere za zaustavljanje porasta životnog prostora za prosječnog Europljanina jer sve više ljudi žive sami, što povećava potražnju za energijom i materijalima.

Nove mjere kreću se od osobnih olakšica za CO2 do programa i poreznih poticaja koji pomažu parovima da se presele u manje stambene objekte nakon što im se djeca isele.

Postoji još jedan trend koji će ljude vjerojatno natjerati u manje ili napučenije smještaje. S obzirom na troškove renovacije, “relativna cijena stanovanja vjerojatno će biti viša” do 2040. godine, predviđa se u procjeni Komisije.

IZVAN DOMA

Sada izađite van. Većina osobnih automobila su električni, 60 posto automobila na cestama ima nultu stopu emisije.

Kako bi to postigla, EU je 2035. postupno ukinula prodaju novih automobila na fosilna goriva, unatoč oštrom protivljenju konzervativaca.

Električni automobili nisu jedina promjena. Došlo je do rasta javnog prijevoza i kratkoročnog 'rentanja', što je također povezano s nastojanjem da se troši manje.

Umjesto da posjeduju svoje bicikle, sve više ljudi oslanja se na zajedničke gradske bicikle.

Osim toga, urbanisti rade na tome da potaknu više ljudi na pješačenje i vožnju biciklom projektiranjem gradova koji omogućuju manju udaljenost do škola i supermarketa.

Što se tiče putovanja na duže relacije, više ljudi koristi vlakove kad je to moguće.

Oporezivanje i cijene ugljika učinili su letove skupljima, tako da se na vikend izlet na Ibizu ili poslovna putovanja na konferencije širom Europe odlazi sve manje.

ZBOGOM FOSILNIM GORIVIMA

EU je gotovo dekarbonizirala svoj cijeli elektroenergetski sustav do 2040.

Unija sada uglavnom radi na obnovljivim izvorima energije, uz podršku nuklearne energije. Prometni sektor, uz stalnu potražnju za naftom, sada je najveći potrošač fosilnih goriva.

Energetska tranzicija postala je sve vidljivija posljednjih godina. Osvrnite se oko sebe i primijetit ćete krajolik prošaran s više prijenosnih tornjeva i više kabela koji se križaju iznad glave.

Vidjet ćete i više vjetroturbina i solarnih panela.

Energija na ugljen ukinuta je, unatoč protivljenju Poljske.

Poslova povezanih s ugljenom više nema. Očekuje se da će "zapošljavanje u industriji fosilnih goriva biti na zanemarivoj razini", kako je to procijenila EK 2024. godine.

Tržište rada se promijenilo jer je Europa napustila ugljik i sektore poput proizvodnje motora s unutarnjim izgaranjem, dok rastu poslovi u obnovi zgrada, proizvodnji čistih tehnologija i gospodarenju resursima. Zbog toga se prekvalificiralo stotine tisuća Europljana, naročito muškaraca jer poslovi nestaju u sektorima u kojima su oni više zaposleni od žena.

Industrijske emisije pale su za 85 posto između 2015. i 2040. Neke su tvrtke morale promijeniti svoje cjelokupne proizvodne procese.

Drugi neutraliziraju svoje preostale emisije tehnologijom za hvatanje ugljika, koja je sama po sebi postala posebna industrija, skupljajući CO2 prije nego što uđe u atmosferu.

LAKŠE SE DIŠE

Smanjenje emisija u EU-u pomaže u usporavanju klimatskih promjena, ali planet se nastavlja zagrijavati.

Ljeta su toplija, zime su blaže, a vremenski su uvjeti sve češće ekstremni, zbog čega odnose živote svake godine i štetu od više milijardi.

No, 2040. Europljani uživaju u jednoj opipljivoj koristi od svojih napora za dekarbonizaciju i elektrifikaciju: lakše dišu.

Kako se tvornice ugljena zatvaraju, a automobili na naftu uklanjaju s cesta, preuranjene smrti od onečišćenja zraka dramatično su pale — s oko 466.000 godišnje u 2015. na manje od 200.000 u 2040.

Postoje i druge prednosti: prelazak na biljnu prehranu i aktivnije načine prijevoza, poput vožnje biciklom ili hodanja, također je poboljšao zdravlje prosječnog Europljanina.

Uz manju potražnju za naftom i plinom, računi za uvoz fosilnih goriva na kontinentu više su se nego prepolovili od 2020. godine, oslobađajući stotine milijardi koje se mogu potrošiti na ujednačavanje zelene tranzicije.

Do sada je svijet vjerojatno prešao temperaturni prag od 1,5 stupnjeva Celzija.

Međutim, svaki djelić stupnja zagrijavanja koji klimatski napori EU-a pomažu spriječiti spasit će živote i umanjiti utjecaj na vodu, prirodu, prehrambene sustave i širu ekonomiju.

Ipak, u 2024. godini, opseg potrebnih promjena izgleda kao recept za socijalne nemire.

Prošli tjedan farmeri su zapalili vatru ispred Europskog parlamenta, a EU još nije ni pokušala obuzdati svoje zagađenje metanom...

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Četvrtak, 28 Prosinac 2023 19:56

VIŠE OD MILIJUN ZAHTJEVA ZA AZIL U EUROPSKOJ UNIJI

Ukupan broj zahtjeva za azil zabilježen u Europskoj uniji ove će godine dosegnuti "znatno više od milijun", izjavila je čelnica agencije EU-a za azil Nina Gregori.

S oko 123.000 zahtjeva, u listopadu je zabilježena najveća mjesečna brojka u zadnjih sedam godina. Dvadeset sedam država članica Europske unije trenutno ima ukupno gotovo 450 milijuna stanovnika.

Gregori iz agencije sa sjedištem na Malti ne očekuje da će broj tražitelja azila znatno pasti u sljedećih nekoliko godina.

"Svijet oko nas postaje sve nestabilniji", rekla je za list njemačke medijske grupe Funke. Potreba da ljudi traže zaštitu stoga se neće smanjiti 2024. i kasnije, dodala je.

Prema podacima tog tijela, do kraja listopada u EU je registrirano 937.000 zahtjeva, što je povećanje od 22 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Konačan broj za 2023. bit će dostupan tek sljedeće godine.

Prema podacima njemačkog Ureda za migracije i izbjeglice, do kraja studenog u Njemačkoj je podneseno gotovo 326. 000 zahtjeva za azilom, što je povećanje od 52 posto u odnosu na prvih 11 mjeseci prošle godine.

Prema Agenciji EU-a za azil, Njemačka je i dalje najvažnija odredišna zemlja za tražitelje azila u EU, a nakon nje su Francuska i Italija.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta postigli su privremeni politički dogovor o uredbi kojom se namjerava povećati transparentnost u području kratkoročnog iznajmljivanja smještaja, koje čini četvrtinu ukupnog turističkog smještaja u EU.

Digitalne platforme poput Booking.coma ili Airbnb-ja bilježe veliki uspjeh, ali donose i probleme za lokalne zajednice, a jedan od njih je nedostatak stanova za dugoročno iznajmljivanje po pristupačnim cijenama. Uredba za povećanje transparentnosti u području kratkoročnog iznajmljivanja smještaja trebala bi pomoći javnim tijelima da osiguraju uravnotežen razvoj te djelatnosti kao dijela održivog turističkog sektora.

Novim pravilima uvode se usklađeni zahtjevi za registraciju za iznajmljivače i nekretnine za kratkoročno iznajmljivanje, uključujući dodjelu jedinstvenog registracijskog broja koji treba prikazati na internetskim stranicama nekretnina, a cilj je poboljšati prikupljanje i razmjenu podataka od iznajmljivača i internetskih platformi. Generirani podaci razmjenjivat će se među javnim upravama u EU-u i uvrstiti u statistiku o turizmu te će omogućiti upravama da se bore protiv nezakonitih ponuda. Time će se općenito doprinijeti održivijem turističkom ekosustavu kojim se podupire digitalna tranzicija turizma.

Prema uredbi, platforme će jednom mjesečno javnim tijelima morati dostavljati podatke o svojim aktivnostima. Male internetske platforme i internetske mikroplatforme za kratkoročno iznajmljivanje smještaja te će podatke dostavljati svaka tri mjeseca.

Države članice stvorit će jedinstvene digitalne ulazne točke za nesmetano prikupljanje i razmjenu informacija. Te će točke biti interoperabilne i jamčiti zaštitu podataka.

Nova uredba trebala bi riješiti i trenutačnu rascjepkanost načina na koje internetske platforme razmjenjuju podatke te pomoći u sprječavanju nezakonitih ponuda smještajnih jedinica.

- Novom uredbom uspostavlja se jedinstven i jednostavan skup pravila o informiranju za platforme i olakšavaju postupci registracije za iznajmljivače. - izjavila je Rosana Morillo Rodriguez, vršiteljica dužnosti španjolske državne tajnice za turizam.

Ona dodaje da će veća transparentnost omogućiti veće povjerenje putnika, a nadležnim tijelima pomoći će u osmišljavanju boljih turističkih politika za osiguravanje socijalne i okolišne održivosti te će ujedno doprinijeti kontroli nezakonitih aktivnosti.

Prijedlog, o kojem su Vijeće i Europski parlament postigli načelnu suglasnost, ograničen je na stvaranje jednostavnog sustava registracije sa zajedničkim odredbama za uspostavu postupaka registracije i nije namijenjen reguliranju pristupa tržištu za te aktivnosti.

Privremeni politički dogovor sada trebaju, svaka za sebe, potvrditi dvije zakonodavne institucije Vijeće i Europski parlament, što bi se uskoro trebalo dogoditi. Uredba će se početi primjenjivati dvije godine nakon stupanja na snagu.

Dogovor je pozdravila Europska komisija.

- Turizam je ključan za naše gospodarstvo, a kratkoročni najam važan je dio turističkog ekosustava, ali ne bi trebao ići na štetu lokalnih zajednica. - rekao je Thierry Breton, povjerenik zadužen za jedinstveno tržište.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Njemačka i Austrija imaju najlošije rezultate u EU kada je riječ o odnosu prema crncima, pokazala je studija o rasizmu, provedena u 13 država EU, objavila je Europska agencija za temeljna prava (FRA).

Otprilike 77 posto ispitanika u Njemačkoj reklo je da su bili diskriminirani u posljednjih pet godina zbog boje kože, podrijetla ili vjere, navodi se u izvješću, a prenosi agencija Dpa.

To je najveći udio među 13 zemalja EU-a u kojima su ljudi afričkih korijena ispitani o rasizmu i diskriminaciji. Austrija, u kojoj je sjedište FRA, imala je slične loše rezultate kao Njemačka, pokazala je studija.

Oko 45 posto od preko 6700 sudionika studije u europskim zemljama doživjelo je rasističku diskriminaciju posljednjih godina. To je šest posto više nego je utvrđeno u prethodnoj studiji iz 2016.

Njemačka je na vrhu popisa i kada su u pitanju rasno motivirani napadi pa je 54 posto ispitanika u toj zemlji reklo da su doživjeli uznemiravanje, što je i najveći postotak među 13 država obuhvaćenih anketom.

Osim toga, devet posto je izjavilo da je osobno doživjelo nasilje u Njemačkoj. Ovu brojku nadmašila je samo Finska s 11 posto.

Više od polovice crnih ispitanika u Njemačkoj osjećalo se diskriminirano pri traženju posla, dok je prosjek u 13 država bilo oko jedne trećine odnosno 30 posto.

Istraživanje je pokazalo i da je gotovo 40 posto crnih učenika u njemačkim školama suočeno s rasističkim uvredama ili prijetnjama, slično kao u Irskoj, Finskoj i Austriji.

Direktor FRA Michael O'Flaherty ocijenio je da je trend "šokantan" i da EU i njezine države članice moraju "bolje usmjeriti svoje napore i osigurati da i ljudi afričkog podrijetla mogu slobodno uživati svoja prava bez rasizma i diskriminacije".

FRA je pozvala države EU da prikupe točne podatke o rasističkim incidentima i uvedu strože kazne za rasističke zločine.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Utorak, 11 Srpanj 2023 23:14

RASTE BROJ STANOVNIKA EU, U HRVATSKOJ PADA

Nakon dvije godine pada ukupan broja stanovnika u EU-u protekloj godini je povećan, ali je Hrvatska jedna od sedam zemalja članica koje su zabilježile pad, objavio je u utorak Eurostat, europski statistički ured.

Nakon pada broja stanovnika 2020. i 2021. zbog pandemije covida-19, broj stanovnika je povećan s 446,7 milijuna koliko ih je bilo 1. siječnja 2022. godine na 448,4 milijuna 1. siječnja 2023. Broj je rastao zahvaljući većem broju useljenika, iako je broj umrlih bio veći od broja rođenih.

U Hrvatskoj je broj stanovnika pao s 3,862.3 milijuna 1. siječnja 2022. na 3,850.9 milijuna, što je za 11,4 tisuća manje. U tih godinu dana u Hrvatskoj je rođeno 33,9 tisuća djece, a umrlo 57 tisuća osoba, dakle 23,1 tisuće više umrlih nego rođenih. Pad broja stanovnika donekle je ublažen većim brojem usljenih od iseljenih - 11,7 tisuća.

Osim Hrvatske, još šest država članica imalo je pad broja stanovnika: Italija, Bugarska, Mađarska, Grčka, Poljska i Slovačka. Najveći pad imala je Italija - 179, 4 tisuća. Broj umrlih u Italiji bio je veći čak za 320,9 tisuća od novorođenih, ali je za 142,4 tisuće imala veći broj useljenih od iseljenih.

Samo je šest država članica imalo više rođenih od umrlih - Cipar, Francuska, Irska, Luksemburg, Malta i Švedska. Najveći višak rođenih u odnosu na umrle imala je Francuska - 56,4 tisuće, a najmanje Malta gdje je bilo stotinu više rođenih od umrlih.

Hrvatska je na 20. mjestu po broju stanovnika. Najviše ih ima Njemačka 84,358.8, milijuna, a najmanje Malta 542,1 tisuće.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

EU je prije 20 godina na sastanku u Solunu najavila primanje zemalja jugoistočne Europe, ali one i dalje stoje u čekaonici gdje gube entuzijazam za članstvom, reklo je nekoliko dužnosnika na gospodarskom forumu u Delfiju. U Grčkoj, pod čijim je predsjedanjem Europska unija godine 2003. objavila deklaraciju navodeći da je "budućnost Balkana u EU", završen je forum s panelom "Posljedice zastalog proširenja EU-a".

Crna Gora, Srbija, BiH, Sjeverna Makedonija i Albanija kandidati su za ulazak, ali se nitko ne usuđuje prognozirati kada bi netko od njih mogao ući u EU.

- EU mora potaknuti zemlja zapadnog Balkana na ulazak jer je već prošlo puno godina, a da nitko nije ušao. - rekao je Zoran Miljanić, ministar u tehničkoj vladi Crne Gore.

Upravo je njegova zemlja, koja je najviše problema imala u zatvaranju poglavlja vezanih za korupciju i pravnu državu, najdalje odmaknula u pregovorima.

- Bilo bi optimalno da Crna Gora postane članicom u iduće četiri godine. - napomenuo je.

U susjednoj Srbiji je broj stanovnika koji podržava ulazak u EU pao sa 70 posto na 35 posto, što je povijesno najniža razina. Dragijana Radonjić Petrović, potpredsjednica Udruge ekonomista Srbije, smatra da je to zato što su pregovori izuzetno zahtjevni, a kada zemlja i ostvari napredak pred nju se postavljaju nove prepreke.

- Lovimo EU, a ona nam pobjegne svaki put jer je brža. - rekla je Radonjić Petrović.

- Rekli su nam da ćemo ući, no to je dug, jako dug put. Ova konferencijska dvorana premala je da u nju stanu svi dokumenti potrebni za članstvo. - dodala je.

Grčka predsjednica Katerina Sakellaropoulou rekla je na otvaranju foruma da njena zemlja ima vodeću ulogu u podršci tih zemalja na putu prema EU. Španjolska, koja će 1.srpnja preuzeti šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a, također je poručila da će ih podržati. Španjolski ministar vanjskih poslova i osobno je to rekao njihovim dužnosnicima kada ih je posjetio prije dva tjedna.

- Znam da su ljudi u Srbiji, Albaniji i Crnoj Gori već umorni, da im je dosta ovog slušanja. - rekla je Catherine Ashton, bivša šefica EU diplomacije i potpredsjednica Europske komisije od 2010. do 2014.

- Ali trebaju nastaviti u svom nastojanju da uđu u EU, da ne odustanu od svojih zadaća. - dodala je.

U zadnjih deset godina jedini je pomak zabilježen 2022. otvaranjem pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, te davanjem statusa kandidata BiH.

- Nadam se da će EU doista ispuniti obećanje i da ćemo svi ući u EU, sada kada smo na tračnicama. - rekao je Besart Kadia, zamjenik albanskog ministra vanjskih poslova.

U Sjevernoj Makedoniji je najveće ogorčenje jer je ta zemlja u čekaonici 18 godina. Da bi počela pregovore morala je 2018. imenu dodati "Sjeverna" jer je na tome inzistirala Grčka. EU je 2020. donijela odluku o početku pregovora no onda ih je blokirala Francuska gdje građani nisu skloni proširenju.

- Predsjednik Emanuel Macron nam je uoči lokalnih izbora u Francuskoj uložio veto s obrazloženjem da proces pristupanja sa Srbijom i Crnom Gorom ne funkcionira, da se ne vidi napredak, pa da je potrebna promjena metodologije za čitav zapadni Balkan kako bi pregovori krenuli brže. - rekao je izvor iz makedonske diplomacije za Hinu zamolivši za anonimnost.

- Na to smo nevoljko pristali pa počeli raditi na novoj metodologiji, no onda je Bugarska počela tražiti da kažemo da naš jezik ne postoji, da smo izmišljena nacija, da promijenimo udžbenike iz povijesti. - dodao je.

Radonjić Petrović je uvjerena da će Srbija imati sličnih problema, među kojima je i situacija s Kosovom. Predlaže stoga drugačiji način pristupnog procesa.

- Trebali bi smo znati datum ulaska i što do tada trebamo napraviti. Jer u protivnom nas druge zemlje mogu blokirati kao što je bio slučaj sa Sjevernom Makedonijom. - izjavila je.

Od početka pregovora 2014. Srbija je otvorila 22 poglavlja od ukupno 35, no zatvorila ih je samo dva.

- Koliko godina će biti potrebno da se zatvore sva? - upitala je Radonjić Petrović.

Angelina Eichhorst, direktorica Europske službe za vanjsko djelovanje, tijela pod kontrolom šefa diplomacije EU-a, kaže da Bruxelles nema namjeru išta mijenjati.

- Bit će to i dalje zahtjevni i dugotrajni pregovori, nećemo promijeniti pravila za ulazak. - napomenula je.

Tvrdi da "proces proširenja nije zastao" jer u redu čeka deset zemalja uključujući Ukrajinu, Moldaviju i Tursku.

Miroslav Lajčak, posebni izaslanik EU-a za dijalog Beograda i Prištine te zapadni Balkan, kaže da je postupak proširenja "ekstremno spor" pa da ljudi ondje preispituju smisao i namjere EU-a.

- Potrebna je nova energija u regiji ali je nema. Ne budu li ljudi vjerovali da se može ući u EU, bit će to još sporije i teže ostvarivo. - zaključio je Lajčak.

Gospodarski forum u Delfiju (Delphi Economic Forum) pokrenut je 2015. godine kao jugoistočnoeuropska inačica Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu. Od srijede do subote na njemu se okupilo 990 sudionika iz 71 zemlje koji su raspravljali o geopolitici, gospodarstvu, financijama, energetici, društvu i zaštiti okoliša, izvijestio je organizator.

Među govornicima su bili grčki premijer Kyriakos Mytskotakis, opozicijski lider Alexis Tsipras, albanski premijer Edi Rama, hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović, OECD-ov glavni tajnik Mathias Cormann, austrijski kancelar Karl Nehammer, kosovski premijer Albin Kurti, povjesničar Timothy Ash i ekonomist Nouriel Roubini.

Forum se održava pored antičkih ruševina Apolonovog hrama u kojem je nekoć proročica Pitija proricala budućnost grčkim vladarima. Forum je osnovao grčki poduzetnik Symeon Tsomokos iz Atene.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Dužnosnici Europske unije su u društvenoj mreži TikTok zaprijetili dalekosežnim sankcijama jer dopušta širenje štetnog sadržaja.

Europska komisija je upozorila izvršnog direktora TikToka Shou Zi Chewa da se tvrtka odmah mora početi pridržavati pravila Unije ili će se suočiti sa sankcijama.

- Nije prihvatljivo da iza naizgled zabavnih i bezazlenih mogućnosti korisnici mogu u samo nekoliko sekundi pristupiti štetnom a nekada čak i po život opasnom sadržaju. - rekao je u četvrtak povjerenik Komisije Thiery Breton nakon razgovora s Chewom.

Dodao je da je zabrinut i zbog navoda da se špijunira novinare i da se osobni podaci šalju izvan Europe.

TikTok se suočio s nizom problema tijekom svog brzog uspona do konkurentskih društvenih platformi vlasništvu tvrtke Meta i YouTubea, uglavnom vezanih uz sigurnost i dobrobit svojih mnogobrojnih maloljetnih korisnika.

Internetska platforma TikTok, u vlasništvu kineske tvrtke Bytedance, dugo je predmet kritika zbog slabe zaštite podataka svojih mladih korisnika. Također, postoji bojazan da bi kineska država mogla imati pristup podacima na TikToku, što platforma poriče.

- Nećemo oklijevati uvesti sve moguće sankcije ako kontrole ne pokažu potpunu usklađenost, dodao je Breton, podsjetivši na europski Akt o digitalnim uslugama, koji će velike platforme držati odgovornima za kršenje pravila od 1. rujna ove godine.

Novi zakon EU-a također dopušta zabranu pružanja usluga u Uniji u slučaju opetovanog ozbiljnog kršenja pravila koje ugrožava ljudske živote ili njihovu sigurnost.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO
Označeno u

Postane li Ukrajina kandidat za EU, hrvatska Vlada mora kategorički uvjetovati da istoga dana to postane i Bosna i Hercegovina. - rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović u petak u Ohridu.

Čelnici Francuske, Njemačke i Italije sastali su se u četvrtak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem u Kijevu i poručili mu da podržavaju status kandidata za Ukrajinu.

- Ako Ukrajina može dobiti status kandidata u stanju u kojem se trenutno nalazi, i iz kojeg želim da što prije izađe, čitava po mogućnosti, onda nulta točka hrvatske vanjske politike, nacionalne politike, sigurnosne politike treba biti da status kandidata dobije i Bosna i Hercegovina. - rekao je Milanović.

Hrvatski predsjednik naglašava da se kandidatskom statusu Ukrajine ne protivi.

- Ali je BiH u sigurnosnom i svakom drugom smislu u boljem stanju od Ukrajine i nema nijednog razloga, ni ekonomskog ni sigurnosnog ni ljudskog, da BiH ne dobije taj status ako ga dobije Ukrajina. - kazao je.

- Očekujem da vlada i njezini predstavnici, kad će se govoriti o davanju statusa kandidata Ukrajini, da kategorički uvjetuju da ga dobije i BiH. Ukrajina kandidat? U redu. BiH kandidat istog dana. - naglasio je.

Milanović sudjeluje na Prespanskom forumu na Ohridu i u petak se sastao sa sjevernomakedonskim kolegom Stevom Pendarovskim.

Makedonija status kandidata već dugo ima, ali početak pregovora blokira Bugarska. Milanović se toj blokadi protivi i nekoliko je puta javno zamjerio službenoj Sofiji na tome.

- Status kandidata, to je neka nada. S tom nadom Makedonija živi već predugo. Čudi me da je nisu izgubili i postoji opasnost da se ljudi okrenu od toga, da shvate da ih se vuče za nos. - kazao je.

- Na Bugarima je da vide kud to vodi i da ti pregovori krenu. - kazao je.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Građani Europske unije na Konferenciji o budućnosti Europe pozvali su na izmjenu temeljnih ugovora Unije kako bi im se pod jednakim uvjetima omogućila zdravstvena skrb na području cijele Europske unije.

Predstavnici građana EU-a su u Strabourgu na plenarnoj skupštini Konferencije o budućnosti Europe, inicijative za uključivanje građana u kreiranje politika Unije, s predstavnicima institucija EU-a raspravljali o prijedlozima koje su pripremile njihove radne skupine, među kojima je univerzalan sustav zdravstvene skrbi.

Građani su na prethodnim sastancima iznijeli prijedloge da se u EU-u svima osigura jednak pristup zdravstvenoj skrbi bez obzira jesu li državljani članice u kojoj traže zdravstvenu zaštitu i uvede jedinstveni Europski sustav zdravstvenog osiguranja.

Maroš Šefčovič, potpredsjednik Europske komisije, složio se sa sudionicima da je važno da EU osigura univerzalnu zdravstvenu zaštitu za svoje građane, ali je dodao i da je to vrlo složeno provesti jer su procesi mijenjanja temeljnih ugovora EU-a dugotrajni. Po temeljnim ugovorima Unije, za zdravstvene sustave nadležne su zemlje članice, a ne institucije EU-a.

- Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla da je spremna to napraviti, bez obzira uključuje li to izmjenu ugovora ili ne. To će biti dug proces, već smo imali pokušaj mijenjanja temeljnih ugovora koji je završio neuspješnim referendumom. - napomenuo je Šefčovič.

Hrvatska predstavnica građana Dajana Milinković kazala je da unutar EU dostupnost zdravstvenih usluga treba biti jednaka za sve.
- Europska zajednica sama je napisala temeljne ugovore, pa ih tako možemo i promijeniti. - dodala je.

Šefčovič je u raspravi s građanima istaknuo važnost postizanja iste kvalitete života u zemljama članicama.

- Po dostupnim podacima, novorođenčadi rođenoj u istočnoj Europi predviđa se 10 godina kraći život nego novorođenčadi iz zemalja zapadne Europe. Moramo raditi na kvaliteti života u tim područjima. - dodao je Šečkovič.

Rumunjski eurozatsupnik, predstavnik Europskog parlamenta na konferenciji Alin Mituta kazao je da je Europa nabavom cjepiva i medicinske opreme već pokazala da može zajednički djelovati po pitanju zdravstva.

- Moramo ići dalje i raditi na zajedničkim politikama. - zaključio je Mituta.

Kao važan problem Mituta je istaknuo i pitanje mentalnog zdravlja za koje su se na panelima građana posebno zauzeli mlađi sudionici Konferencije o budućnosti Europe.

- Tražimo od institucija više razumijevanja, pogotovo što se tiče mentalnog zdravlja. - kazao je.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Nedjelja, 27 Ožujak 2022 20:49

Bez naplate roaminga u EU još deset godina

Europski parlament je potvrdio produljenje besplatnog roaminga u EU -u za još deset godina uz poboljšanje kvalitete usluga. Program "Roaming like at home", koji građanima EU-a osigurava besplatan roaming na prostoru Unije, trebao se primjenjivati do 30. lipnja ove godine, no sada je s 581 glasova za, dva protiv i pet suzdržanih potvrđeno da se produljuje na idućih deset godina uz višu razinu kvalitete usluga.

Zakonom, o kojem su se Parlament i Vijeće usuglasili u prosincu, produljuje se nenaplaćivanje dodatnih naknada za roaming, na snazi od 2017. Korisnici mobilnih telefona i dalje će moći upućivati pozive kada putuju unutar EU-a bez dodatnih naknada.

Europarlamentarci su na plenarnoj sjednici u Bruxellesu podržali i odredbu kojom se zabranjuje smanjenje kvalitete usluga roaminga, npr. prebacivanje veze s 4G na 3G te će korisnici za vrijeme putovanja diljem EU-a imati istu kvalitetu i brzinu veze koju imaju i u svojoj matičnoj zemlji, a pružatelji usluga bit će obvezni osigurati kvalitetu roaminga sukladnu onoj u zemlji koju korisnik posjećuje.

Veleprodajne naknade za roaming će se smanjiti, a korisnici će dobiti besplatan pristup hitnim službama te će transparentno biti informirani o svim troškovima osnovnih i dodatnih usluga kojima mogu pristupiti.

Povjerenica Komisije za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, Mairead McGuinness rekla je kako mnogim građanima upravo „ova uredba pokazuje što znači biti dio jedinstvenog tržišta“.

Angelika Winzig, izvjestiteljica za ovu temu iz Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (IMCO) napomenula je da će zahvaljujući ovoj uredbi "potrošači lakše moći razlikovati obične brojeve od onih s dodatnom naplatom".

Informacije o svim naknadama vezanim za roaming korisnicima bi trebale biti dostupne i putem javne internetske stranice.

Besplatan pristup hitnim službama učinit će se još pristupačnijim za osobe s invaliditetom, tako da s hitnim službama mogu komunicirati na načine koji nisu pozivi, npr. putem aplikacija za hitne slučajeve ili tekstualnim porukama, a „informacije o uslugama s posebnom tarifom i načinima pristupa hitnim službama korisnicima bi trebalo priopćiti preko poveznice u poruci dobrodošlice koju korisnici prime nakon ulaska u državu članicu“.

Građani EU-a suočavaju s vrlo visokim naknadama za roaming pri korištenju mobilnih veza u trećim zemljama, stoga zastupnici pozivaju na „bilateralne sporazume između operatera u Uniji i trećim zemljama, posebno u onima koje izravno graniče s Unijom, s ciljem smanjenja troškova na veleprodajnoj i maloprodajnoj razini“.

Svi zastupnici izrazili su potporu ukrajinskom narodu pogođenom ruskom agresijom, a McGuinness je pohvalila operatore diljem EU-a koji su „poduzeli mjere solidarnosti i ukrajinskim izbjeglicama osigurali besplatne SIM kartice kako bi mogli komunicirati s bližnjima koji su još u svojoj ratom pogođenoj domovini“.

Winzig je pozvala europske teleoperatere da osiguraju besplatan roamnig izbjeglicama iz Ukrajine i "nebirokratski" pristup europskim SIM karticama.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u
Stranica 1 od 2