Prikazujem sadržaj po oznakama: arheološko istraživanje

Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru istražuje 7000 godina star neolitički potopljeni lokalitet Soline na otoku Korčuli, a rezultati istraživanja pokazuju da su se ondje u to vrijeme uzgajali bademi i masline, priopćilo je Sveučilište u Zadru.

U istraživanjima koja još traju otkriveni su ostatci veće kamene arhitekture unutar nalazišta, s jasno definiranom linijom obalnoga zida. Uz izvrsno sačuvani suhozid, na mjestu gdje cesta ulazi u naselje vidi se proširenje te se može pretpostaviti da su na tom mjestu bile dvije povišene kružne konstrukcije, izvorno učvršćene drvenim pilonima zabijenima u tlo, ističe se u priopćenju.

soline korcula 150524 4 min

U prošlogodišnjim istraživanjima pronađeno je nekoliko koštica maslina te mnoštvo ljusaka badema. Radiokarbonske analize pokazale su da je njihova okvirna starost 6900 godina.

- U vrijeme prije gotovo 7000 godina na ovom prostoru evidentan je uzgoj badema, dok su masline najvjerojatnije trgovinom uvezene s istočnog Mediterana, i to su zasad najstariji tragovi maslina na Jadranu. - istaknuo je Mate Parica sa Sveučilišta u Zadru, koji vodi istraživanje.

soline korcula 150524 5 min

Istraživanje financiraju Hrvatska zaklada za znanost (Potopljena neolitička nalazišta u podmorju hrvatskog dijela Jadrana) i udruga Lipa rič (sredstva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije). Uz Sveučilište u Zadru, u njemu sudjeluju arheolozi iz Dubrovačkih muzeja, Muzeja grada Kaštela, Muzeja grada Korčule, Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru te Kantharos d.o.o.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO

Ekipa arheologa nastavlja istraživati nekropolu u Zakotorcu.  Iskopavanjem Gomile 5, u kojoj je prije tjedan dana pronađena druga grčko - ilirska kaciga, naišlo se na desetak grobova koji se okvirno datiraju u 6./5.st. pr. Kr. Među njima, uz sam rub obrubnog vijenca gomile arheolozi su pronašli jedan dobro očuvani grob u kojem su našli ostatke nekoliko osoba.

- Sudeći po nalazima radi se o najmanje dvije žene koje su bile polegnute jedna na drugu. Na njima su bile tri lubanje koje su bile poredane u nizu te još jedna manja koja se nalazila uz noge. Značenje ovakvog rasporeda ostaje zasad nepoznato, a antropološka analiza dat će točan broj pokojnika. Od nalaza pronađene su  brončane lučne, pločaste i naočalaste fibule koje se datiraju u 6. st. pr. Kr. Među njima jedinstvena je lučna fibula s nožicom u obliku beotskog štita.  Od ostalih nalaza u grobu nađeni su brončana dugmad, prsten, te tutul sa šiljastim vrhom. - kaže o ovom nalazu Ivan Pamić u ime arheološke ekipe.

- Odmah do ovog groba pronađen je i jedan manji dječji grob u kojem  su pronađeni ostaci većeg broja djece. Od nalaza pronađeno je nekoliko  jantarnih te jedna staklena perla, kao i veći broj M-igala. Kao grobni prilog u ovom grobu ostavljene su i manje keramičke posude grčke proizvodnje. Radiokarbonsko datiranje i antropološka analiza koje slijedi dati će točan broj pokojnika te njihovu starost. Ukoliko se osiguraju sredstva provesti će se i  genetsko istraživanje kako bi se ustanovio i srodni odnos pokojnika u ovoj i susjednim gomilama. U istoj  gomili na samom početku istraživanja pronađena je i brončana dijadema s kraja 7. ili početka 6. st. pr. Kr., te željezno oružje poput kopalja i mačeva. - govori Pamić.

broncane fibule 210424

Bronačne fibule / Foto: Ivan Pamić

Kako smatraju arheolozi lokalna zajednica koja je tu obitavala,  u tom je razdoblju po svemu sudeći podigla obrubni vijenac unutar kojeg su  smjestili desetak grobnih komora gdje su se ukopavali u više generacija. Osim grobova tu su se nalazili i odvojeni prostori gdje su se prilagali zavjetni darovi poput novopronađene kacige.

Popunjavanjem mjesta unutar obrubnog vijenca nad tim grobovima podignut je još jedan vijenac s jednom centralnom grobnicom gdje su se pokojnici pokapali tijekom 4. i 3. st. pr. Kr.  Dodatne grobne komore, tzv. aneksi izgrađene su i izvan prvog vijenca i to u periodu od 6. s do 4. st. pr. Kr.  Dosad je na nekropoli Zakotorac identificirano preko 25 ovakvih gomila s vijencima, opisuju arheolozi.

zeljezno koplje gomila5 zakotorac 210424

Željezno koplje iz gomile 5 / Foto: Ivan Pamić

U istraživanjima na Pelješcu, kojima koordinira Centar za prapovijesna istraživanja, sudjeluju Dubrovački muzeji, Institut za arheologiju i Odsjek za arheologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz potporu općine Orebić. Stalni tim koja provodi istraživanja ove godine su dr.sc. Hrvoje Potrebica, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i voditelj Centra za prapovijesna istraživanja, dr.sc. Domagoj Perkić, voditelj i viši kustos Arheološkog muzeja u Dubrovniku, dr.sc. Marko Dizdar, ravnatelj Instituta za arheologiju, Marta Kalebota iz Muzeja grada Korčule, dr.sc. Miona Miliša konzervatorica-rastauratorica i dekanica Umjetničke akademije u Splitu, dr.sc. Borut Križ iz Dolenjskog muzeja u Sloveniji, Mirna Šandrić, studentica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Paula Knego i Vicenco Pijerov, kustosi pripravnici iz Dubrovačkih muzeja, arheolog Miroslav Vuković s Filozofskog fakulteta Zagreb te Ivan Pamić iz Interpretacijskog centra Nakovana. Ekipi su se pridružila i dva talijanska studenta Marco de Pasca i Mattia Cucci sa Sveučilišta u Salentu (Lecce) u sklopu međunarodne suradnje hrvatskih i talijanskih sveučilišta. Istraživanja financira Ministarstvo kulture i medija, Dubrovački muzeji i Centar za prapovijesna istraživanja.

JPA

Objavljeno u ESPRESSO

Podmorska arheološka istraživanja potopljenog prapovijesnog naselja kod rta Soline na otoku Korčuli, koje provodi Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru nastavljena su tijekom svibnja. Pronađeni su brojni ulomci keramičkih posuda i kremenih alatki, a posebno se ističu koštane alatke, u funkciji igala i šila, od kojih pojedine imaju visoku umjetničku i kultnu funkciju, a ne samo upotrebnu.

U projektu je kao zamjenik voditelja istraživanja sudjelovao i dr.sc. Domagoj Perkić, viši kustos Dubrovačkih muzeja.

- Nekadašnje obalno naselje sa samih početaka kasnog neolitika, oko 4.900 godina pr. Kr., nalazilo se na umjetno podignutom poluotoku, koji je sa zapadne strane bio povezan s kopnom. Naselje je u tlocrtu gotovo pravilnog sedmerokutnog oblika, što je definirano i danas vidljivim suhozidima. Zbog podizanja mora na našoj obali, ali i izuzetno povoljnog položaja, zaklonjenog od vjetrova i valova, naselje je postepeno dospjelo ispod površine mora i ostalo sačuvano u relativno odličnom stanju. Brojne keramičke, koštane i litičke nalaze moguće je pronaći na samoj površini naselja, na dubini od četiri do 4,5 metra, međutim debljina kulturnog sloja od preko jednog metra ukazuje na dugotrajno i intenzivno korištenje ovog položaja kroz duže razdoblje. - istaknuo je zamjenik voditelja istraživanja dr. sc. Domagoj Perkić.

Na vanjske, rubne suhozidne konstrukcije, sačuvane u visini od jednog metra ispod površine morskog dna, nastavljaju se daljnji zidovi, vjerojatno od raznih objekata unutar naselja. Za razliku od prošle godine kada je istraživan rubni prostor, ovogodišnja istraživanja bila su usmjerena na unutrašnji dio naselja.

- Istraženo je oko 8 m², što čini svega oko 0,1 % cjelokupnog nalazišta. Stoga je još uvijek teško govoriti o pojedinim detaljima ili karakteristikama naselja. No, na osnovu bogatih pokretnih arheoloških nalaza, kao što su brojni ulomci keramičkih posuda, kremenih i koštanih alatki, ostataka drva i ugljena možemo govoriti o datiranju i atribuiranju nalazišta u kasni neolitik, odnosno pripadnost takozvanoj hvarskoj kulturi ili hvarskom stilu ukrašavanja, što je karakteristično za veći dio istočnojadranske obale tog doba. Možemo pretpostaviti istaknutu prapovijesnu zajednicu, koja je na ovom lokalitetu proizvodila kremene alatke (nalazi gotovih alatki, ali i škarta – nusproizvoda u njihovoj proizvodnji), možda čak s njima i trgovala, jer se za većinu kremene sirovine pretpostavlja srednjeitalsko porijeklo. To bi značilo čestu komunikaciju i trgovinu s italskom obalom, o čemu nam svjedoče i brojni drugi lokaliteti neolitičkog razdoblja s okolnog područja, gdje nesumnjivo imamo potvrđeno sirovinsko porijeklo kremena u područje Monte Gargana u Italiji, Vele Spile u Veloj Luci, Gudnje kod Stona, Viline špilje iznad izvora Omble i drugih. – kazao je dr. sc. Domagoj Perkić.

Uz brojne otegotne okolnosti i ograničavajuće čimbenike potopljeno neolitičko naselje kod rta Soline na otoku Korčuli stavlja se na kartu važnih arheoloških lokaliteta u znatno širem mediteranskom i europskom kontekstu. Daljnja istraživanja, multidisciplinarni pristup i buduće analize zasigurno će iznjedriti brojne nove spoznaje o najranijim razdobljima naše prapovijesti.

U pomorskim arheološkim istraživanjima koje je vodio dr.sc. Mate Parica, uz dr.sc. Domagoja Perkića sudjelovali su i stručnjaci iz drugih institucija, Gradskog muzeja Korčula, Muzeja Grada Kaštela, tvrtke Kantharos i Kaukal te udruge Kanata.

JP

Objavljeno u ESPRESSO